Maxwellov rad na polju elektromagnetizma, Saturnovim prstenovima, molekularnim svojstvima plinova i trikromatskoj teoriji boja imao je veliki utjecaj na svijet. Nastavio je rad na elektromagnetizmu koji je zapo\u010deo Michael Faraday. Napisao je klasik 1873. Elektricitet i Magnetizam.<\/p>\n
James Clerk Maxwell ro\u0111en je 13. lipnja, 1831. u Edinburghu, u \u0160kotskoj. Bio je jedini sin odvjetnika Johna Clerka. Nakon Jamesova ro\u0111ena obitelj se seli u ku\u0107u Glenlair, u Kirkcudbrightshireu, koju je njegov otac naslijedio od svojih predaka. Uskoro je obitelj uzela jo\u0161 jedno prezime, Maxwell. Svoje najranije obrazovanje stekao je od majke, kr\u0161\u0107anke, i ostao je pobo\u017eni kr\u0161\u0107anin i skroman \u010dovjek cijeli svoj \u017eivot. 1841. upisuje se na Edinburgh Academy.<\/p>\n
James je bio srame\u017eljiv dje\u010dak i dobio je nadimak “Daftie” (\u0160a\u0161avko). Sa 14 godina sve je iznenadio napisav\u0161i kompleksan rad o crtanju matemati\u010dkih krivulja uz pomo\u0107 konopca. Ovome je slijedilo dobijanje nagrade za znanost i matematiku. Sa 16 se upisao na Sveu\u010dili\u0161te u Edinburghu. Objavio je dva znanstvena rada u \u010dasopisu Royal Society of Edinburgh. Tri godine kasnije primljen je na sveu\u010dili\u0161te u Cambridgeu gdje studira matematiku. Diplomirao je s 23 godine kao prvi u klasi, i ponu\u0111en mu je posao na Trinity Collegeu u Cambridgeu. Napisao je dva rada, “O transformaciji povr\u0161ina savijanjem” i “O Faradayevim linijama sile.”<\/p>\n
U studenom 1856. Maxwell je imenovan profesorom prirodne filozofije na Marischal Collegeu u Aberdeenu. Tada je \u010duo da je tema za Adamsovu nagradu za 1857. kretanje Saturnovih prstenova, ne\u0161to za \u0161to je on bio zainteresiran od \u0161kolskih dana. Natjecao se za nagradu, koju je i dobio, dokazav\u0161i da je stabilnost prstenova mogu\u0107a samo ukoliko su oni sastavljeni od bezbroj malenih \u010dvrstih \u010destica, ali ne i ako su potpuno \u010dvrsti, ili teku\u0107i, kao \u0161to su tvrdili neki. Njegovi su zaklju\u010dci potvr\u0111eni 1981. kada su sa Voyagera I dobijene fotografije prstenova slikanih izbliza. Maxwell je jo\u0161 jednom imenovan profesorom prirodne filozofije, ovaj put na King`s Collegeu u Londonu. Tokom svojih tamo\u0161njih 5 godina radio je na elektromagnetizmu.<\/p>\n
Od 1820. znanstvenici su bili svjesni da su elektricitet i magnetizam povezani, \u0161to je dokazao Hans Christian Oersted, a uslijedilo je Faradayevo otkri\u0107e efekta elektromagnetske indukcije. Ali, do tada se Faradayevo zdravlje ve\u0107 bilo pogor\u0161alo. Maxwell je prihvatio izazov nastavljanja Faradayevih eksperimenata i dokazao njegovu teoriju da su dvije sile, elektricitet i magnetizam odraz istog fenomena – elektromagnetizma.<\/p>\n
Matemati\u010dki je to izrazio \u010detirima povezanim jednad\u017ebama, poznatima kao Maxwellove jednad\u017ebe. Njegove su jednad\u017ebe pokazale i da elektri\u010dni i magnetski valovi putuju brzinom vrlo pribli\u017enom brzini svjetlosti, navode\u0107i ga na zaklju\u010dak da je i sama svjetlost oblik elektromagnetskog vala. 1864. Maxwell je napisao “Dinami\u010dku teoriju elektromagnetskog polja” u kojoj prvi put ka\u017ee da je svjetlost kretanje valova u istom mediju i s istim uzrokom kao \u0161to su i elektricitet i magnetizam.<\/p>\n
Maxwell se bavio i radom na svojstvima plinova; vjerojatno\u0161\u0107u distribucije molekula u bilo kojem vremenu s obzirom na brzinu i razmje\u0161taj. Teoriju danas poznajemo kao Maxwell – Boltzmannovu kineti\u010dku teoriju plinova. Austrijski fizi\u010dar Ludwig Boltzmann na tom je podru\u010dju radio neovisno i do\u0161ao do istog zaklju\u010dka. Otkrio je da se fotografije u boji mogu snimiti koriste\u0107i crveni, zeleni i plavi filter, te je i napravio prvu fotografiju u boji na svijetu, 1861.<\/p>\n
1871. Maxwell je postao prvi Cavendish (vi\u0161i) profesor fizike na Cambridgeu. Na tom je mjestu ostao do 5. studenog, 1879. kada je umro od abdominalnog tumora, u dobi od 48 godina.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Maxwellov rad na polju elektromagnetizma, Saturnovim prstenovima, molekularnim svojstvima plinova i trikromatskoj teoriji boja imao je veliki utjecaj na svijet. Nastavio je rad na elektromagnetizmu koji je zapo\u010deo Michael Faraday. Napisao je klasik 1873. Elektricitet i Magnetizam. James Clerk Maxwell ro\u0111en je 13. lipnja, 1831. u Edinburghu, u \u0160kotskoj. Bio je jedini sin odvjetnika Johna […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21014778,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16340],"tags":[16919],"class_list":["post-605","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanstvenici","tag-maxwell"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/605","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=605"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/605\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21014778"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=605"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=605"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=605"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}