\u0160minka na o\u010dima kraljice Nefertiti i drugih kraljeva i kraljica starog Egipta, zbog koje su njihove o\u010di imale onaj o\u010daravaju\u0107i pogled i ljepotu, nije samo ono \u0161to se na prvi pogled \u010dini. Znanstvenici u Francuskoj tvrde da je zavodljiva \u0161minka za o\u010di mo\u017eda bila kori\u0161tena da izlije\u010de ili sprije\u010de o\u010dne bolesti, odnosno kao sredstvo protiv infekcije.<\/p>\n
Njihovi rezultati objavljeni su 15. sije\u010dnja, 1910. u Analytical Chemistry, magazinu American Chemical Societya (ACS). Christian Amatore, Philippe Walter, i suradnici napominju da su prije vi\u0161e tisu\u0107a godina stari Egip\u0107ani koristili tvari na bazi olova kao kozmetiku, uklju\u010duju\u0107i i sastojke u crnoj \u0161minci za o\u010di. Neki su Egip\u0107ani tako\u0111er mislili da ova \u0161minka ima “magi\u010dnu” ulogu po kojoj \u0107e bogovi Horus i Ra za\u0161tititi one koji ju nose od nekoliko bolesti. Ipak, do sada su znanstvenici naj\u010de\u0161\u0107e odbacivali tu mogu\u0107nost, znaju\u0107i da sastojci na bazi olova mogu biti poprili\u010dno toksi\u010dni.<\/p>\n
U ranijem istra\u017eivanju znanstvenici su analizirali 52 uzorka iz staroegipatskih posuda za \u0161minku koje se \u010duvaju u muzeju Louvre u Parizu. U \u0161minci su otkrili \u010detiri razli\u010dita sastojka na bazi olova. U novom su istra\u017eivanju otkrili da ti sastojci pove\u0107avaju proizvodnju du\u0161ikovog oksida (NO) do \u010dak 240% u kulturama stanica ljudske ko\u017ee. Dana\u0161nji znanstvenici prepoznaju du\u0161ikov oksid kao klju\u010dni signalizator u tijelu. Njegova je uloga izme\u0111u ostalog i poticanje imunolo\u0161kog sustava da pomogne u borbi protiv bolesti. Bakterijske o\u010dne infekcije mogu biti ozbiljan problem u mo\u010dvarnim tropskim predjelima, kao \u0161to je dolina Nila za vrijeme poplava, dodaju znanstvenici.<\/p>\n
Stoga su stari Egip\u0107ani, mo\u017eda, namjerno koristili ovu kozmetiku na bazi olova da bi sprije\u010dili ili izlije\u010dili o\u010dne bolesti, ka\u017eu znanstvenici, napominju\u0107i da se dva spoja iz \u0161minke ne pojavljuju u prirodi, nego su ih, mora biti, sintetizirali “kemi\u010dari” iz starog Egipta.<\/p>\n
Kao \u0161to je napisano u nedavno objavljenom radu: “O\u010di Egip\u0107ana koji su nosili crnu \u0161minku su, pretpostavljamo, bile sklone odupiranju iznenadnim bakterijskim zarazama, ekstremnom u\u010dinkovito\u0161\u0107u putem spontanog djelovanja njihovih vlastitih obrambenih stanica. \u0160tovi\u0161e, danas se zna da se u ve\u0107ini tropskih mo\u010dvarnih podru\u010dja, kao \u0161to je podru\u010dje Nila u vrijeme poplava, nekoliko bakterijskih bolesti prenosi na ljude ako im u oko dospije samo kapljica zara\u017eene vode.<\/p>\n
Ovi podaci pokazuju da je vjerovanje starih Egip\u0107ana u za\u0161titu bogova Horusa i Ra, koju su povezivali s ovom \u0161minkom, a posebno s njenim sastojkom laurionitom, koji je bio stvarno u\u010dinkovit, zaista opravdano, iako su implikacije o njegovoj “magi\u010dnosti” a priori<\/em> nepomirljive s na\u0161im dana\u0161njim znanstvenim gledi\u0161tima i saznanjima o toksi\u010dnosti iona olova. Ne mo\u017eemo i\u0107i toliko daleko i tvrditi da se laurionit namjerno na\u0161ao me\u0111u sastojcima zbog tada\u0161njeg poznavanja njegovih antibakterijskih svojstava. Ipak, mo\u017eemo pretpostavljati da su staroegipatski “kemi\u010dari” iz iskustva nau\u010dili da su, kad god je ovaj bijeli talog bio prisutan u \u0161minci, oni koji su je nosili bili zdraviji, i da su po\u010deli ciljano primjenjivati ovu za\u0161titnu funkciju po\u010dev\u0161i proizvoditi laurionit. Mnogi primjeri ovakvih vje\u0161tih opa\u017eanja i medicinskih zaklju\u010daka, koji su na prvi pogled iznena\u0111uju\u0107i, mogu se prona\u0107i i u nedavnoj povijesti – dovoljno je samo sjetiti se, npr., nastanka penicilina, aspirina, ili kinina…<\/p>\n Bez obzira je li ili ne proizvodnja ovih olovnih klorida bila namjerno povezana sa preventivnom zdravstvenom skrbi kod Egip\u0107ana, jasno je da je takva namjerna proizvodnja i dalje prvi poznati primjer kemijskog procesa velikih razmjera. Nije ni \u010dudo da je “kemej”, egipatska rije\u010d za njihovu zemlju i za crnicu u dolini Nila, do\u0161la do nas preko Grka, a kasnije Arapa, da bi smo od nje iskovali rije\u010d “kemija”.<\/p>\n Izvor: sciencedaily.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u0160minka na o\u010dima kraljice Nefertiti i drugih kraljeva i kraljica starog Egipta, zbog koje su njihove o\u010di imale onaj o\u010daravaju\u0107i pogled i ljepotu, nije samo ono \u0161to se na prvi pogled \u010dini. Znanstvenici u Francuskoj tvrde da je zavodljiva \u0161minka za o\u010di mo\u017eda bila kori\u0161tena da izlije\u010de ili sprije\u010de o\u010dne bolesti, odnosno kao sredstvo protiv […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21014808,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331],"tags":[16690],"class_list":["post-610","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arheologija-i-paleontologija","tag-kozmetika"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/610","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=610"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/610\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21014808"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=610"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=610"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=610"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}