{"id":601,"date":"2010-01-12T23:00:00","date_gmt":"2010-01-12T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/michael-faraday\/"},"modified":"2016-10-28T00:32:02","modified_gmt":"2016-10-27T22:32:02","slug":"michael-faraday","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/michael-faraday\/","title":{"rendered":"Michael Faraday"},"content":{"rendered":"

Faraday je bio britanski kemi\u010dar i fizi\u010dar koji je znatno doprinio prou\u010davanju elektromegnetizma i elektrokemije.<\/p>\n

Michael Faraday ro\u0111en je 22. rujna, 1791. u ju\u017enom Londonu. Njegova obitelj nije bila dobrostoje\u0107a i Faraday je imao samo osnovno formalno obrazovanje. Kada mu je bilo 14 bio je \u0161egrt u lokalnoj knjigoveznici, i narednih sedam godina se sam obrazovao \u010ditaju\u0107i knjige iz mnogih podru\u010dja znanosti.<\/p>\n

1912. Faraday je poha\u0111ao \u010detiri predavanja koja je odr\u017eao kemi\u010dar Humphry Davy u Royal Institutionu. Kasnije je Faraday pisao Davyju, tra\u017ee\u0107i posao njegova pomo\u0107nika. Davy ga je odbio, ali mu\u00a0 je 1813. dodijelio posao kemi\u010darskog asistenta na Royal Institutionu.<\/p>\n

Godinu dana kasnije Faraday je pozvan da prati Davya i njegovu suprugu na 18-mjese\u010dnoj europskoj turneji, koja je uklju\u010divala Francusku, \u0160vicarsku, Italiju i Belgiju, te upoznavanje mnogih utjecajnih znanstvenika. Po njihovu povratku 1815. , Faraday je nastavio raditi na Royal Instituteu, poma\u017eu\u0107i na Davy-evim, i eksperimentima drugih znanstvenika. 1821. objavio je svoj rad o elektromagnetskoj rotaciji (principu po kojem radi elektri\u010dni motor). 1820-ih napravio je jo\u0161 neka istra\u017eivanja, i bio je zauzet mnogim projektima. 1826. osnovao je Ve\u010dernje Rasprave Petkom na Royal Institutionu, a iste godine i Bo\u017ei\u0107na Predavanja. Obje su se tradicije nastavile do danas.On je sam odr\u017eao brojna predavanja, potvru\u0111uju\u0107i svoju reputaciju izvrsnog znanstvenog predava\u010da tog vremena.<\/p>\n

1831. Faraday je otkrio elektromagnetsku indukciju, princip na kojem rade elektri\u010dni pretvara\u010d i generator. Ovo je bilo presudno otkri\u0107e na putu da se elektricitet iz kurioziteta pretvori u mo\u0107nu novu tehnologiju. Ostatak desetlje\u0107a radio je na razvijanju svojih ideja o elektricitetu. Bio je djelomi\u010dno zaslu\u017ean za tvorbu mnogih poznatih rije\u010di kao \u0161to su elektroda, katoda i ion. Faradayevo znanje o znanosti upotrebljeno je za mnoge prakti\u010dne svrhe kroz mnoga njegova namje\u0161tenja, uklju\u010duju\u0107i i ona znanstvenog savjetnika na Trinity Houseu (1836-1865) i profesora kemije na Kraljevskoj Vojnoj Akademiji u Woolwichu (1830-1851).<\/p>\n

Ipak, ranih 1940-ih Faradayevo zdravlje po\u010delo je slabiti i on je sve manje istra\u017eivao. Umro je 25. kolovoza, 1867. u Hampton Courtu, gdje mu je dodijeljeno slu\u017ebeno prebivali\u0161e kao priznanje za njegov doprinos znanosti. Svoje je ime “dao” faradu, koji je izvorno bio jedinica elektri\u010dnog naboja, ali je kasnije postao jedinica elektri\u010dnog kapaciteta.<\/p>\n

Izvor: bbc.co.uk\/history\/historic_figures\/faraday_michael.shtml<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Faraday je bio britanski kemi\u010dar i fizi\u010dar koji je znatno doprinio prou\u010davanju elektromegnetizma i elektrokemije. Michael Faraday ro\u0111en je 22. rujna, 1791. u ju\u017enom Londonu. Njegova obitelj nije bila dobrostoje\u0107a i Faraday je imao samo osnovno formalno obrazovanje. Kada mu je bilo 14 bio je \u0161egrt u lokalnoj knjigoveznici, i narednih sedam godina se sam […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21014773,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16340],"tags":[16514],"class_list":["post-601","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanstvenici","tag-faraday"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/601","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=601"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/601\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21014773"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=601"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=601"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=601"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}