{"id":675,"date":"2019-11-22T23:00:00","date_gmt":"2019-11-22T22:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/kako-prosudjujemo-druge-ljude\/"},"modified":"2019-11-27T13:02:30","modified_gmt":"2019-11-27T12:02:30","slug":"kako-prosudujemo-druge-ljude","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kako-prosudujemo-druge-ljude\/","title":{"rendered":"Kako prosu\u0111ujemo druge ljude"},"content":{"rendered":"<p>Istra\u017eiva\u010di su do\u0161li do novih saznanja o na\u0161em prosu\u0111ivanju drugih ljudi. Poznato je da ljudi daju prednost pripadnicima svoje grupe, a da je uskra\u0107uju onima iz drugih skupina, \u0161to je samo pojednostavljeno obja\u0161njenje predrasuda, ka\u017ee Amy Cuddy, profesorica na Harvard Business School, koja se bavi prou\u010davanjem na\u0161eg prosu\u0111ivanja drugih ljudi.<\/p>\n<p>Zadnjih godina ona je s psihologinjom Susan Fiske sa Princeton University-a i Peterom Glickom sa Lawrence University-a prikupila nova spoznaje o na\u0161em prosu\u0111ivanju drugih ljudi. Pokazali su da u cijelom svijetu ljudi prosu\u0111uju druge uglavnom na temelju dvije osobine: topline (da li su prijateljski i dobrih namjera) i sposobnosti (da li imaju sposobnost tako djelovati). Raste broj psihologa koji prihva\u0107aju navedeni stav. U nastavku istra\u017eivanja tra\u017ee se na\u010dini za primjenu ovih saznanja.<\/p>\n<p>Ve\u0107 u prvom susretu s nepoznatom osobom \u010desto joj potpuno nesvjesno pripisujemo svojstva topline i sposobnosti. Dok se o\u010dito divimo i poma\u017eemo ljudima koji su istovremeno topli i sposobni osje\u0107amo prezir i odbojnost prema onima koje smo procijenili kao hladne i nesposobne. Prema drugim kombinacijama reagiramo s mje\u0161avinom pozitivnih i negativnih emocija. Ako ljude prosudimo kao sposobne ali hladne, uklju\u010duju\u0107i i one iz stereotipnih skupina poput \u017didova, Azijata i bogata\u0161a, u nama se budi zavist i \u017eelja za njihovim ka\u017enjavanjem. U tome je pravi uzrok \u010destog nasilja usmjerenog prema pripadnicima takvih skupina. Ljudi koje do\u017eivljavamo kao tople ali nemo\u0107ne, poput majki i starijih izazivaju sa\u017ealjenje ali nas ostavljaju nezainteresiranima.<\/p>\n<p>Prema novom istra\u017eivanju na\u0161e brzopleto prosu\u0111ivanje je \u010desto krivo, jer se oslanja na sirove stereotipove i druge mentalne pre\u010dace. Pro\u0161le godine psiholog Nicolas Kervyn sa suradnicima je objavio studiju o tome kako brzamo sa zaklju\u010dcima o ljudskoj sposobnosti povezuju\u0107i sposobnost sa zna\u010dajkama topline ili hladno\u0107e osoba. Kada su tijekom istra\u017eivanja ispitanicima sugerirali da jednu grupu \u010dine tople osobe a drugu hladne sudionici su napre\u010dac ocijenili da je topla grupa manje sposobna od hladne. Sli\u010dno se dogodilo i u pokusu kada su ispitanici mogli postavljati pitanja \u010dlanovima &#8220;sposobne&#8221; i &#8220;nesposobne&#8221; grupe, te na temelju dobivenih odgovora stvoriti vlastiti sud o njihovim sposobnostima. Pokazalo se da ispitanici nisu prosu\u0111ivali na temelju odgovora ispitanika, ve\u0107 su svoju prosudbu donijeli znatno ranije. Tako je grupi sposobnih pripisana hladno\u0107a, a grupi nesposobnih toplina.<\/p>\n<p>Rezultat ovih istra\u017eivanja sa\u017eeo je Kervyn, postdoktorand na Princetonu, re\u010denicom: &#8220;Ako dobiva\u0161 na jednom mora\u0161 izgubiti na drugom.&#8221; Do &#8220;u\u010dinka kompenzacije&#8221; dovodi uspore\u0111ivanje grupa umjesto prosudbi pojedinaca iz grupa. &#8220;U\u010dinak kompenzacije&#8221; je suprotan dobro poznatom halo efektu u kojem osoba visoko ocijenjena u jednom postignu\u0107u dobiva vi\u0161e ocjene i u drugim djelovanjima. Oba efekta iskrivljuju na\u0161e prosudbe, a proizlaze iz proizvoljnog povezivanja topline i sposobnosti. One spadaju me\u0111u naj\u010de\u0161\u0107e pogre\u0161ke koje ljudi rade. Osobe vi\u0161eg statusa nam se \u010dine sposobnima \u010dak ako je njihov status samo posljedica ro\u0111enja.<\/p>\n<p>Na na\u0161u prosudbu sna\u017eno utje\u010de odnos suparni\u0161tva s drugom osobom: &#8220;Ako se s vama netko natje\u010de smatrate ga lo\u0161om osobom&#8221; ka\u017ee Cuddy. Dobra je vijest da ako pripadate stereotipnoj grupi ili na drugi na\u010din znate kako vas ljudi gledaju mo\u017eete poku\u0161ati promijeniti njihovu sliku. Sposoban politi\u010dar kojeg bira\u010di do\u017eivljavaju hladnim, na primjer, mo\u017ee se otvoriti javnosti u drugim podru\u010djima svoga \u017eivota da bi se pribli\u017eio glasa\u010dima, odnosno, kako Cuddy isti\u010de: &#8220;Svatko je topao i sposoban u nekim podru\u010djima.&#8221;<\/p>\n<p style=\"text-align: right\"><em>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.scientificamerican.com\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">scientificamerican.com<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Istra\u017eiva\u010di su do\u0161li do novih saznanja o na\u0161em prosu\u0111ivanju drugih ljudi. Poznato je da ljudi daju prednost pripadnicima svoje grupe, a da je uskra\u0107uju onima iz drugih skupina, \u0161to je samo pojednostavljeno obja\u0161njenje predrasuda, ka\u017ee Amy Cuddy, profesorica na Harvard Business School, koja se bavi prou\u010davanjem na\u0161eg prosu\u0111ivanja drugih ljudi. Zadnjih godina ona je s [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21049136,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[16842],"class_list":["post-675","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","tag-harvard"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/675","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=675"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/675\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21049136"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=675"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=675"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=675"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}