“Kada \u017eene biraju partnera za ljubavnu vezu ljubaznost i nesebi\u010dnost stoje ispred drugih po\u017eeljnih osobina. Saznanje da je moj de\u010dko pomagao osobama s invaliditetom potpuno me rastopilo,” ka\u017ee London\u010danka Ros Fewster koja je prona\u0161la partnera uz pomo\u0107 posredni\u010dke agencije.<\/p>\n\n\n\n
Njezino mi\u0161ljenje pobija uvrije\u017eeni stav da \u0107e \u017eene prije odabrati “zlo\u010deste de\u010dke” nego one dobre. Kanadski istra\u017eiva\u010di ispitivali su na\u010din na koji odabiremo ljubavne partnere. Dobivene rezultate obradili su i objavili u \u010dasopisu British Journal of Psychology<\/em>. Prema njihovim saznanjima, mnoge \u017eene vrednuju osobine mu\u0161kog partnera poput Ros Fewster.<\/p>\n\n\n\n Studija je utvrdila da \u017eene neovisno o tome tra\u017ee li kratkotrajnu ili dugotrajnu vezu izabiru mu\u0161karce koji djeluju velikodu\u0161no. Me\u0111utim, to ne vrijedi i za mu\u0161karce. Oni nesebi\u010dnost cijene u dugotrajnim vezama, dok ista osobina nije po\u017eeljna za kratkotrajne.<\/p>\n\n\n\n U ispitivanju je sudjelovalo 300 dragovoljaca, 150 \u017eena i isto toliko mu\u0161karaca. Od ispitanika je zatra\u017eeno da popune formulare poput onih u agencijama za pronala\u017eenje partnera. Tra\u017eeni su podatci o osobnim karakteristikama i osobinama koje presu\u0111uju u odabiru mogu\u0107eg ljubavnog partnera. Dobiveni “profili” su upotpunjeni slikama nakon \u010dega su ponu\u0111eni \u010dlanovima skupine na ocjenu njihove po\u017eeljnosti.<\/p>\n\n\n\n Ispitiva\u010di su izmijenili jedan dio odgovora u profilima nekih ispitanike kako bi poja\u010dali dojam ljubaznosti i dobrote, te pratili u\u010dinak na interes potencijalnih partnera.<\/p>\n\n\n\n “U nekim smo profilima dodali naznake altruisti\u010dnosti poput ` volim pomagati drugima i `volontiram u podjeli hrane siroma\u0161nima`”, ka\u017ee autor, dr. Pat Barclay s University of Guelph, Kanada. “Otkrili smo da su \u017eivi interes \u017eena izazivali nesebi\u010dni mu\u0161karci, pa \u010dak i oni s blagim naznakama altruisti\u010dnosti.” To \u0161to \u017eene visoko vrednuju velikodu\u0161nost potencijalnih partnera dr. Barclay obja\u0161njava evolucijskim razlozima. “Ako je \u010dovjek ljubazan i velikodu\u0161an prema drugima, \u010dak i strancima, velika je vjerojatnost da bi mogao postati dobar i velikodu\u0161an roditelj.”<\/p>\n\n\n\n Visoko mjesto velikodu\u0161nosti pri ocjeni po\u017eeljnih osobina potencijalnih mu\u0161kih partnera dr. David Lewis, \u010dlan British Psychological Society i autor knjige `Ljubav i prezir: Enigma osobnih privla\u010dnosti,` ne smatra iznena\u0111enjem.<\/p>\n\n\n\n “Poznato je da \u017eene \u010desto privla\u010de mu\u017eevne karakteristike, ali da pritom dojam privla\u010dnosti poja\u010dava neka sitna \u017eenska zna\u010dajka koju prona\u0111u kod istog mu\u0161karca, poput slabije maljavih podlaktica ili ne\u0161to duljih trepavica,” rekao je. Altruizam u mu\u0161karaca stoga se mo\u017ee smatrati “ubla\u017eenom mu\u017eevno\u0161\u0107u”, dodao je on.<\/p>\n\n\n\n Na na\u0161e ocjenjivanje privla\u010dnosti osobe mnogo \u0107e vi\u0161e utjecati njezin vanjski izgled nego li naznaka njezine ljubaznosti. Svoje mi\u0161ljenje o drugim ljudima stvaramo nevjerojatno brzo, \u010desto u prvoj sekundi susreta, dok u nastavku samo tra\u017eimo potvrdu prvog dojma.<\/p>\n\n\n\n Dr. Vir\u00e9n Swamija, specijalista za me\u0111usobne odnose iz Odjela za psihologiju na University of Westminster ne dijeli navedeno mi\u0161ljenje. On je prou\u010davao kako se prvi dojmovi mijenjaju u nastavku komunikacije. Otkrio je da su u prvom dojmu presudni fizi\u010dki faktori poput izgleda lica i tjelesne te\u017eina, dok kasnije vode\u0107u ulogu preuzima osobnost. “Na\u0161e istra\u017eivanje je pokazalo da su toplina, srda\u010dnost i osje\u0107aj ugode u razmjeni mi\u0161ljenja osobito va\u017eni za obostrano privla\u010denje. Pojam altruizma istovremeno uklju\u010duje i pojmove topline i srda\u010dnosti,” dodao je on.<\/p>\n\n\n\n Dr. Swami smatra da ljude privla\u010di altruizam potencijalnih partnera vi\u0161e zbog kulturnih nego li evolucijska razloga. “Ve\u0107ina nas cijeni altruizam, mi volimo ljubazne ljude.” Ali kako onda objasniti opa\u017eanje da mu\u0161karci ne tra\u017ee altruizam partnera u kratkoj strastvenoj vezi? “To bi se moglo pripisati strahu mu\u0161karaca da altruisti\u010dne \u017eene ne\u0107e sav svoj interes usmjeriti samo za njih,” rekao je dr. Lewis. “Mu\u0161karci su vrlo samo\u017eivi i vide sebe kao sredi\u0161te svoga svijeta.”<\/p>\n\n\n\n Kako sve navedeno djeluje pri sklapanja poznanstava i uspostavljanja veza? Da li su ljudi svjesni da \u0107e biti privla\u010dniji potencijalnim partnerima, ako se budu predstavili kao ljubazni, bri\u017eni i velikodu\u0161ni?<\/p>\n\n\n\n Ros Fewster misli da neki mu\u0161karci to smi\u0161ljeno rade. “\u017dene to ne moraju \u010diniti, jer mu\u0161karci uzimaju zdravo za gotovo da su \u017eene ljubazne. \u017dene sa svoje strane \u010desto misle da ljubaznost nije dovoljna te da mu\u0161karci tra\u017ee vi\u0161e. No mu\u0161karci se moraju vi\u0161e potruditi da bi dokazali dublji interes za partnericu, te da im nije samo do seksa.”<\/p>\n\n\n\n Izvor: BBC News<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" “Kada \u017eene biraju partnera za ljubavnu vezu ljubaznost i nesebi\u010dnost stoje ispred drugih po\u017eeljnih osobina. Saznanje da je moj de\u010dko pomagao osobama s invaliditetom potpuno me rastopilo,” ka\u017ee London\u010danka Ros Fewster koja je prona\u0161la partnera uz pomo\u0107 posredni\u010dke agencije. Njezino mi\u0161ljenje pobija uvrije\u017eeni stav da \u0107e \u017eene prije odabrati “zlo\u010deste de\u010dke” nego one dobre. Kanadski […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065938,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[16648,19494,23216,16814],"class_list":["post-775","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-ljubav","tag-psihologija","tag-veza","tag-zena"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/775","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=775"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/775\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065939,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/775\/revisions\/21065939"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065938"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=775"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=775"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=775"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}