Ro\u0111en 19. velja\u010de, 1473. u Torunu u Poljskoj, Nikola Kopernik bio je predodre\u0111en da postane, objavom svoje heliocentri\u010dne teorije 70 godina kasnije, jedan od za\u010detnika moderne znanstvene misli.<\/p>\n
Sina bogatog trgovca poslije o\u010deve smrti je odgajao ujak, koji mu je omogu\u0107io upis na sveu\u010dili\u0161te u Krakowu, u to doba slavno po svom programu iz matematike, filozofije i astronomije. Ovo je potaknulo mladog Kopernika da dalje studira slobodne umjetnosti u Bologni (1496.-1501.), medicinu u Padovi i pravo na sveu\u010dili\u0161tu u Ferrari, s kojeg je 1503. oti\u0161ao s doktoratom iz kanonskog prava.<\/p>\n
Ubrzo nakon \u0161to se vratio u Poljsku na\u0161ao je stalno namje\u0161tenje u katedrali u Fromborku, manje od 100 km udaljenom od njegova rodnog mjesta. Zbog ujakovog je utjecaja izabran za kanonika te crkve jo\u0161 prije svog puta u Italiju. Kopernik ne samo da je predano izvr\u0161avao svoje sve\u0107eni\u010dke du\u017enosti, nego je radio i u medicini, napisao raspravu o monetarnoj reformi, i posvetio pa\u017enju podru\u010dju za koje je dugo bio zainteresiran – astronomiji.<\/p>\n
Do svibnja 1514. napisao je, i potajno u rukopisu pustio da kru\u017ei, svoj Commentariolus, prvu skicu onih tvrdnji koje \u0107e kasnije potkrijepiti dokazima u svojoj De revolutionibus orbium coelestium ( O Revoluciji Nebeskih Sfera, 1343). Ovo je klasi\u010dno djelo dovelo u ptanje geocentri\u010dnu kozmologiju koja je bila dogmati\u010dno prihva\u0107ena jo\u0161 od Aristotelova vremena. Bila je u popunoj suprotnosti sa Aristotelom, i astronomom iz 2. st., Ptolomejem, koji je iznio detalje geocentri\u010dnog sustava koji su se temeljili na nebeskim fenomenima. Kopernik je iznio da bi rotiraju\u0107a Zemlja koja se okre\u0107e, zajedno s drugim planetima, oko stati\u010dnog Sunca u centru, mogla biti jednostavnije obja\u0161njenje istog fenomena dnevne rotacije neba i godi\u0161njeg pomicanja Sunca, preko elipti\u010dnog i retrogradnog pokretanja planeta.<\/p>\n
Ve\u0107 su pitagorejci i Aristarh sa Samosa (s kojim je bio upoznat), te muslimanski astronom Ibn Al-Shatir i neki kr\u0161\u0107anski pisci (za koje nema sigurnih dokaza da je za njih znao), predvidjeli, u mnogim njenim aspektima, novu teoriju koju je Kopernik iznio u svojoj De revolutionibus, izlo\u017eenu kao neobi\u010dnu mje\u0161avinu kako radikalnih tako i konzervativnih elemenata.<\/p>\n
U sredi\u0161tu radikalne reorganizacije svemira Kopernik se ipak dr\u017eao starih aristotelovskihih doktrina \u010dvrstih nebeskih sfera i kru\u017enog kretanja nebeskih tijela, i \u010ditava aristotelovska fizika pokreta ostala je nedirnuta. Nadalje, sa zna\u010dajnim izmjenama, priklonio se ptolomejskom prikazu planetarnog kretanja kompliciranom kombinacijom krugova, zvanih epiciklidi. Obzirom da je shva\u0107ao da njegova teorija nazna\u010dava ogromno pove\u0107anje veli\u010dine svemira, odlu\u010dio je proglasiti ga beskona\u010dnim.<\/p>\n
Ovi aspekti Kopernikova obja\u0161njenja ne umanjuju inovativnost ni utjecaj na kona\u010dnu teoriju, kao ni autorovo \u010dvrsto vjerovanje da je njegov sustav to\u010dan prikaz fizikalne stvarnosti. Oni ukazuju na domet rada na koji su se, u idu\u0107em stolje\u0107u, pozivali: Kepler, kada je utvrdio elipti\u010dnost planetarnih orbita; Galileo, kada je formulirao svoj novi koncept pokreta; Newton kad je izlo\u017eio svoju teoriju gravitacije.<\/p>\n
Kopernikovo nagovje\u0161tavanje heliocentri\u010dne teorije ozna\u010dilo je po\u010detak znanstvene revolucije i nove ideje o puno ve\u0107em svemiru. Bio je to odmak od udobne antropocentri\u010dnosti anti\u010dkog i srednjovjekovnog svijeta. Znanstvena teorija koja je imala tako velik utjecaj na \u010dovje\u010danstvo nije bila dobro prihva\u0107ena od strane Crkve. Tek nakon \u0161to je entuzijasti\u010dni obo\u017eavatelj Rheticus 1540. objavio Narratio Prima (Prvo obja\u0161njenje), ve\u0107 vreme\u0161ni Kopernik pristao je posvetiti se tiskanju teorije koja je ve\u0107 skicirana 1514. Nepotvr\u0111ena, ali u\u010destala pri\u010da ka\u017ee da je Kopernik dobio tiskani primjerak rasprave na svojoj samrtnoj postelji. Umro je 24. svibnja, 1543. u Fromborku.<\/p>\n