shizofrenija<\/a> uvijek, ili gotovo uvijek, obilje\u017eena stalnom progresijom bolesti. Da li je takva tmurna prognoza zagarantirana? Sasvim je sigurno da je shizofrenija te\u0161ko stanje. Njezine \u017ertve, koje \u010dine oko 1 posto populacije, imaju iskustvo gubitka kontakta sa stvarno\u0161\u0107u \u0161to poja\u010dava rizik od samoubojstva, nezaposlenosti, problema u me\u0111uljudskim odnosima, fizi\u010dkih bolesti, pa \u010dak i od prerane smrti. Oni koji zloupotrebljavaju razli\u010dite lijekove tako\u0111er imaju pove\u0107an rizik od po\u010dinjenja nasilja nad drugima. Suprotno uvrije\u017eenom mi\u0161ljenju, osobe sa shizofrenijom nisu vi\u0161estruke li\u010dnosti. Nisu u svojoj su\u0161tini sve sli\u010dne, niti su sve \u017ertve lo\u0161eg roditeljstva.\u00a0<\/p>\n\n\n\nPored toga, istra\u017eivanje je pokazalo da uz odgovaraju\u0107e lije\u010denje, mnoge osobe sa shizofrenijom mogu do\u017eivjeti zna\u010dajan, iako rijetko potpun, oporavak od bolesti. Mnogi mogu, \u017eivjeti relativno normalnim \u017eivotom izvan bolnice, uspje\u0161no obavljati svoj posao, funkcionirati u svojoj obitelji i dru\u017eiti se sa svojim prijateljima. Kao \u0161to je psihijatar Thomas McGlashan s Yale University dalekovidno zaklju\u010dio 1988. u svojoj publikaciji, “izvjesnost negativne prognoze u shizofreniji je mit.”<\/p>\n\n\n\n
Od o\u010daja do nade
<\/strong>
Oko 1900. veliki njema\u010dki psihijatar Emil Kraepelin je napisao da je shizofrenija, koja se tada zvala demencija praecox, karakterizirana neumoljivim propadanjem intelektualnih i psihi\u010dkih funkcija po tipu demencije. Jo\u0161 jedan lije\u010dnik, 1912. godine, A. Warren Stearns, napisao je: “prividno beznadna bolest.” Neki tretmani koji su se koristili u to vrijeme, a uklju\u010divali su i vazektomiju i poticanje intenzivne groznice koriste\u0107i zara\u017eenu krv, sami po sebi dovodili su sve uklju\u010dene u takav proces lije\u010denja do osje\u0107aja bezna\u0111a. Tama je desetlje\u0107ima pro\u017eimala podru\u010dje istra\u017eivanja shizofrenije, s mnogim znanstvenicima koji su ustrajali u svom uvjerenju da je pobolj\u0161anje iznimno rijetko, gotovo nemogu\u0107e. <\/p>\n\n\n\nIpak, kako je vrijeme prolazilo stru\u010dnjaci su shvatiti da prognoza za sve pacijente s shizofrenijom nije uniformna, te da ne mora biti za sve jednako stra\u0161na. Pa\u017eljiva studija pra\u0107enja pacijenata tijekom vremena, od kojih je ve\u0107ina dobila barem nekakav tretman-sugeriraju da se oko 20 do 30 posto njih znatno oporavilo tijekom godina ili desetlje\u0107a. Iako blagi simptomi kao \u0161to su socijalno povla\u010denje ili poreme\u0107aj misaonog tijeka mogu perzistirati, ovi pojedinci zadr\u017eali su svoj posao i samostalno funkcioniraju bez da su institucionalizirani.<\/p>\n\n\n\n
U jednoj studiji koja je objavljena 2005. psiholog Martin Harrow s University of Illinois College of Medicine i njegovi kolege pratili su pacijente vi\u0161e od 15 godina i utvrdili da ih oko 40 posto do\u017eivi barem razdoblja sa zna\u010dajnim oporavkom, \u0161to je bilo mjereno odsustvom zna\u010dajnih simptoma, kao i sa sposobno\u0161\u0107u za rad, te sudjelovanjem u dru\u0161tvenim aktivnostima i vremenom \u017eivota provedenim izvan bolnice. Iako ve\u0107ina bolesnika nema duge remisije ili \u010dak ima pogor\u0161anja tijekom vremena, oko 20 do 30 posto ih iskusi samo umjerene simptome koji ometaju, ali ne devastiraju njihovu sposobnost za obavljanjem zada\u0107a na radnom mjestu ili odr\u017eavanjem prijateljstva.<\/p>\n\n\n\n
Pobolj\u0161ani tretmani
<\/strong>
Doprinos ovom manje fatalisti\u010dkom pogledu na shizofreniju su efikasni tretmani koji su postali dostupni tijekom posljednja dva desetlje\u0107a. To su atipi\u010dni antipsihoti\u010dni lijekovi kao Clozaril (klozapin), Risperdal (risperidon) i Zyprexa (olanzapine), koji su ve\u0107inom uvedeni 1990-tih. \u010cini se da su pobolj\u0161ali simptome shizofrenije utje\u010du\u0107i na funkcioniranje neurotransmitera kao \u0161to su dopamin i serotonin, koji prenose poruke izme\u0111u neurona. <\/p>\n\n\n\nOsim toga, odre\u0111ene psiholo\u0161ke intervencije razvijene u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a \u010desto mogu umanjiti simptome kao \u0161to su sumanutosti i halucinacije. Na primjer, kognitivno-bihevioralna terapija ima cilj da pomogne prevladati paranoidne ideje ili druge neadekvatne na\u010dine razmi\u0161ljanja povezanih s poreme\u0107ajem, poma\u017eu\u0107i pacijentima da se othrvaju tim uvjerenjima. Obiteljska terapija s naglaskom na edukaciji \u010dlanova obitelji o poreme\u0107aju i na smanjenju kritike i neprijateljstva prema pacijentima. Iako ne postoji panaceja, svi navedeni tretmani i nekoliko drugih lijekova su pomogli mnogim pacijentima sa shizofrenijom odgoditi relaps i, u nekim slu\u010dajevima, doprinijeli da budu u\u010dinkovitiji u svakodnevnom \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n
Tko ima najvi\u0161e \u0161ansi za pobolj\u0161anje? Istra\u017eiva\u010di navode niz faktora koji su povezali sa boljim ishodom u bolesnika. Tu spadaju: uspje\u0161no funkcioniranje u \u017eivotu prije nego \u0161to se bolest pojavila; pojava te\u0161kih simptoma naglo, odjednom, vi\u0161e nego kad se simptomi javljaju malo po malo; stariji pacijenti u trenutku kada se bolest pojavila; \u017eenski spol; ljudi s vi\u0161im IQ; i oni bez obiteljske anamneza poreme\u0107aja. Sve ove osobine i zna\u010dajke, me\u0111utim, samo skromno mogu predvidjeti kakva \u0107e biti prognoza shizofrenije kod odre\u0111enog pacijenta.<\/p>\n\n\n\n
O\u010dito je da smo postigli zna\u010dajan napredak u na\u0161em razumijevanju shizofrenije i da smo optimisti\u010dniji prema budu\u0107nosti onih koji trpe, nego \u0161to smo to bili ikada prije. Ipak, potrebni su nam jo\u0161 djelotvorniji lijekovi, ako nam je cilj vratiti bolesnike u produktivan, sretan \u017eivot kakav su vodili prije svoje bolesti.<\/p>\n\n\n\n
Mitovi o shizofreniji
<\/strong>
Iako je ve\u0107ina ljudi \u010dula za shizofreniju, mnogi pogre\u0161no razumiju poreme\u0107aj. Ovdje \u0107emo poku\u0161ati razbiti tri pro\u0161irene zablude o ovoj du\u0161evnoj bolesti. <\/p>\n\n\n\nMit # 1: Osobe sa shizofrenijom su vi\u0161estruke li\u010dnosti.<\/em>
\u010cinjenica: Ovo uvjerenje nastaje zbog zbrke u razlikovanju shizofrenije i vi\u0161estruke li\u010dnosti, koja spada u disocijativne poreme\u0107aje. Vi\u0161estruka li\u010dnost je kontroverzna dijagnoza koja je navodno obilje\u017een postojanjem vi\u0161e li\u010dnosti ili stanja li\u010dnosti unutar jedne osobe. Osobe sa shizofrenijom posjeduju samo jednu osobnost, ali je ona razdrobljena, a bolest je karakterizirana o\u0161te\u0107enjima mi\u0161ljenja, emocija i motivacije.<\/p>\n\n\n\nMit # 2: Sve osobe sa shizofrenijom su u svojoj su\u0161tini sli\u010dne.<\/em>
\u010cinjenica: Osobe sa shizofrenijom pro\u017eivljavaju zbunjuju\u0107e simptome. Neki pate prvenstveno od “pozitivnih” simptoma, kao \u0161to se sumanutosti i halucinacije. Sumanutosti su kriva uvjerenja (zablude), recimo, ideje da ih prate vladini agenti, a halucinacije su kvalitativni poreme\u0107aji opa\u017eanja kod kojih ne postoji realni podra\u017eaj, osoba \u010duje glasove kojih ne postoje u stvarnosti. Nasuprot tome, drugi uglavnom imaju “negativne” simptome kao \u0161to su socijalno povla\u010denje i slabije emocionalno i verbalno izra\u017eavanja. Jo\u0161 jedan dio pacijenata pati od kognitivnih deficita-problema s odr\u017eavanjem pa\u017enje, problema s pam\u0107enjem i planiranjem. Mnogi pacijenti imaju simptome iz sve tri kategorije.<\/p>\n\n\n\nMit # 3: \u0160izofreniju uzrokuju obiteljski stavovi i pona\u0161anje.<\/em>
\u010cinjenica: Godine 1948. njema\u010dki psihoanaliti\u010dar Frieda Fromm-Reichmann uvodi pojam majke koja inducira shizofreniju-takva majka je neprijateljski nastrojena i prekriti\u010dna – ta ideja postoji ve\u0107 desetlje\u0107ima. Ipak, dosada\u0161nja istra\u017eivanja ne uspijevaju dovesti takve roditelje u izravnu vezu sa pove\u0107anim rizikom razvoja shizofrenije u njihove djece, iako brojna istra\u017eivanja ukazuju na to da intenzivna kritika od strane obitelji mo\u017ee ubrzati recidiv. <\/p>\n\n\n\nIzvor: scientificamerican.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Prije desetak godina psiholog Ronald Levant, tada na Nova Southeastern University, govorio je svojim kolegama na konferenciji o bolesniku sa shizofrenijom koji se vidno oporavio. Jedan od njih retori\u010dki je pitao: “Oporavak od shizofrenije? Zar ste i vi poludjeli? “ Sve do nedavno, gotovo svi stru\u010dnjaci su se slagali da je shizofrenija uvijek, ili gotovo […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065676,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16367],"tags":[22081,16778],"class_list":["post-837","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihijatrija","tag-serotonin","tag-shizofrenija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/837","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=837"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/837\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065677,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/837\/revisions\/21065677"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065676"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=837"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=837"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=837"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}