Ekipa znanstvenika iz Teksasa i Brazila potvrdila je potpunu aseksualnost (odnosno nespolno razmno\u017eavanje) jedne vrsta mrava – jedine vrste mrava na svijetu za koju se zna da vi\u0161e nema uop\u0107e mu\u0161kih primjeraka.<\/p>\n
Ve\u0107ina socijalnih kukaca (onih koji \u017eive u kolonijama ili grupama) – ose, mravi i p\u010dele, na primjer – nau\u010dena je na svakodnevni \u017eivot bez mu\u017ejaka. Njihove kolonije dobro funkcioniraju uz pomo\u0107 rojeva sterilnih \u017eenki kojima upravlja kraljica, koja pola\u017ee jaja. Ipak, s vremena na vrijeme, svi socijalni kukci koriste svoju sposobnost da proizvedu mu\u017ejake koji \u0107e oploditi nove matice i razmno\u017eiti vrstu. Zanimljivo je da se matice mravlje vrste Mycocepurus smithii<\/em> razmno\u017eavaju bez oplodnje, a \u010dini se da kod ove specifi\u010dne vrste mrava mu\u017ejaci uop\u0107e ne postoje, izvijestili su ovoga tjedna Christian Rabeling, Ulrich Mueller te kolege iz Brazila u PLoS ONE-u.<\/p>\n “\u017divotinje koje su posve aseksualne relativno su rijetke, \u0161to \u010dini ovoga mrava uistinu zanimljivim i posebnim”, ka\u017ee Rabeling, student poslijediplomskoga studija ekologije i evolucije na Teksa\u0161kom Sveu\u010dili\u0161tu u Austinu, SAD (The University of Texas). “Budu\u0107i da se kod aseksualnih \u017eivotinja geni ne mije\u0161aju uslijed rekombinacije, bilo bi za o\u010dekivati da \u0107e se \u0161tetne mutacije nagomilati s vremenom, \u0161to redovito utje\u010de na to da vrsta izumire puno br\u017ee od ostalih. Takve vrste uglavnom ne uspijevaju dugo opstati u procesu evolucije.”<\/p>\n I prethodna istra\u017eivanja mrava s Puerto Rica i Paname ukazuju na to da su mravi potpuno aseksualni. Posebno je zna\u010dajno istra\u017eivanje Muellera i biv\u0161e studentice Anne Himler (koja je sada na Sveu\u010dili\u0161tu Arizona State), za vrijeme kojeg su se mravi razmno\u017eavali u laboratoriju bez mu\u017ejaka, i nikakva ih razina stresa nije nagnala na to da proizvedu mu\u017ejake. Znanstvenici su vjerovali da bi primjerci mrava, koji su \u0161ezdesetih godina sakupljeni u Brazilu, mogli biti mu\u017ejaci vrste Mycocepurus smithii<\/em>. Smatrali su da bi postojanje mu\u017ejaka ukazalo na to da se, barem s vremena na vrijeme, mravi razmno\u017eavaju spolnim putem.<\/p>\n No Rabeling je analizirao gore navedene mu\u017ejake i otkrio da pripadaju drugoj vrsti, Mycocepurus obsoletus<\/em>, koja je dodu\u0161e vrlo bliska, ali koja se razmno\u017eava spolnim putem. Time je potvr\u0111eno kako ne postoje mu\u0161ki primjerci mrava vrste Mycocepurus smithii<\/em> za koje bismo znali. Rabeling je tako\u0111er secirao i rasplodne kraljice vrste Mycocepurus smithii <\/em>iz Brazila<\/em> i otkrio kako su njihovi organi, koji slu\u017ee za pohranjivanje sperme, prazni. Uzev\u0161i u obzir i prethodna istra\u017eivanja o mravima, Rabeling i njegovi kolege zaklju\u010dili su kako je ova vrsta vrlo vjerojatno potpuno aseksualna u \u010ditavom svojem rasponu, od sjevernoga Meksika, preko Sredi\u0161nje Amerike do Brazila, uklju\u010duju\u0107i i neke Karipske otoke.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de starosti vrste, znanstvenici su procijenili da se razvila unutar posljednjih jednog do dva milijuna godina, \u0161to je odre\u0111uje kao jako mladu vrstu, budu\u0107i da za usporedbu moramo uzeti u obzir da su se prve vrste iz ove porodice razvile prije oko 50 milijuna godina.<\/p>\n Rabeling ka\u017ee da u prou\u010davanju evolucije i sistematizaciji ove porodice mrava koristi genetske markere koji \u0107e, u skoroj budu\u0107nosti, pomo\u0107i preciznije utvrditi vrijeme ove zanimljive pojave, kao i genetski mehanizam nespolnoga razmno\u017eavanja.<\/p>\n Izvor: sciencedaily.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ekipa znanstvenika iz Teksasa i Brazila potvrdila je potpunu aseksualnost (odnosno nespolno razmno\u017eavanje) jedne vrsta mrava – jedine vrste mrava na svijetu za koju se zna da vi\u0161e nema uop\u0107e mu\u0161kih primjeraka. Ve\u0107ina socijalnih kukaca (onih koji \u017eive u kolonijama ili grupama) – ose, mravi i p\u010dele, na primjer – nau\u010dena je na svakodnevni \u017eivot […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21014767,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16345],"tags":[16511],"class_list":["post-593","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-evolucija","tag-mrav"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/593","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=593"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/593\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21014767"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=593"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=593"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=593"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}