Tyge (latinizirano Tycho) Brahe ro\u0111en je u obiteljskom dvorcu Knudstrup 14. prosinca 1546. u pokrajini Skane, tada\u0161nja Danska (danas u \u0160vedskoj). Bio je najstariji sin Otta Brahea i Beatte Bille, koji su oboje bili iz obitelji visokog danskog plemstva. Odgojio ga je stric, J\u0151rgen Brahe, i Tycho postaje njegov nasljednik.<\/p>\n
Studirao je na sveu\u010dili\u0161tima u Copenhagenu i Leipzigu, a onda je putovao njema\u010dkom regijom, nastaviv\u0161i studirati na sveu\u010dili\u0161tima u Wittenbergu, Rostocku i Baselu. U ovom periodu probudio mu se interes za alkemiju i astronomiju, i kupio je nekoliko astronomskih instrumenata. U duelu s drugim studentom, u Wittenbergu 1566., Tycho je izgubio dio nosa. Ostatak svog \u017eivota nosio je metalni umetak preko dijela koji je nedostajao. U Dansku se vra\u0107a 1570.<\/p>\n
1573. Tycho je promatrao novu zvijezdu u zvije\u017e\u0111u Cassiopeia, i o njoj objavio kratku raspravu idu\u0107e godine. 1574. odr\u017eao je skup predavanja o astronomiji na Copenhagenskom Sveu\u010dili\u0161tu. Sada je bio uvjeren da napredak astronomije ovisi o to\u010dnom promatranju. Poslije jo\u0161 jednog obilaska Njema\u010dke, gdje je posje\u0107ivao astronome, Tycho je prihvatio ponudu kralja Fredericka II. da osnuje opservatorij. Dat mu je oto\u010di\u0107 Hven, u Sontu, blizu Copenhagena, i tamo je sagradio svoj opservatorij, Uraniburg, koji je postao najbolji opservatorij u Europi.<\/p>\n
Tycho je osmislio i napravio nove instrumente, kalibrirao ih, i pokrenuo no\u0107na promatranja. Tako\u0111er je vodio vlastitu \u0161tampariju. Opservatorij su posje\u0107ivali mnogi u\u010denjaci i Tycho je ondje podu\u010davao mnoge nara\u0161tajemladih astronoma umjetnosti promatranja. Nakon sukoba s kraljem Christianom IV. Tycho je, 1597., spakirao svoje instrumente i knjige i napustio Dansku. Naakon \u0161to je nekoliko godina putovao nastanio se u Pragu, 1599., kao carski matemati\u010dar na dvoru cara Rudolfa II. Ondje i umire, 1601. Njegovi su instrumenti bili spremljeni, ali na kraju izgubljeni.<\/p>\n
Tychova zna\u010dajna djela uklju\u010duju De Nova et Nullius Aevi Memoria Prius Visa Stella (O Novoj i Nikad Ranije Vi\u0111enoj Zvijezdi) (Copenhagen, 1573.); De Mundi Aetherei Recentioribus Phaenomenis (O Novim Fenomenima u Eteri\u010dnom Svijetu) (Uraniburg, 1588.); Astronomiae Instauratae Mechanica (Instrumenti za Obnavljanje Astronomije) (Wandsbeck, 1598; engleski prijevod Copenhagen, 1946); Astronomiae Instauratae Progymnasmata (Uvodne Vje\u017ebe za Obnovljenu Astronomiju) (Prag, 1602.) Njegova promatranja nisu objavljena za njegova \u017eivota. Johannes Kepler ih je koristio, ali su ostala vlasni\u0161tvo njegovih nasljednika.<\/p>\n
Nekoliko kopija rukopisa kru\u017eilo je Europom mnogo godina, a vrlo manjkava verzija tiskana je 1666. U Pragu je Tycho je unajmio Johennesa Keplera kao pomo\u0107nika koji \u0107e izra\u010dunati planetarne orbite iz njegovih promatranja. Kepler je 1627. objavio Tabulae Rudolphina. Zbog Tychovih to\u010dnih promatranja i Keplerove elipti\u010dne astronomije, ove su tablice bile to\u010dnije od bilo kojih prija\u0161njih tablica.<\/p>\n
Doprinosi astronomiji Tychoa Brahea bili su ogromni. Ne samo da je osmislio i izra\u0111ivao instrumente, nego ih je i kalibrirao, i povremeno provjeravao njihovu preciznost. Tako je revolucionizirao astronomske instrumente. Tako\u0111er je duboko promijenio promatranje. Dok su ranije astronomi bili zadovoljni promatraju\u0107i polo\u017eaj planeta i Mjeseca u nekim va\u017enim to\u010dkama njihovih orbita, Tycho i njegovi asistenti promatrali su ova tijela kroz cijele njihove orbite. Rezultat je bilo Tychovo otkrivanje mnogih orbitalnih anomalija, koje nikada ranije nisu primje\u0107ene. Bez ove serije promatranja, neupitne to\u010dnosti, Kepler ne bi mogao otkriti da se planeti kre\u0107u po elipti\u010dnim orbitama. Tycho je bio prvi astronom koji je ispravio atmosfersku refrakciju. Op\u0107enito, dok su promatranja drugih astronoma bila to\u010dna u oko 15`, Tychova su bila to\u010dna u oko 2`, a pokazalo se da je to\u010dnost njegovih najboljih promatranja bila u \u00bd `.<\/p>\n
Tychova promatranja nove zvijezde 1572. i komete iz 1577., i njegova objavljena djela o ovim fenomenima, bila su klju\u010dni za utvr\u0111ivanje \u010dinjenice da su oba ova tijela bila iznad Mjeseca, i da stoga nebo nije nepromjenjivo kako je Aristotel tvrdio, a mnogi astronomi i dalje vjerovali. Nebo je bilo promjenjivo, pa je tako aristotelovska podjela na nebesko i zemaljsko bila napadnuta (npr. u Galileovom Dijalogu) i na kraju opovrgnuta. Nadalje, ako su kometi bili na nebu, kretali su se kroz nebo. Do tada se mislilo da se planete kre\u0107u po materijalnim sferama (sferi\u010dnim ljuskama) koje \u010dvrsto prijanjaju jedna oko druge. Tychova opa\u017eanja pokazala su da je ovo nemogu\u0107e jer su se kometi kretali kroz te sfere. Vjerovanje u postojanje nebeskih sfera izblijedilo je izme\u0111u 1575. i 1625.<\/p>\n
Ako je Tycho uni\u0161tio podijelu izme\u0111u iskvarenog i promjenjivog sublunarnog svijeta i savr\u0161enog i nepromjenjivog neba, tada je novi svemir o\u010dito bio puno gostoljubiviji prema heliocentri\u010dnom planetarnom poretku kakav je 1543. predlo\u017eio Nikola Kopernik. Je li Tycho zato bio Kopernikov slijedbenik? Nije. Tycho je naveo brojne razloge za neprihva\u0107anje heliocentri\u010dne teorije, ali \u010dini se da nije mogao napustiti aristotelovsku fiziku koja je po\u010divala na apsolutnoj koncepciji mjesta. Te\u0161ka tijela padaju na svoje prirodno mjesto, Zemlju, koja je u centru svemira. Da Zemlja nije centar svemira, fizika kakva je tada bila poznata, bila bi potpuno naru\u0161ena. S druge je strane Kopernikov sustav imao brojne prednosti, neke tehni\u010dke (kao \u0161to je bolja lunarna teorija), i druge koje su se vi\u0161e temeljile na skladu (o\u010dito obja\u0161njenje retrogradnog gibanja planeta, i strogi prikaz rasporeda i heliocentri\u010dne udaljenosti planeta).<\/p>\n
Tycho je razvio sustav koji je kombinirao najbolje iz oba svijeta. Zadr\u017eao je Zemlju u centru svemira, da bi zadr\u017eao aristotelovsku fiziku (koja je tada bila jedina raspolo\u017eiva). Mjesec i Sunce okretali su se oko Zemlje, a ljuska nepomi\u010dnih zvijezda bila je centrirana na Zemlju. Ali, Merkur, Venera, Mars, Jupiter i Saturn, okretali su se oko Sunca. Stavio je (kru\u017enu) putanju kometa iz 1577. izme\u0111u Venere i Marsa. Ovaj Tychoovski poredak postao je popularan u 17. st. me\u0111u onima koji su se osje\u0107ali primoranima odbaciti Ptolomejski poredak (u kojem je Zemlja bila centar svih zbivanja), ali koji, iz raznih razloga, nisu mogli prihvatiti Kopernikansku alternativu.<\/p>\n