Erwin Schr\u00f6dinger ro\u0111en je 12. kolovoza, 1887. u Be\u010du. Bio je jedino dijete Rudolfa Schr\u00f6dingera, o\u017eenjenog za k\u0107er Alexandera Bauera, svog profesora kemije na tehni\u010dkom fakultetu u Be\u010du.<\/p>\n
Erwinov otac bio je iz bavarske obitelji koja je generacijama \u017eivjela u Be\u010du. Bio je vrlo nadaren \u010dovjek \u0161irokog obrazovanja. Nakon \u0161to je zavr\u0161io studij kemije, godine je posvetio talijanskom slikarstvu. Nakon toga pre\u0161ao je na botaniku, \u0161to je rezultiralo nizom radova o biljnoj filogeniji. Schr\u0151dingerovi \u0161iroki interesi datirali su jo\u0161 iz gimnazijskih dana, gdje nije samo volio znanstvene discipline, nego i strogu logiku anti\u010dke gramatike i ljepotu njema\u010dke poezije. Tako\u0111er, Nije volio pamtiti podatke i u\u010diti iz knjiga.<\/p>\n
Od 1906. do 1910. bio je student na Be\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu.T tijekom tog vremena potpao je pod jak utjecaj Fritza Hasen\u00f6hrla, koji je bio Boltzmannov nasljednik. Upravo je u tim godinama Schr\u00f6dinger stekao vje\u0161tinu odre\u0111ivanja problema u fizici stalnih medija, pola\u017eu\u0107i tako temelje za sjajan budu\u0107i rad. Nadalje je radio kao asistent Franza Exnera. Zajedno sa svojim prijateljem K. W. F. Kohlrauschom provodio je prakti\u010dnu nastavu za studente bez da je, kako je rekao, sam nau\u010dio \u0161to je eksperimentiranje. Za vrijeme prvog svjetskog rata slu\u017eio je kao topni\u010dki \u010dasnik. <\/p>\n
Godine 1920. zauzeo je akademsku poziciju kao asistent Maxu Wienu, nakon \u010dega su slijedila namje\u0161tenja u Stuttgartu (izvanredni profesor), Breslauu (redovni profesor) i na Sveu\u010dili\u0161tu u Zurichu (zamjena za von Lauea) gdje je ostao 6 godina. U svojim kasnim godinama Schr\u00f6dinger se s velikim zadovoljstvom osvrtao na svoj period u Zurichu \u2013 tu je toliko u\u017eivao u kontaktima i prijateljstvu s mnogim svojim kolegama, me\u0111u kojima su bili Hermann Weyl i Peter Debye. To je tako\u0111er bio i najplodonosniji period, jer je aktivno bio anga\u017eiran u raznim podru\u010djima teorijske fizike. Njegovi radovi u to vrijeme odnosili su se na specifi\u010dnu toplinu krutih tvari, probleme termodinamike (bio je vrlo zainteresiran za Boltzmanovu teoriju vjerojatnosti) i atomski spektar. Nadalje, u\u017eivao je u fiziolo\u0161kom prou\u010davanju boje (kao rezultat njegovih kontakata s Kohlrauschom i Exnerom i Helmholtzovih predavanja). Njegovo veliko otkri\u0107e, Schr\u00f6dingerova valna jednad\u017eba, nastalo je na kraju te epohe \u2013 u prvoj polovini 1926. godine.<\/p>\n
Do njega je do\u0161lo zbog nezadovoljstva kvantnim uvjetom u Bohrovoj teoriji orbite i njegova vjerovanja da bi se atomski spektar trebao odre\u0111ivati nekom vrstom problema svojstvenih vrijednosti. <\/p>\n
Schr\u00f6dinger se 1927. preselio u Berlin kao Planckov nasljednik. Glavni grad Njema\u010dke bio je tada centar velike znanstvene aktivnosti i on je entuzijasti\u010dno sudjelovao u tjednim okupljanjima svojih kolega, od kojih su ga mnogi \u201eprelazili i po ugledu i po godinama\u201c. Ipak, s Hitlerovim dolaskom na vlast (1933), Schr\u00f6dinger je odlu\u010dio da ne mo\u017ee nastaviti u Njema\u010dkoj. Do\u0161ao je u Englesku i kratko vrijeme radio na Oxfordu. Pozvan je 1934. da predaje na Princetonu i tamo mu je ponu\u0111eno stalno mjesto, no on ga nije prihvatio. 1936. ponu\u0111eno mu je mjesto na Sveu\u010dili\u0161tu u Grazu koje je on prihvatio nakon dugog razmi\u0161ljanja, zato \u0161to je \u010de\u017enja za njegovom rodnom zemljom prevagnula nad oprezom. S pripojenjem Austrije (1938) bio je u opasnosti, jer je njegov odlazak iz Njema\u010dke 1933. bio shva\u0107en kao neprijateljski \u010din. Ubrzo zatim uspio je pobje\u0107i u Italiju, odakle je nastavio za Oxford, a onda na Sveu\u010dili\u0161te u Ghentu. Nakon kratkog ostanka preselio se na Institut za napredne studije u Dublinu, gdje je postao ravnatelj Fakulteta za teorijsku fiziku. U Dublinu je ostao do umirovljenja, 1955.<\/p>\n
Svo ovo vrijeme Scr\u0151dinger je nastavio svoje istra\u017eivanje i objavio mnogo radova o raznim temama, uklju\u010duju\u0107i i problem objedinjavanja gravitacije i elektromagnetizma, koji je zanimao i Einsteina i koji je jo\u0161 uvijek nerije\u0161en. Tako\u0111er, bio je autor poznate kni\u017eice \u201e\u0160to je \u017eivot?\u201c (1944). Ostao je duboko zainteresiran za temelje atomske fizike. Schr\u00f6dingeru se nije svi\u0111ao op\u0107e prihva\u0107en dualni opis valova i \u010destica, sa statisti\u010dkim tuma\u010denjem valova i poku\u0161ao je uspostaviti teoriju samo o valovima. Ovo ga je dovelo do rasprava s drugim vode\u0107im fizi\u010darima. <\/p>\n
Nakon umirovljenja vratio se na po\u010dasno mjesto u Be\u010du. Umro je 4. sije\u010dnja 1961. nakon duge bolesti koju je prolazio sa svojom vjernom pratiljom Annemarie Bertel. S njome se vjen\u010dao 1920. godine.<\/p>\n
Izvor: nobelprize.org<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Erwin Schr\u00f6dinger ro\u0111en je 12. kolovoza, 1887. u Be\u010du. Bio je jedino dijete Rudolfa Schr\u00f6dingera, o\u017eenjenog za k\u0107er Alexandera Bauera, svog profesora kemije na tehni\u010dkom fakultetu u Be\u010du. Erwinov otac bio je iz bavarske obitelji koja je generacijama \u017eivjela u Be\u010du. Bio je vrlo nadaren \u010dovjek \u0161irokog obrazovanja. Nakon \u0161to je zavr\u0161io studij kemije, godine […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21014800,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16340],"tags":[],"class_list":["post-631","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanstvenici"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/631","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=631"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/631\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21014800"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=631"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=631"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=631"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}