U fizici mo\u017eete nai\u0107i na mnogo interesantnih teorija. Masu mo\u017eemo promatrati kao energetsko stanje, a valovi vjerojatnosti se \u0161ire kroz svemir. Samo je postojanje svega mo\u017eda posljedica vibracija na mikroskopskim transdimenzionalnim strunama. Evo nekih od najinteresantnijih teorija moderne fizike.<\/p>\n
1. Valno-\u010desti\u010dna svojstva tvari<\/strong><\/p>\n Tvar i svjetlost istodobno se pona\u0161aju i kao \u010destice i kao valovi. Rezultati kvantne mehanike dokazali su kako se valovi pona\u0161aju kao \u010destice, a \u010destice se pona\u0161aju kao valovi, ovisno o uvjetima. Kvantna fizika je u stanju opisati masu i energiju na temelju valnih jednad\u017ebi koje izvodimo iz vjerojatnosti postojanja \u010destice na odre\u0111enom mjestu u odre\u0111eno vrijeme.<\/p>\n 2. Einsteinova teorija relativnosti<\/strong><\/p>\n Einsteinova teorija relativnosti zasniva se na principu koji ka\u017ee kako su zakoni fizike jednaki svim promatra\u010dima, bez obzira gdje se nalaze ili kako se brzo kre\u0107u odnosno ubrzavaju. Ovaj naizgled sasvim logi\u010dan princip predvi\u0111a lokalizirane efekte u formi specijalne relativnosti te definira gravitaciju kao geometrijski fenomen u formi op\u0107e relativnosti.<\/p>\n 3. Kvantno-statisti\u010dka vjerojatnost i problem mjerenja<\/strong><\/p>\n Kvantna je statistika matemati\u010dki definirana Schroedingerovom valnom jednad\u017ebom koja opisuje vjerojatnost pronalaska \u010destice na odre\u0111enom mjestu. Ova je vjerojatnost temelj sustava, ne tek rezultat pukog neznanja. Tek kada se obavi mjerenje mogu\u0107e je dobiti jasan rezultat. Kod mjerenja se pak pojavljuje novi problem. Naime, teorija nije u mogu\u0107nosti potpuno objasniti kako samo mjerenje utje\u010de na gibanje \u010destice. Poku\u0161aji u rje\u0161avanju ovog problema doveli su do drugih zanimljivih teorija.<\/p>\n 4. Heisenbergov princip neodre\u0111enosti<\/strong><\/p>\n Fizi\u010dar Werner Heisenberg razvio je poznati Princip neodre\u0111enosti koji ka\u017ee kako tijekom mjerenja fizikalnog stanja kvantnog sustava postoji odre\u0111ena granica preciznosti koja se mo\u017ee posti\u0107i. Na primjer: \u0161to to\u010dnije odredite koli\u010dinu gibanja \u010destice gubite na to\u010dnosti pri odre\u0111ivanju polo\u017eaja. Ponovo, ovdje se ne radi u gre\u0161ci pri mjerenju ili nedostatku dovoljno dobre tehnologije ve\u0107 o stvarnom fizikalnom ograni\u010denju.<\/p>\n 5. Kvantno sprezanje i nelokaliziranost<\/strong><\/p>\n Po kvantnoj teoriji, odre\u0111eni fizikalni sustavi mogu se “zamrsiti”, \u0161to bi u prijevodu zna\u010dilo kako je njihovo stanje u direktnoj vezi sa stanjem nekog objekta na nekom drugom mjestu. Kada vr\u0161imo mjerenje na jednom objektu pri \u010demu se Schroedingerova valna jednad\u017eba uru\u0161i u jedno stanje, drugi objekt prije\u0107i \u0107e u to isto stanje, bez obzira na to koliko su ti objekti me\u0111usobno udaljeni. Einstein, koji je ovakve interakcije nazivao “sablasnim djelovanjima na daljinu”, sve pobli\u017ee obja\u0161njava u svom EPR paradoksu.<\/p>\n 6. Ujedinjena teorija polja<\/strong><\/p>\n Ujedinjena teorija polja poku\u0161ava pomiriti kvantnu fiziku s Einsteinovom op\u0107om teorijom relativnosti. Dolje su navedene posebne teorije koje pripadaju ujedinjenoj teoriji polja:<\/p>\n Kvantna gravitacija 7. Veliki prasak<\/strong><\/p>\n Eisteinova Op\u0107a teorija relativnosti predvi\u0111a mogu\u0107u ekspanziju svemira. Georges Lemaitre je pomislio kako to upu\u0107uje na mogu\u0107nost nastanka svemira iz jedne to\u010dke. Naziv “Veliki prasak” odnosno “Big Bang” osmislio je Fred Hoyle za vrijeme radio emisije u kojoj je u biti ismijavao teoriju. 1929. Edwin Hubble otkrio je crveni pomak (redshift) udaljenih galaksija \u0161to bi zna\u010dilo da se one udaljavaju od Zemlje. Pozadinsko kozmi\u010dko zra\u010denje u mikrovalnom dijelu spektra otkriveno 1965. podupire Lemaitreovu teoriju.<\/p>\n 8. Tamna tvar i tamna energija<\/strong><\/p>\n Jedina zna\u010dajna sila koja djeluje na astronomskim udaljenostima jest gravitacija. Astronomi su otkrili kako se njihovi izra\u010duni ba\u0161 i ne poklapaju s promatranjima. Ne bi li se ispravila ta odstupanja pretpostavljeno je postojanje tvari koja nije detektirana; tamna tvar. Nedavna istra\u017eivanja iznijela su dokaze koji podupiru postojanje tamne tvari.<\/p>\n Nadalje, drugi radovi upu\u0107uju na mogu\u0107e postojanje tamne energije. Prema dana\u0161njim procjenama oko 70% svemira sastoji se od tamne energije, 25% od tamne tvari dok se svega 5% svemira sastoji od vidljive tvari i energije.<\/p>\n 9. Kvantna svijest<\/strong><\/p>\n Prilikom poku\u0161aja rje\u0161avanja problema pri mjerenju u kvantnoj fizici (vidi gore), fizi\u010dari bi \u010desto naletjeli na problem svijesti. Iako ve\u0107ina zaobilazi problem i pravi se da ga nema \u010dini se kako postoji veza izme\u0111u svjesnog odabira eksperimenta i rezultata. Neki fizi\u010dari, najpoznatiji od kojih je Roger Penrose, vjeruju kako suvremena fizika ne mo\u017ee objasniti svjesnost. Nadalje, \u010dini se kako svjesnost sama po sebi ima veze s potpuno novim podru\u010djem kvantne fizike.<\/p>\n 10. Antropi\u010dki princip<\/strong><\/p>\n Najnoviji dokazi ukazuju na vrlo zanimljivu mogu\u0107nost: da je na\u0161 svemir samo malo druga\u010diji ne bi mogao postojati dovoljno dugo da se u njemu razvije \u017eivot. Vjerojatnost postojanja svemira u kojem mo\u017eemo postojati ekstremno je malena i zasniva se na pukoj slu\u010dajnosti. Kontroverzni antropi\u010dki princip tvrdi kako svemir mo\u017ee postojati jedino ako se u njemu mo\u017ee razviti \u017eivot zasnovan na ugljiku. Iako je antropi\u010dki princip zanimljiv, vi\u0161e je filozofsko razmatranje nego fizikalna teorija. Ipak, antropi\u010dki princip predstavlja intrigantnu intelektualnu zagonetku.<\/p>\n
Teorija struna \/ Teorija superstruna \/ M-teorija
Velika unificirana teorija
Kvantna gravitacija petlji
Teorija svega
Supersimetrija<\/p>\n