Samo se neki \u0161i\u0161mi\u0161i i zubati kitovi oslanjaju na sofisticirano eholociranje, u kojem emitiraju sonarne pulsove i procesuiraju povratne eho signale, kako bi detektirali i pratili manje lovine. Sada, dva nova istra\u017eivanja pokazuju kako nevjerojatna sposobnost nekih kitova i \u0161i\u0161mi\u0161a ima zajedni\u010dke korijene na molekularnoj razini.<\/p>\n
Otkri\u0107e predstavlja primjer bez presedana \u0161to se ti\u010de adaptivne sekvencijske konvergencije izme\u0111u dviju izrazito divergentnih grupa i predla\u017ee da se takve konvergencije na razini sekvencija de\u0161avaju \u010de\u0161\u0107e nego \u0161to su to znanstvenici mislili.<\/p>\n
“Prirodan svijet je pun primjera o vrstama koje su evolucijom neovisno razvile sli\u010dne karakteristike, kao \u0161to su kljove kod slonova i mor\u017eova”, ka\u017ee Stephen Rossiter sa Sveu\u010dili\u0161ta u Londonu, autor jedne od studija. “Dodu\u0161e, op\u0107enito se misli kako ve\u0107ina ovih takozvanih konverzijskih crta ni\u010de iz razli\u010ditih gena ili razli\u010ditih mutacija. Na\u0161a studija pokazuje kako je slo\u017eena crta – eholokacija – u biti evoluirala iz identi\u010dnih promjena kod delfina i \u0161i\u0161mi\u0161a.<\/p>\n
Prestin, gen za sluh, prisutan u \u0161i\u0161mi\u0161ima i delfinima pokupio je mnoge identi\u010dne mutacije kroz vrijeme, kako pokazuje istra\u017eivanje. Kao rezultat, ako se nacrta filogenetsko stablo \u0161i\u0161mi\u0161a, kitova, i nekolicine drugih sisavaca, isklju\u010divo prema sli\u010dnostima u sekvenci prestina, eholociraju\u0107i \u0161i\u0161mi\u0161i i kitovi proizlaze bli\u017ei jedni drugima nego naspram svojih pravih evolucijskih ro\u0111aka.<\/p>\n
“Rezultati ukazuju kako postoji ograni\u010den broj na\u010dina, ako ne i jedan jedini, na koji sisavci mogu ste\u0107i sposobnost visoko-frekvencijskog sluha”, ka\u017ee Jianzhi Zhang sa Sveu\u010dili\u0161ta u Michiganu, koji je vodio drugu studiju. Prestin je na\u0111en na vanjskim stanicama dlaka koje slu\u017ee kao poja\u010dalo u unutra\u0161njem uhu, usavr\u0161avaju\u0107i osjetljivost i selekciju frekvencija mehani\u010dkih vibracija kohleje, obja\u0161njava Zhang.<\/p>\n
Iako se oslanjaju na sli\u010dne sposobnosti, \u010dinjenica je “da se \u0161i\u0161mi\u0161i i kitovi jako razlikuju u eholokaciji”, tvrdi Zhang. “Na primjer, \u0161i\u0161mi\u0161i koriste eholociranje za raspone od tri metra, dok ga kitovi koriste za daljine i preko sto metara. Jo\u0161 va\u017enije, brzina zvuka u zraku je petina brzine zvuka u vodi, zbog \u010dega je informacija prenesena znatno sporije u slu\u010daju \u0161i\u0161mi\u0161a. Usprkos ovim razlikama, na\u0161a istra\u017eivanja pokazuju kako se \u010dini da se sposobnosti ove dvije vrste oslanjaju na zajedni\u010dki molekularni nacrt prestina.”<\/p>\n
Izvor: sciencedaily.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Samo se neki \u0161i\u0161mi\u0161i i zubati kitovi oslanjaju na sofisticirano eholociranje, u kojem emitiraju sonarne pulsove i procesuiraju povratne eho signale, kako bi detektirali i pratili manje lovine. Sada, dva nova istra\u017eivanja pokazuju kako nevjerojatna sposobnost nekih kitova i \u0161i\u0161mi\u0161a ima zajedni\u010dke korijene na molekularnoj razini. Otkri\u0107e predstavlja primjer bez presedana \u0161to se ti\u010de adaptivne […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21014835,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16345],"tags":[16978,16997],"class_list":["post-679","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-evolucija","tag-delfin","tag-sismis"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/679","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=679"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/679\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21014835"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=679"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=679"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=679"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}