Otkri\u0107e triju osnovnih zakona kretanja planeta u\u010dinilo je njema\u010dkog astronoma Johannesa Keplera jednim od glavnih utemeljitelja moderne astronomije.<\/p>\n
Johannes Kepler ro\u0111en je 27. prosinca 1571. u njema\u010dkom Weilu. Bio je sin Heinricha i Kathrine Guldenmann Kepler. Njegov je otac bio profesionalni vojnik. Iako je bio protestant njegov je otac pomogao u gu\u0161enju protestantskih ustanaka u zemljama dana\u0161njeg Beneluksa. Kepleru su roditelji dozvolili da gleda veliki komet 1577. i pomr\u010dinu Mjeseca. Kepler je bio bole\u017eljivo dijete ali i odli\u010dan u\u010denik. Sa 13 je krenuo u vjersku \u0161kolu u Adelbergu.<\/p>\n
Nakon \u0161to je diplomirao na Sveu\u010dili\u0161tu u T\u0171bingenu 1591. zainteresirao se za astronomiju, osobito za teorije Nikole Kopernika (1473\u20131543), koji je tvrdio da se Zemlja kru\u017eno okre\u0107e oko Sunca. Sveu\u010dili\u0161te u T\u0171bingenu predlo\u017eilo je Keplera za mjesto “provincijskog matemati\u010dara” u Grazu. Tamo je stigao 1594. i po\u010deo stvarati godi\u0161njak u kojem su predvi\u0111eni svi va\u017eniji doga\u0111aji idu\u0107e godine. Njegov prvi godi\u0161njak do\u017eivio je velik uspieh. Dogodila su se dva doga\u0111aja koja je predvidio, invazija Turaka i o\u0161tra zima, \u0161to je potvrdilo njegovu reputaciju. 1597. Kepler se \u017eeni za Barbaru Muehleck. Od njihovih \u0161estero djece samo ih je dvoje, jedan dje\u010dak i jedna djevoj\u010dica, do\u017eivjelo odraslu dob.<\/p>\n
Kepler je tra\u017eio posao asistenta Tycho Braheu (1546\u20131601), astrologu i matemati\u010daru Rudolfa II u Pragu. Na svoje novo namje\u0161tenje Kepler je do\u0161ao 1600. Kad je idu\u0107e godine Brahe umro Kepler je imenovan za njegova nasljednika. Prvi mu je posao bio pripremiti za objavljivanje Braheovu kolekciju radova iz astronomije, koja je izi\u0161la izme\u0111u 1601. i 1602. Kepler je bio zadu\u017een i za Braheove bilje\u0161ke, koje su ga navele na pretpostavke koje su dovele do nove teorije o orbitama svih planneta. Razliku izme\u0111u njegove teorije i Braheovih podataka bilo je mogu\u0107e objasniti samo ako orbita Marsa nije bila kru\u017ena nego elipti\u010dna (Keplerov prvi zakon). Ovo je pomoglo u dokazivanju jo\u0161 jedne njegove tvrdnje. Ona je poznata kao Keplerov drugi zakon po kojem crta koja povezuje planete sa Suncem presijeca jednaka podru\u010dja u jednakom vremenu u svojoj elipti\u010dnoj orbiti.<\/p>\n
Kepler je ove zakone objavio u svojem izlaganju o orbiti planeta Marsa, Astronomia Nova (1609). Dva su zakona jasno napisana u sadr\u017eaju knjige. Morao ih je prepoznati svaki pa\u017eljivi \u010ditatelj dovoljno osvije\u0161ten da prepozna novu ideju tako velikog zna\u010daja. Ipak, talijanski astronom Galileo Galilei nije koristio zakone iz njegovih objavljenih dijela u svojim djelima – iako bi oni bili pomogli njegovoj obrani kopernikanskih ideja.<\/p>\n
1611. Rudolf II odstupio je s prijestolja, a Kepler je odmah potra\u017eio novi posao. Dobio je posao provincijskog matemati\u010dara u Linzu. Do 1612., kada se preselio tamo sa svoje dvoje djece, njegova \u017eena i njegov najdra\u017ei sin Frederick bili su mrtvi. Keplerovih 14. godina u Linzu obilje\u017eio je njegov drugi brak sa Susan Reuttinger, i poku\u0161aji da spasi svoju majku od toga da bude osu\u0111ena kao vje\u0161tica. Dok je bio u Linzu Kepler je objavio dva va\u017ena djela: U Harmonicae Mundi (1618) objavljan je njegov tre\u0107i zakon. Tvrdio je da je prosje\u010dna udaljenost planeta od Sunca, podignuta na tre\u0107u potenciju, podijeljena s vremenom koje planetu treba da opi\u0161e orbitu, ista za sve planete. Kepler je vjerovao da priroda slijedi numeri\u010dke odnose po\u0161to ju je Bog stvorio po “te\u017eini, veli\u010dini i broju.” Kepler je istu ideju koristio i kad je opisivao geometriju. Keplerovo drugo djelo Epitome Astronomiae Copernicanae (1618-21) predlagalo je fizikalno obja\u0161njenje kretanja planeta, tj, “magnetskih ruku” koje se pru\u017eaju od Sunca.<\/p>\n
Kepler je zadnje tri godine svog \u017eivota lutao Europom. Bio je u Ulmu kada je objavljena njegova Tabulae Rudolphinae (1628), koja ne samo da je sadr\u017eavala polo\u017eaje preko 200 zvijezda vi\u0161e nego \u0161to su ih sadr\u017eavala Braheova objavljena djela, nego je imala i planetarne tablice koje su postale standard za idu\u0107e stolje\u0107e. Kepler je umro 15. studenog, 1630. u Regensburgu. Bio je jedinstveni simbol prelaska sa starog na novi duh znanosti.<\/p>\n