Austrijski psiholog, pisac i psihoanaliti\u010dar. \u017divot Sigmunda Freuda, austrijskog utemeljitelja psihoanalize, obilje\u017eio je po\u010detak moderne dinami\u010dne psihologije pru\u017eaju\u0107i prvo organizirano obja\u0161njenje unutarnjih mentalnih sila koje odre\u0111uju ljudsko pona\u0161anje.<\/p>\n
Sigmund Freud ro\u0111en je 6. svibnja, 1856. u Freidebergu, u Moravskoj (danas Republika \u010ce\u0161ka), Sigmund je bio prvo dijete u tre\u0107em braku svog oca koji je dvaput ostao udovac. Njegova majka, Amalia Nathanson, imala je 19 godina kada se udala za Jacoba Freuda, kojemu je bilo 39. Sigmundova polubra\u0107a iz o\u010devog prvog braka bila su otprilike istih godina kao i njegova majka, a sin njegovog najstarijeg polubrata, Sigmundov ne\u0107ak bio je prvo dijete s kojim se on igrao. Stoga, dje\u010dak je odrastao u neobi\u010dnoj obiteljskoj zajednici, njegova majka je, po godinama, bila na pola puta izme\u0111u njega i njegova oca. Iako je rodila sedmero djece, Sigmund je uvijek ostao miljenik svoje majke. Kad mu je bilo 4 godine, obitelj se preselila u Be\u010d (danas glavni grad\u00a0 Austrije), glavni grad Austro-Ugarske monarhije. Freud \u0107e u Be\u010du \u017eivjeti sve do godinu dana prije svoje smrti.<\/p>\n
Po\u0161to su Freudovi bili \u017didovi, Sigmundovo najranije iskustvo bilo je ono autsajdera u ve\u0107inski katoli\u010dkoj zajednici. Ipak, car Franjo Josip (1830.-1916.), oslobodio je austrijske \u017didove, daju\u0107i im ista prava, i dozvoljavaju\u0107i im da se nasele bilo gdje u Carstvu. Mnoge su\u017eidovske obitelji do\u0161le su Be\u010d, kao i Freudovi 1860., gdje je \u017eivotni standard bio vi\u0161i, a obrazovne i profesionalne mogu\u0107nosti ve\u0107e nego u provincijama. \u017divjeli su u podru\u010dju u kojem je bio velik postotak \u017eidovskog stanovni\u0161tva, zvanom Leopoldstadt. Ku\u0107e su bile prenapu\u010dene i \u010desto su se morali seliti, ponekad \u017eive\u0107i s obitelji njegova oca. Do njegove desete godine Sigmundova se obitelj pro\u0161irila, i imao je pet sestara i jednog brata.<\/p>\n
Freud je i\u0161ao u lokalnu osnovnu \u0161kolu, a onda u Sperl gimnaziju u Leopoldstadtu, 1866.-1873. U\u010dio je gr\u010dki i latinski, matematiku,, povijest, prirodne znanosti, i bio je izvrstan u\u010denik. Svoj zavr\u0161ni ispit polo\u017eio je s najboljim ocjenama, kvalificiraju\u0107i se tako za ulazak na be\u010dko Sveu\u010dili\u0161te sa 17 godina. Njegova je obitelj prepoznala njegovu darovitost od po\u010detka, pa iako su imali samo 4 spava\u0107e sobe za osmero ljudi, Sigmund je imao svoju sobu cijelo svoje \u0161kolovanje. \u017divio je s roditeljima do svoje 27., \u0161to je bilo uobi\u010dajeno u to vrijeme.<\/p>\n
Freud se upisao na medicinski fakultet 1873. Be\u010d je postao svjetsko sredi\u0161te za medicinu, a mladog je studenta na po\u010detku privukao laboratorij i znanstvena strana medicine, a ne bolni\u010dka praksa. Da bi dobio doktorat trebalo mu je 7 umjesto uobi\u010dajenih 5 godina. Freud je svoju diplomu lije\u010dnika dobio kad mu je bilo 24. Zaljubio se i \u017eelio se o\u017eeniti, ali znanstveni\u010dka pla\u0107a nije bila dovoljna da bi uzdr\u017eavao obitelj i djecu. Upoznao je Marthu Bernays, iz ugledne hambur\u0161ke obitelji, kad mu je bilo 26 – dva mjeseca kasnije bili su zaru\u010deni. Bili su razdvojeni ve\u0107inu vremena od 4 godine koje su prethodile njihovu braku. Vjen\u010dali su se 1887. Od njegovih \u0161estero djece, k\u0107i Anna postat \u0107e jedna od njegovih najpoznatijih nasljednika.<\/p>\n
Freud je proveo 3 godine kao sta\u017eist na poznatoj Allgemeine Krankenhaus, be\u010dkoj op\u0107oj bolnici i medicinskom centru. Proveo je 5 mjeseci na odjelu psihijatrije (podru\u010dje medicine koje se bavi emocionalnim i mentalnim zdravljem). Odjel je vodio Theodor Meynert. Psihijatrija je u to doba blia prili\u010dno o\u0161tra i opisna. Psiholo\u0161ki zna\u010daj pona\u0161anja jo\u0161 nije bio smatran va\u017enim, pona\u0161anje je bilo samo skup simptoma koje treba prou\u010davati kako bi se shvatile strukture mozga. Freudov kasniji rad promijenio je ovaj stav. Tijekom zadnje godine sta\u017eiranja Freud je dobio ne\u0161to novca da svoja neurolo\u0161ka istra\u017eivanja nastavi u inozemstvu. Proveo je 4 mjeseca na klinici Salp\u00eatri\u00e8re u Parizu gdje je u\u010dio kod neurologa Jean Martin Charcot-a. Ovdje se Freud, po prvi put, zainteresirao za histeriju i Charcotov prikaz njenih psiholo\u0161kih korijena.<\/p>\n
Freud se vratio u Be\u010d , osnovao stabilnu privatnu praksu na podru\u010dju neurologije, i o\u017eenio se. Uskoro je svoj rad posvetio lije\u010denju histeri\u010dnih pacijenata uz pomo\u0107 hipnoze, tehnike koju je nau\u010dio od Charota. Joseph Breuer, stariji kolega, ispri\u010dao je Freudu o histeri\u010dnoj pacijentici koju je uspje\u0161no lije\u010dio hipnotiziraju\u0107i je i ulaze\u0107i u trag simptomima sve do traumati\u010dnih iskustava koje je do\u017eivjela na o\u010devoj samrtnoj postelji. Breuer je svoj tretman nazivao “katarza”, a njegovu u\u010dinkovitost pripisuje osloba\u0111anju potisnutih emocija. Freudovi eksperimenti s Breuerovom tehnikom bili su uspje\u0161ni. Zajedno s Breuerom objavio je Studije o histeriji (1895). U svojoj trideset i devetoj godini Freud prvi put upotrebljava pojam “psihoanaliza”, ali njegovo najzna\u010dajnije \u017eivotno djelo jo\u0161 nije bilo na putu.<\/p>\n
Otprilike u ovo doba Freud je zapo\u010deo jedinstveni projekt, vlastitu samoanalizu, koju je provodio prvenstveno analiziraju\u0107i svoje snove. Veliki znanstveni rezulatat bilo je Tuma\u010denje Snova (1901). Do prijelaza stolje\u0107a Freud je razvio svoju terapeutsku tehniku, prestaju\u0107i koristiti hipnozu i prebaciv\u0161i se na u\u010dinkovitiju i prihva\u0107eniju tehniku “slobodnih asocijacija”.<\/p>\n
Slijede\u0107i svoj rad o snovima, napisao je seriju radova u kojima je istra\u017eivao utjecaj podsvijesnog kroz procese razli\u010ditih aspekata ljudskog pona\u0161anja. Prepoznao je da su najmo\u0107nije me\u0111u podsvijesnim silama, koje vode do neuroze, seksualne \u017eelje iz ranog djetinjstva koje su potisnute iz svijesti, a ipak su zadr\u017eale svoju snagu unutar li\u010dnosti. Svoje dvojbene poglede o ranom iskustvu seksualnosti opisao je u Tri Eseja o Teoriji Seksualnosti (1905), djelu koje je ispo\u010detka nai\u0161lo na glasno neodobravanje, ali su ga postupno prihvatili gotovo svi fakulteti za psihologiju.<\/p>\n
Do 1902. Freud je okupio grupicu zainteresiranih kolega na ve\u010derima srijedom namijenjenima radovima o psihoanalizi i raspravi o njima. Ovo je bio po\u010detak pokreta psihoanalize. \u0160vicarski psihijatri Eugen Bleuler i Carl Jung (1865.-1961.) formirali su studijsku grupu u Zurichu 1907., a prvi me\u0111unarodni Psihoanaliti\u010dki Kongres je odr\u017ean u Salzburgu, 1908.<\/p>\n
1925. Freud, ina\u010de strastveni pu\u0161a\u010d cigara, otkrio je u ustima kancerogenu izraslinu, koja je i bila uzrokom njegove smrti, nakon 16 godina i 33 operacije. Usprkos tome ovo su bile godine kada je bio izrazito znanstveno produktivan. Objavio je rezultate o va\u017enosti agresije, kao i seksualnih nagona, razvio je novi znanstveni okvir kako bi organizirao svoje nove podatke o strukturi uma (Ego i Id, 1923) i obnovio svoju teoriju anksioznosti da bi je prikazao kao signal za opasnost koja dolazi iz nesvijesnih fantazija, a ne iz potisnutih seksualnih osje\u0107aja (Smetnje, Simptomi i Anksioznost, 1926).<\/p>\n
U o\u017eujku 1938. njema\u010dke su trupe okupirale Austriju, i tada su Freud i njegova obitelj stavljeni u ku\u0107ni pritvor. Uz pomo\u0107 mnogih utjecajnih prijatelja koji su imali jake politi\u010dke veze, Freudovima je dozvoljeno da napuste Austriju u lipnju. Svoju posljednju godinu Freud je proveo u Londonu gdje je operiran. Umire 23, rujna, 1939. Utjecaj njegovih otkri\u0107a na znanost i kulturu 20. stolje\u0107a bezgrani\u010dan je.<\/p>\n
Freud je bio jako povu\u010den \u010dovjek. Mnogo je \u010ditao, volio je putovati i bio je pasionirani kolekcionar arheolo\u0161kih rijetkosti. Odan svojoj obitelji, uvijek je radio u sobi za konzultacije koja je bila povezana sa njegovim domom. Imao je malen krug bliskih prijatelja kojima je bio vrlo odan, a odanost je naslijedio i njegov krug u\u010denika \u010dija je zna\u010dajka ona ostala i danas. Umro je 23. rujna, 1939. u Londonu.<\/p>\n