Usprkos njegovoj kratkoj devetogodi\u0161njoj vladavini, Tutankamon je vjerojatno najpoznatiji faraon starog Egipta. Po\u0161to njegova grobnica nije bila oplja\u010dkana u doba kada je otkrivena 1922. godine, povjesni\u010dari su mogli sklopiti aspekte \u017eivota devetnaestogodi\u0161njeg dje\u010daka-kralja.<\/p>\n
Vi\u0161e od 100 \u0161tapova za hodanje i \u201elijekova\u201c (ljekovitog sjemenja, plodova i li\u0161\u0107a) nalazili su se me\u0111u ukopnim dodacima i drugim blagom unutar grobnice, sugeriraju\u0107i da je faraon bio krhak, a dva mumificirana fetusa upu\u0107ivala su na to da je njegovo potomstvo mo\u017eda patilo od smrtonosne genetske bolesti. No novo istra\u017eivanje Tutankamonovih obiteljskih mumija, objavljeno u \u010dasopisu Journal of the American Medical Association,<\/em> pru\u017eilo je biolo\u0161ki uvid u incestuoznu kraljevsku lozu ovog kralja i njegovu ranu smrt.<\/p>\n Glavni tajnik Egipatskog vrhovnog vije\u0107a za starine, Zahi Hawass, udru\u017eio se s antropologom Carstenom Puschom s T\u0171bingenskog Sveu\u010dili\u0161ta u Njema\u010dkoj, da bi istra\u017eili Tutankamonovu i deset kraljevskih mumija, uklju\u010duju\u0107i i dva fetusa za koje se pretpostavlja da su bili u rodu s njim, zbog naslijednih poreme\u0107aja i infektivnih bolesti. Pet mumija za koje se smatralo da nisu u srodstvu poslu\u017eilo je za morfolo\u0161ku i genetsku kontrolu. Hawass, Pusch i petnaest drugih znanstvenika nastavili su provoditi detaljna antropolo\u0161ka, radiolo\u0161ka i genetska prou\u010davanja\u00a0 dragocijenh mumija u laboratoriju izgra\u0111enom u podrumu Muzeja egipatskih starina u Kairu, dva kata ispod poznate zlatne maske.<\/p>\n Nakon \u0161to su izvukli malene koli\u010dine drevne DNA iz kostiju mumija, istra\u017eiva\u010di su pove\u0107ali \u0161esnaest ponavljanja kratkih tandema (kratkih nizova u DNA koji tvore genetski otisak prsta) i osam polimorfnih mikrosatelita (nasljednih molekularnih markera) do koli\u010dina koje je mogu\u0107e testirati uporabom tehnika koje se \u010desto koriste u kriminalisti\u010dkim istragama ili testu utvr\u0111ivanja o\u010dinstva. Tra\u017eili su tako\u0111er DNA djelove patogena malarije. \u201eOvo je najva\u017enije otkri\u0107e od pronalaska Tutankamonove grobnice 1922. godine,\u201c ka\u017ee Hawass. Tim je identificirao i mumiju koja je vjerojatno bila Tutankamonova majka kao KV35YL, a ne kraljicu Nefertiti, kako se to nekada mislilo. \u201eSada sam siguran da to ne mo\u017ee biti Nefertiti, jer je majka kralja Tutankamona jedna od k\u0107eriju Amenhotepa III i Tiye \u2013 a ima ih pet,\u201c ka\u017ee Hawass, dodaju\u0107i kako ovo planira dalje istra\u017eiti.<\/p>\n \u201e\u0160to vi\u0161e podataka otkrivamo, to vi\u0161e o\u017eivljavaju muzejski primjerci,\u201c ka\u017ee Pusch, koji priznaje da je bio zabrinut zbog rada s tako starom, \u201efaraonskom\u201c DNA. \u201eImali smo \u0161esnaest mumija,\u201c obja\u0161njava Pusch. \u201eImate mnogo posla u laboratoriju i kada imate samo jednu mumiju!\u201c Ali postupak balzamiranja koji je kori\u0161ten da bi se o\u010duvali ovi kraljevski ostaci radio je u Puschovu korist. \u201eNeka balzamiranja stvarno unapre\u0111uju o\u010duvanje genetskog materijala,\u201c ka\u017ee on.<\/p>\n Istra\u017eivanje je otkrilo da su roditelji kralja Tutankamona bili ro\u0111aci, a ovaj se trend mo\u017eda nastavio i u Tutankamonovom braku. \u201ePostoje glasine da je Tutankamonova \u017eena bila njegova sestra ili polusestra. Ako je ovo istina onda imamo barem dvije uzastopne generacije koje su imale me\u0111uobiteljske brakove, a to nije dobro,\u201c ka\u017ee Pusch. \u201eTo prili\u010dno \u010desto vi\u0111amo kod kraljevskih obitelji, oni se vjen\u010davaju jedni za druge. Oni su mislili: `Bolje je ostati blizak.` Mislim da ih ne mo\u017eemo osu\u0111ivati na temelju uvida koji danas imamo.\u201c Zbog toga \u0161to je iz mumificiranih fetusa izvu\u010dena samo parcijalna DNA, jo\u0161 je nejasno da li su oni Tutankamonovo potomstvo ili tek obredne \u017ertve.<\/p>\n Hawass je 2005. obavio CT kako bi se utvrdio uzrok smrti dje\u010daka faraona. Slika je otkrila slomljenu bedrenu kost \u0161to je moglo uzrokovati smrt od infekcije ili krvnog ugru\u0161ka. Sada\u0161nje istra\u017eivanje otkrilo je da je mladena\u010dka asepti\u010dka nekroza kosti \u2013 poreme\u0107aj kod kojeg slaba opskrba krvlju vodi do o\u0161te\u0107enja kosti \u2013 mogla u\u010diniti Tutankamona iznimno podlo\u017enim tjelesnim ozljedama. \u201eZnamo da je ovaj \u010dovjek imao 130 \u0161tapova za hodanje i da je ispaljivao strijele sjede\u0107i,\u201c rekao je Hawass.<\/p>\n No genetskom je analizom identificiran gen tropske malarije (Plasmodium falciparum<\/em>), patogena koji upu\u0107uje na to da je Tutankamon tako\u0111er bio pogo\u0111en ovom infekcijom. \u201eNa nesre\u0107u, ovo je bio najgori oblik malarije. \u010cak ni danas nemamo jako dobre lijekove koji bi se nosili s ovom bole\u0161\u0107u,\u201c obja\u0161njava Pusch. Tim je zaklju\u010dio da je nagli prijelom noge mogao dovesti do stanja opasnog po \u017eivot, kada se pojavila infekcija malarijom. \u201eOn nije bio ponosni faraon, niti \u010dvrsti vo\u0111a, bio je mladi dje\u010dak \u2013 krhak i slab. Nije mogao sam hodati i trebao je druge ljude ili \u0161tapove za hodanje zbog svoje ko\u0161tane nekroze,\u201c\u00a0 ka\u017ee Pusch, obja\u0161njavaju\u0107i da je Tutankamonova obitelj bila preplavljena malformacijama i infekcijama. \u201eKad sam bio dje\u010dak mislio sam `Opa, ovo su kraljevi i kraljice,` ali oni su patili. Imali su bolove, prehlade i groznice.\u201c<\/p>\n Ovo je prvo istra\u017eivanje u kojem se prou\u010davala DNA kralja Tutankamona i njegove kraljevske obitelji, ka\u017eu istra\u017eiva\u010di. \u201eOvo je zaista nova znanstvena disciplina,\u201c ka\u017ee Pusch, nazvav\u0161i je molekularna antropologija (u radu se o njoj pi\u0161e kao o molekularnoj egiptologiji). \u201eTrebate biti oprezni s tim stvarima, radi se o evoluciji povijesti. \u0160to vi\u0161e budete prou\u010davali mumiju, to \u0107e ona postajati manja.\u201c<\/p>\n Pusch ka\u017ee da je zahvalan \u0161to je bio dio ovog projekta, dodaju\u0107i da nije mogao spavati tri dana nakon \u0161to je prvi put do\u0161ao u laboratorij ispod muzeja. \u201eSje\u0107am se da sam onamo i\u0161ao sa svojim roditeljima kada mi je bilo dvanaest godina. Vratiti se trideset godina poslije i raditi s izvornikom, jednim i jedinim… Ponekad se probudim i mislim da je to bio san!\u201c Pusch ka\u017ee da je ovaj projekt odgovorio na mnoga pitanja, ali je isto tako podignuo mnogo drugih pitanja. \u201cImamo tako\u0111er mnogo uzbudlivih pitanja za budu\u0107nost. U me\u0111uvremenu \u0107emo sakupljati sve vi\u0161e pitanja \u2013 to nikada ne\u0107e zavr\u0161iti.\u201c<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Usprkos njegovoj kratkoj devetogodi\u0161njoj vladavini, Tutankamon je vjerojatno najpoznatiji faraon starog Egipta. Po\u0161to njegova grobnica nije bila oplja\u010dkana u doba kada je otkrivena 1922. godine, povjesni\u010dari su mogli sklopiti aspekte \u017eivota devetnaestogodi\u0161njeg dje\u010daka-kralja. Vi\u0161e od 100 \u0161tapova za hodanje i \u201elijekova\u201c (ljekovitog sjemenja, plodova i li\u0161\u0107a) nalazili su se me\u0111u ukopnim dodacima i drugim blagom […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21014906,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331],"tags":[19145,17386],"class_list":["post-776","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arheologija-i-paleontologija","tag-antropologija","tag-tutankhamon"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/776","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=776"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/776\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21014906"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=776"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=776"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=776"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nNa temelju njihovih dosada\u0161njih rezultata istra\u017eiva\u010di su uspjeli otkriti tko su dvije mumije koje su ranije bile anonimne (imale su jedino broj grobnice), uklju\u010duju\u0107i Tutankamonovu baku, Tiyeu i njegova oca, mumiju KV55, vjerojatno zvanog \u201eAkenaten\u201c.<\/p>\n