Plasti\u010dna ambala\u017ea ba\u0161 i nije bezopasna, a ako ste mislili kako je buteljirana mineralna voda \u010dista, mo\u017eda biste trebali razmisliti ponovno. Prema tvrdnjama Martina Wagnera i J\u00f6rga Oehlmanna s Odsjeka za ekotoksikologiju vode na Goethe institutu u Frankfurtu na Majni, plasti\u010dne boce kontaminiraju vodu estrogenim kemikalijama.<\/p>\n
Pri analizi komercijalnih mineralnih voda, znanstvenici su prona\u0161li dokaze koji upu\u0107uju na prisutnost estrogenih spojeva koji su se isprali s plasti\u010dne ambala\u017ee u vodu. \u0160tovi\u0161e, ove su kemikalije aktivne in vivo<\/em>, a rezultat njihove aktivnosti jest pove\u0107anje broja embrija kod novozelandskog blatnog pu\u017ea. Ovi rezultati, koji po prvi put pokazuju da tvari koje se ispiru s plasti\u010dne ambala\u017ee za hranu i pi\u0107e mogu djelovati kao aktivni estrogeni, objavljeni su u Springerovom \u010dasopisu Environmental Science and Pollution Research (Znanost o okoli\u0161u i istra\u017eivanje zaga\u0111enja).<\/p>\n Wagner i Oehlmann pratili su utjecaj migracije tvari s ambala\u017ee na hranu i pi\u0107e ne bi li utvrdili eventualne posljedice izlo\u017eenosti \u010dovjeka umjetnim hormonima. Analizirali su mineralnu vodu 20 razli\u010ditih proizvo\u0111a\u010da dostupnih u Njema\u010dkoj – devet ih je imalo staklenu, devet plasti\u010dnu, a dvije kompozitnu ambala\u017eu (papirnate kutije iznutra oblo\u017eene tankim plasti\u010dnim slojem). Uzorci vode testirani su na prisutnost estrogenih kemikalija in vitro<\/em>. Potom je obavljen reprodukcijski test na novozelandskom blatnom pu\u017eu ne bi li se odredilo podrijetlo i mo\u0107 ksenoestrogena (umjetno stvorenih spojeva koji pokazuju estrogensku aktivnost).<\/p>\n Kontaminacija estrogenom detektirana je u 60% analiziranih uzoraka (12 od 20 proizvo\u0111a\u010da). Mineralne vode iz staklene ambala\u017ee sadr\u017eavale su manje estrogena u odnosu na vode iz plasti\u010dne ambala\u017ee. To\u010dnije, 33% svih vrsta voda iz staklene ambala\u017ee, 78% voda iz plasti\u010dnih boca te obje vrste vode iz kompozitne ambala\u017ee pokazivale su znatnu hormonsku aktivnost.<\/p>\n Uzgojem novozelandskih pu\u017eeva u staklenoj i plasti\u010dnoj ambala\u017ei, znanstvenici su otkrili i vi\u0161e nego dvostruko pove\u0107anje embrija u plasti\u010dnim bocama u odnosu na staklene. Sve u svemu, ovi rezultati ukazuju na visoku ra\u0161irenost kontaminacije vode sna\u017enim umjetnim hormonima koji dijelom potje\u010du od spojeva koji se ispiru s plasti\u010dne ambala\u017ee.<\/p>\n Autori zaklju\u010duju: “Mora da smo otkrili tek vrh ledenjaka koji pokazuje kako je plasti\u010dna ambala\u017ea jedan od glavnih izvora kontaminacije hrane ksenohormonima. Na\u0161a su otkri\u0107a pru\u017eila uvid u mogu\u0107u izlo\u017eenost endokrinim disruptorima koji potje\u010du od potpuno neo\u010dekivanih izvora.” (o \u0161tetnosti jo\u0161 nekih sli\u010dnih spojeva iz plastike mo\u017eete pro\u010ditati u na\u0161em \u010dlanku “Plastika gu\u0161i mu\u0161ki rod”)<\/p>\n Izvor: sciencedaily.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Plasti\u010dna ambala\u017ea ba\u0161 i nije bezopasna, a ako ste mislili kako je buteljirana mineralna voda \u010dista, mo\u017eda biste trebali razmisliti ponovno. Prema tvrdnjama Martina Wagnera i J\u00f6rga Oehlmanna s Odsjeka za ekotoksikologiju vode na Goethe institutu u Frankfurtu na Majni, plasti\u010dne boce kontaminiraju vodu estrogenim kemikalijama. Pri analizi komercijalnih mineralnih voda, znanstvenici su prona\u0161li dokaze […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21014787,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16332],"tags":[16944],"class_list":["post-615","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biokemija","tag-estrogen"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/615","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=615"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/615\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21014787"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=615"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=615"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=615"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}