Znanstvenici sura\u0111uju s policijom u Los Angelesu na identifikaciji i analizi lokacija na kojima se zlo\u010dini u\u010destalo ponavljaju. Jeffrey Brantingham sasveu\u010dili\u0161ta UCLA sura\u0111uje s policijom u Los Angelesu na analizi ponavljaju\u0107ih obrazaca zlo\u010dina.<\/p>\n\n\n\n
On tako\u0111er prou\u010dava i lova\u010dko-sakuplja\u010dka dru\u0161tva na Sjevernom Tibetu. Ukoliko Vam se ta dva istra\u017eivanja \u010dine potpuno nepovezana ubrzo \u0107e Vas razuvjeriti. “Kriminalci u biti funkcioniraju poput pripadnika lova\u010dko-sakuplja\u010dkih dru\u0161tava: gladuju za prilikama da po\u010dine neki prekr\u0161aj,” obja\u0161njava Brantingham, gost profesor antropologije na UCLA-u. “Pona\u0161anje pripadnika lova\u010dko-sakuplja\u010dkih dru\u0161tava koji biraju svoj plijen jednak je na\u010dinu razmi\u0161ljanja kriminalca dok bira izme\u0111 kra\u0111e Honde ili Lexusa.” Brantingham ve\u0107 godinama sura\u0111uje s Andreom Bertozziem, profesorom matematike i ravnateljem primijenjene matematike koji tako\u0111er radi na UCLA-u. Zajedno rade na primjeni sofisticirane matematike na obrasce urbanih zlo\u010dina. U suradnji s kolegama postavili su matemati\u010dki model uz koji mogu analizirati razli\u010dite tipove lokacija na kojima su se \u010desto doga\u0111ali zlo\u010dini i prekr\u0161aji.<\/p>\n\n\n\n
Vjeruju kako njihovi rezultati nisu specifi\u010dni samo za Los Angeles ve\u0107 se mogu primijeniti na gradove diljem svijeta. Njihovo posljednje istra\u017eivanje bit \u0107e objavljeno 2. o\u017eujka na naslovnici \u010dasopisa Proceedings of the National Academy of Sciences<\/em> (PNAS). Bertozzi je govorio o matematici zlo\u010dina na godi\u0161njem sastanku ameri\u010dke organizacije za napretke u znanosti odr\u017eanom 20. velja\u010de u San Diegu. \u010clanak u PNAS obja\u0161njava kako \u0107e policija mo\u0107i sprije\u010diti zlo\u010din ja\u010dim nadzorom odre\u0111ene lokacije te da \u0107e mo\u0107i o\u010dekivati preseljenje odre\u0111enog tipa zlo\u010dina u drugu \u010detvrt.<\/p>\n\n\n\n Brantingham i Bertozzi obja\u0161njavaju u svom \u010dlanku u PNAS magazinu kako lokacije na kojima su \u010desto zabilje\u017eeni prekr\u0161aji i zlo\u010dini mo\u017eemo podijeliti u najmanje dvije grupe. Na \u010dlanku su sudjelovali i vode\u0107i autor Martin Short, gost predava\u010d matematike na UCLA-u i George Tita, pridru\u017eeni profesor kirminalistike, prava i sociologije sa sveu\u010dili\u0161ta UC Irvine. Postoje lokacije koje pokazuju relativno niske maksimume, ali s tendencijom rasta i lokacije s visokim maksimumima, na tim lokacijama prijestupnici su privu\u010deni u centar. Ova dva tipa zapravo se \u010dine ista, ali ipak to nisu. Policijske akcije primijenjene na jednom tipu imat \u0107e potpuno druga\u010diji efekt na drugom tipu lokacije. “Va\u017enost ovog otkri\u0107a le\u017ei u \u010dinjenici da ako \u017eelite policijskim mjerama `o\u010distiti` lokaciju, \u017eelite i napustiti tu lokaciju sa znanjem da se zlo\u010dini vi\u0161e ne\u0107e ponavljati \u010dak i kada nema nazo\u010dnosti policijskih snaga,” obja\u0161njava Bertozzi. “Na odre\u0111enoj razini takvo \u0161to mo\u017eete posti\u0107i ili na jednom ili na drugom tipu lokacije.”<\/p>\n\n\n\n “Ukoliko ih ne tra\u017eite, a na\u0161 model pokazuje kako bi trebali, ne biste posumnjali na dva tipa lokacija,” navodi Brantingham. “Jedino mapiranjem zlo\u010dina i potragom za opasnim lokacijama mo\u0107i \u0107ete znati je li razlog mala varijacija ili veliki maksimum u u\u010destalosti zlo\u010dina. “Kada biste poslali policijske snage na lokaciju bez da znaju o kojem je tipu rije\u010d ne biste mogli znati ho\u0107ete li uzrokovati samo preseljenje zlo\u010dina (\u0161to na\u0161 model i sugerira ukoliko lokaciju karakterizira fluktuacija) ili u\u010dinkovito iskorijeniti ili smanjiti zlo\u010din. Mnogi su ljudi istaknuli kako \u0107e prisutnost policije jedino uzrokovati preseljenje zlo\u010dina na neko drugo mjesto. Izgleda kako to ipak nije sasvim to\u010dno, bar u odre\u0111enim slu\u010dajevima. U nekim slu\u010dajevima dolazi do preseljenja, ali ne u tolikoj mjeri u kojoj mnogi misle.”<\/p>\n\n\n\n Lokacije na kojima se trgovalo drogom ili na kojima su se doga\u0111ali nasilni zlo\u010dini zatomljene su, a analiti\u010dari dosad nisu bili u stanju objasniti za\u0161to. U svom matemati\u010dkom modelu, pomo\u0107u sofisticirane matemati\u010dke analize, koja uklju\u010duje tzv. teoriju bifurkacije, znanstvenici su bili u stanju predvidjeti kako \u0107e odre\u0111eni tip lokacije reagirati na policijsku intervenciju te kad \u0107e se koji tip manifestirati. “Iako je ovo idealizirani model za koji je potrebno unaprijed poznavati ba\u0161 svaki parametar, mi vjerujemo kako je ovo va\u017ean korak za predvi\u0111anje koje \u0107e se lokacije, uslijed policijske intervencije, samo premijestiti a koje potpuno ugasiti,” isti\u010de Bertozzi.<\/p>\n\n\n\n Predvi\u0111anje zlo\u010dina kao i razvoj boljih preventivnih strategija zahtijeva “mehani\u010dko obja\u0161njenje kako i za\u0161to se zlo\u010din odvija na mjestima na kojima se odvija,” obja\u0161njava Brantingham. “Mi mislimo kako smo sada korak bli\u017ee obja\u0161njenju barem jednog klju\u010dnog pitanja. Naravno, model \u0107emo s vremenom usavr\u0161iti. Ovi prvi koraci potrebni su za razvoj novih strategija u borbi protiv zlo\u010dina.” Bertozzi ka\u017ee kako njihov model nije linearan i razvija kompleksne uzorke u prostoru i vremenu. Te su odlike dobro poznate u sli\u010dnim modelima u drugim granama znanosti. Bertozzi, Brantingham, Short i Tita prou\u010davali su obrasce zlo\u010dina u Los Angelesu. Analizirali su podatke koje je skupio LAPD tokom 10 godina i uspjeli identificirati na kojim se lokacijama odvijaju nasilni zlo\u010dini poput provala ili plja\u010dki automobila. Znanstvenici vjeruju kako se njihova analiza mo\u017ee primijeniti na mnogo razli\u010ditih tipova zlo\u010dina. Istra\u017eivanje financira Nacionalna fondacija za znanost i Odjel za obranu. “Imamo klju\u010d za razumjevanje stvarnog fenomena, a klju\u010d je matematika<\/a>. Zahvaljuju\u0107i mo\u0107nim matemati\u010dkim alatima mo\u017eemo posuditi metode drugih grana znanosti koje su prou\u010dene do najsitnijeg detalja te na\u010din na koji ih mo\u017eemo primijeniti na potpuno druga\u010diju problematiku, kao \u0161to su obrasci zlo\u010dina,” ka\u017ee Bertozzi.<\/p>\n\n\n\n Ho\u0107e li njihovo istra\u017eivanje zaista pomo\u0107i policiji u borbi protiv zlo\u010dina?<\/strong><\/p>\n\n\n\n “Oprezni smo s optimizmom,” navodi Brantingham. “Dobro se istra\u017eivanje temelji na malim, me\u0111usobno povezanim koracima koji bi na duge staze mogli biti izuzetno korisni. Nastojimo shvatiti dinamiku zlo\u010dina te napraviti male, ali zna\u010dajne korake koji \u0107e pomo\u0107i na\u0161oj policiji razviti nove strategije u borbi protiv zlo\u010dina.”<\/p>\n\n\n\n “Moramo napraviti ono \u0161to biolozi i in\u017einjeri rade ve\u0107 godinama. Nastojati shvatiti osnovne postavke i dinamiku sustava,” isti\u010de Brantingham. “Prije nego \u0161to budemo u stanju predvidjeti pona\u0161anje sustava, moramo u potpunosti razumjeti njegovu osnovnu dinamiku. Kao npr. u meteorologiji gdje morate napraviti simulaciju klimatskih uvjeta te njihov daljnji razvoj. Isto se radi i s obrascima zlo\u010dina.<\/p>\n\n\n\n Brantingham navodi kako je LAPD trenuta\u010dno ispred svih u svijetu kada je u pitanju brzina odgovora na zlo\u010din koji je u tijeku. “Mo\u017eemo li pogurnuti rad policije u budu\u0107nost i omogu\u0107iti razborita predvi\u0111anja o tome \u0161to bi se u skoroj budu\u0107nosti moglo dogoditi te kako organizirati sredstva?” pita Brantingham. “Ovakva vrst istra\u017eivanja nu\u017ena je za ostvarenje ne\u010deg takvog.”<\/p>\n\n\n\n Za\u0161to se kriminalci vra\u0107aju na mjesto zlo\u010dina ili u njegovu blizinu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n “Da je u moju ku\u0107u provaljeno danas, postoji velika vjerojatnost da \u0107e biti provaljeno i sutra,” ka\u017ee Short koji je prou\u010davao probleme u matemati\u010dkom modeliranju te formaciji uzorka.”S to\u010dke gledi\u0161ta jednog kriminalca postoje dobri razlozi za ponavljanje zlo\u010dina. Ve\u0107 su jednom provalili u Va\u0161u ku\u0107u, zna\u010di znaju kako u\u0107i i \u0161to se sve unutra nalazi. Podaci potkrepljuju ovaj zaklju\u010dak. Takav efekt ponavljanja ne odnosi se samo na moju ku\u0107u, ve\u0107 i na ku\u0107e mojih susjeda. Provalnik se mo\u017eda dobro osje\u0107a u toj \u010detvrti ili mo\u017eda \u017eivi negdje blizu,” obja\u0161njava Short.<\/p>\n\n\n\n “Znanstvenici prou\u010davaju i obrasce zlo\u010dina pomo\u0107u matematike kojom se predvi\u0111aju potresi i njihovi popratni udari. Zapravo se radi o vrlo sli\u010dnom pristupu,” navodi Bertozzi. Nedavno su po\u010deli prou\u010davati jesu li obrasci zlo\u010dina po\u010dinjeni od strane bandi sli\u010dni ubojstvima od strane pobunjenika u Iraku. Bertozzi je objavila prve podatke o tom istra\u017eivanju na sastanku AAAS-a 20. velja\u010de.<\/p>\n\n\n\n “Pobunjenik koji \u017eeli postaviti improviziranu eksplozivnu napravu na odre\u0111enu lokaciju napravit \u0107e sli\u010dan mentalni prora\u010dun kao i kradljivac automobila pri odabiru auta koji \u0107e ukrasti,” obja\u0161njava Brantingham. “\u017deljet \u0107e oti\u010di na mjesta na kojim se osje\u0107aju ugodno, gdje poznaju okoli\u0161. \u017dele biti na mjestima gdje njihova aktivnost ne\u0107e pobuditi sumnju. Oni tako\u0111er \u017eele ostaviti jak dojam. Isto se odnosi na provalnika, kradljivca automobila ili osobu koja \u017eeli zapo\u010deti tu\u010du ku kafi\u0107u,” nadalje navodi. “Oni \u017eele oti\u0107i tamo gdje se mogu kretati bez privla\u010denja pa\u017enje i gdje \u0107e posti\u0107i najve\u0107i efekt obzirom na ulo\u017eeni trud. Matematika koja stoji iza aktivnosti ira\u010dkih pobunjenika gotovo je jednaka. Trenuta\u010dno se i time bavimo.”<\/p>\n\n\n\n Znanstvenike financira Odjel za matematiku pri ameri\u010dkoj vojsci na podru\u010dju usporedbi podataka o pobunjeni\u010dkim aktivnostima sa zlo\u010dinima bandi. Zapo\u010deli su i istra\u017eiva\u010dki projekt u suradnji s Uredom za istra\u017eivanje mora ne bi li razvili matemati\u010dke algoritme za izvla\u010denje informacija iz razli\u010ditih izvora. “Mnogi znanstvenici s podru\u010dja dru\u0161tvenih znanosti tvrde kako je ljudsko kao i pona\u0161anje kriminalca pre kompleksno da bi se moglo objasniti matemati\u010dkim modelom,” navodi Brantingham koji se \u0161kolovao za arheologa. “Ali nije prekompleksno. Ne nastojimo sve objasniti, ali postoje mnogi aspekti ljudskog pona\u0161anja koji se lako mogu prezentirati kroz formalnu matemati\u010dku strukturu. Postoje pravilnosti u ljudskom pona\u0161anju koje mo\u017eemo razumjeti uz pomo\u0107 matematike.”<\/p>\n\n\n\n “Mi ne nastojimo predvidjeti ho\u0107e li odre\u0111ena osoba po\u010diniti zlo\u010din, nego ho\u0107e li u odre\u0111enoj \u010detvrti do\u0107i do pove\u0107ane stope kriminala. Radi se o pona\u0161anju grupe, poput prou\u010davanja proto\u010dnosti prometa,” obja\u0161njava Bertozzi. “Matemati\u010dki modeli i diferencijalne jednad\u017ebe ve\u0107 se desetlje\u0107ima koriste na ovom polju,” ka\u017ee Bertozzi koja prije Brantinghama nikada prije nije radila s nekim specijaliziranim za dru\u0161tvene znanosti. Ona nastoji primijeniti matematiku na rje\u0161avanje prakti\u010dnih problema koji utje\u010du na ljudske \u017eivote. “Ovo je izuzetno uzbudljivo podru\u010dje. UCLA ima jedan od najboljih programa za primjenjenu matematiku u dr\u017eavi i u mogu\u0107nosti smo privu\u0107i mnogo obe\u0107avaju\u0107ih mladih ljudi poput Martina Shorta koji je ostavio velik utisak na ovo istra\u017eivanje.”<\/p>\n\n\n\n Bertozzi i Brantingham po\u010deli su sura\u0111ivati nakon sastanka na Institutu za \u010distu i primjenjenu matematiku pri UCLA-u. “Znala sam kako \u0107e na biti potrebni izvrsni izvori podataka \u017eelimo li prou\u010davati zlo\u010dine. Zaintrigirala me \u010dinjenica da Jeff ima veze s LAPD-om kao i njegova mnoga zanimljiva predavanja.”<\/p>\n\n\n\n Bertozzi i Brantingham, uz Georgea Tita i Lincolna Chayesa, profesora matematike na UCLA-u, napisali su prijedlog za Nacionalnu fondaciju za znanost tra\u017ee\u0107i potporu koja im je i odobrena. “Za rad na podru\u010dju kriminala najvi\u0161e su me motivirali pristupi fizi\u010dkom svijetu koji sam nau\u010dio kroz arheologiju te njihova primjena na moderne probleme poput kriminala.,” navodi Brantingham. “Uz Georgea Tita i ostale, ponudili smo svoje usluge LAPD-u koji su odmah podr\u017eali na\u0161 rad.”<\/p>\n\n\n\n Izvor: sciencedaily.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Znanstvenici sura\u0111uju s policijom u Los Angelesu na identifikaciji i analizi lokacija na kojima se zlo\u010dini u\u010destalo ponavljaju. Jeffrey Brantingham sasveu\u010dili\u0161ta UCLA sura\u0111uje s policijom u Los Angelesu na analizi ponavljaju\u0107ih obrazaca zlo\u010dina. On tako\u0111er prou\u010dava i lova\u010dko-sakuplja\u010dka dru\u0161tva na Sjevernom Tibetu. Ukoliko Vam se ta dva istra\u017eivanja \u010dine potpuno nepovezana ubrzo \u0107e Vas razuvjeriti. […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065824,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16329],"tags":[23205,17301,17692,17420],"class_list":["post-830","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-matematika-i-ekonomija","tag-lokacija","tag-matematika","tag-zlocin","tag-znanost-2"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/830","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=830"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/830\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065825,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/830\/revisions\/21065825"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065824"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=830"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=830"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=830"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
Za\u0161to antropolog sura\u0111uje na matemati\u010dkom modelu za analizu ljudskog pona\u0161anja?<\/strong><\/p>\n\n\n\n