![](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/suma.jpg\")
Brzina nije rije\u010d koju tipi\u010dno povezujemo sa drve\u0107em; nekim stablima je potrebno i vi\u0161e stolje\u0107a da narastu. Ipak, nova studija objavljena u Proceedings of the National Academy of Sciences pokazala je kako \u0161ume u Isto\u010dnim Sjedinjenim Dr\u017eavama rastu br\u017ee nego u posljednjih 225 godina. Studija pru\u017ea rijedak pogled na na\u010din na koji ekosustav reagira na klimatske promjene.<\/p>\n
Vi\u0161e od 20 godina ekolog u \u0161umarstvu, Geoffrey Parker, pratio je rast velikog broja mije\u0161anih \u0161uma u Marylandu. Parkerovo je istra\u017eivanje provedeno na Smithsonian Environmental Research Center, 26 milja isto\u010dno od glavnoga grada. Parkerovi cenzusi stabala su pokazali da \u0161ume pohranjuju te\u017einu puno br\u017ee nego \u0161to je to za o\u010dekivati. On i post-doktorski kolega sa Smithsonian Tropical Research Institute-a, Sean McMahon su otkrili da prosje\u010dno \u0161uma raste godi\u0161nje 2 tone po akru. To je jednako nicanju drveta dijametra od 1 m u godinu dana.<\/p>\n
\u0160ume i \u0161umsko tlo pohranjuju ve\u0107inu Zemljinih zaliha uglika. Male promjene u njihovom rastu mogu imati zna\u010dajna grananja u strukturi vremenskih prilika, ciklusima hranjivih tvari, klimatskim promjenama i bioraznolikosti. To\u010dan na\u010din na koji \u0107e ovi sustavi biti poreme\u0107eni treba jo\u0161 utvrditi. Parkerov i McMahonov rad se fokusira na pogone ubrzanog rasta stabala. \u010cini se da su \u0161ume glavni krivci za klimatske promjene, konkretnije, podizanje razine atmosferskog CO2, vi\u0161e temperature i du\u017ee sezone rasta.<\/p>\n
Ocjeniti rast \u0161ume nije niti malo lagan i jednostavan posao. Ekolozi su svjesni da \u0107e ih stabla koja prou\u010davaju nad\u017eivjeti. Jedan od na\u010dina pomo\u0107u kojeg kompenziraju to jest stvaranjem “kronosekvence\u201c – serija \u0161umskih \u010destica iste vrste u razli\u010ditim razvojnim stadijima. U SERC-u, Parker pomno prati rast stabala starih od 5 do 225 godina. To je omogu\u0107ilo Parkeru i McMahonu da provjere ubrzani rast mladih i starih stabala. VI\u0161e od 90 posto njih je raslo 2 – 4 puta br\u017ee nego \u0161to je to bilo predvi\u0111eno kronosekvencom.<\/p>\n
Grupiranjem \u0161ume po starosti, McMahon i Parker su tako\u0111er bili u stanju odrediti da je brzi rast recentni fenomen. Da su \u0161ume rasle ovom brzinom cijelo vrijeme, danas bi bile puno vi\u0161e i \u0161ire nego \u0161to to jesu danas. Parker procjenjuje da su on, Dawn Miller i kadar znanstvenika u toku jedne godine napravili 250 tisu\u0107a mjerenja. Parker je po\u010deo sa svojim mjerenjima jo\u0161 8.9.1987. – njegov prvi dan na poslu. Parker mjeri sva drve\u0107a koja su 2 cm ili \u0161ira u dijametru, tako da ozna\u010di koordinate drveta te zabilje\u017ei da li je \u017eivo ili mrtvo. Poznavaju\u0107i vrstu stabla i dijametar, McMahon je u stanju odrediti biomasu stabla.<\/p>\n
Nije bilo dovoljno dokumentirati ubrzanu stopu rasta; Parker i McMahon su htjeli saznati za\u0161to se to de\u0161ava. “Napravili smo listu razloga zbog \u010dega bi \u0161ume mogle rasti br\u017ee i odmah otpisali polovinu”, tvrdi Parker. Razlozi koji su ostali uklju\u010divali su porast u temperaturi, du\u017eu sezonu rasta i povi\u0161ene koncentracije atmosferskog CO2.<\/p>\n
Tijekom zadnjih 22 godine koncentracije CO2 na SERC-u su porasle za 12 posto, temperatura se podigla skoro tri desetine stupnja a sezona se rasta produ\u017eila za skoro 8 dana. Drve\u0107a sada imaju vi\u0161ak CO2 i dodatan tjedan kako bi nabacila masu. McMahon predla\u017ee kako je kombinacija ova tri faktora uzrokovala pove\u0107anu brzinu akumuliranja biomase kod stabala. Istra\u017eivanje je financirano od strane HSBC Climate Partnership-a.<\/p>\n
Izvor: sciencedaily.com<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Brzina nije rije\u010d koju tipi\u010dno povezujemo sa drve\u0107em; nekim stablima je potrebno i vi\u0161e stolje\u0107a da narastu. Ipak, nova studija objavljena u Proceedings of the National Academy of Sciences pokazala je kako \u0161ume u Isto\u010dnim Sjedinjenim Dr\u017eavama rastu br\u017ee nego u posljednjih 225 godina. Studija pru\u017ea rijedak pogled na na\u010din na koji ekosustav reagira na […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21010338,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16372],"tags":[16990],"class_list":["post-691","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija-i-okolis","tag-sume"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/691","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=691"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/691\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21010338"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=691"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=691"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=691"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}