Kao vrsta naizgled slabih, golih majmuna, nije vjerojatno da smo mi, ljudi, kandidati za mo\u0107 u prirodnom svijetu u kojem se dominantne prilagodbe mogu svesti na brzinu, okretnost, \u010deljusti i pand\u017ee. Za\u0161to smo se mi uzdigli do vladavine dok su na\u0161i \u010dovjekoliki ro\u0111aci izumrli, ve\u0107 dugo se pitaju znanstvenici.<\/p>\n
Prou\u010davanje na\u0161e ljudske prirode obuhva\u0107a mnoga polja od antropologije, primatologije, kognitivne znanosti i psihologije do paleontologije, arheologije, evolucijske biologije i genetike. Predstavnici svake od ovih disciplina okupili su se izme\u0111u 19. i 22. velja\u010de na radionici, \u201ePorijeklo ljudske jedinstvenosti i bihevioralna suvremenost\u201c u sklopu projekta Origins, Arizona State Universitya, da bi raspravljali o nedavnim napretcima u svojim poljima djelovanja.<\/p>\n
Predvo\u0111ena profesoricom sa ASU-a Kim Hill i paleoantropologom Curtisom Mareanom, suorganizatorima ovog doga\u0111aja, grupa znanstvenika usvojila je radnu definiciju da je ljudska jedinstvenost \u201etemeljni kapacitet za proizvodnju kompleksnosti,\u201c a da se o bihevioralnoj suvremenosti razmi\u0161lja kao o \u201emanifestaciji\u201c tih kapaciteta. Manifestacija kapaciteta, rekli su Hill i Morean, mo\u017ee se svesti na iznimnu spoznaju, kulturu i suradnju. Svako od ova tri podru\u010dja bilo je tema fokusa za znanstvenike. Jedan od njihovih ciljeva na konferenciji bio je da uka\u017eu na specifi\u010dne markere ovih manifestacija i da ih zatim iskoriste kako bi identificirali razvoj ljudi unutar paleoantropolo\u0161kih podataka.<\/p>\n
Spoznaja Po istom principu dokazi o kopnenoj prilagodbi mogu tako\u0111er ozna\u010davati ljudsku aktivnost i strategiju kojom su izi\u0161li u susret pove\u0107anoj potrebi mozga za energijom. Arheolo\u0161ka iskopavanja du\u017e obale ju\u017ene Afrike, ka\u017ee Marean, pokazuju da su rani ljudi dobili hranu bogatu energijom usvojiv\u0161i prehranu \u0161koljkama, koja je bila od velike nutritivne vrijednosti za mozak.<\/p>\n Kultura Nadalje, Boyd ka\u017ee da kultura omogu\u0107uje ljudima prednost u pre\u017eivljavanju koja je iznad kapaciteta drugih \u017eivotinja. Prema Sheai, koji se specijalizirao u staroj uporabi oru\u017eja s projektilima. \u201elako je zamisliti kako je kompleksna tehnologija projektila mo\u017eda dovela do toga da ljudi dobiju \u0161irok i otporan ljudski ekolo\u0161ki polo\u017eaj.\u201c<\/p>\n Suradnja<\/strong><\/p>\n Bilo da se radi o situacijama lova, opskrbe, odgoju djece ili migracijama, ljudi sa kulturom, u ostvarivanju zajedni\u010dkih ciljeva, mogli su mnogo dobiti kroz suradnju. Ljudi koji sura\u0111uju doveli bi do ve\u0107e stope pre\u017eivljavanja, ve\u0107e reprodukcije i kolonizacije. Naposljetku, svi drugi primati sura\u0111uju, rekla je antropologinja Joan Silk s Kalifornijskog Sveu\u010dili\u0161ta u Los Angelesu, koja se specijalizirala za reproduktivne strategije majmuna starog svijeta. Zajedni\u010dki odgoj, na primjer, smanjuje stres kod macaklina s kapom, stvaraju\u0107i tako ve\u0107i reproduktivni uspjeh. Razvojni psiholog Felix Warneken sa sveu\u010dili\u0161ta Harvard dodaje da socijalne vje\u0161tine ljudske djece uklju\u010duju i shva\u0107anje onoga \u0161to se namjerno dijeli (majmun radi \u0161to majmun vidi) u vrlo ranoj dobi. Oni pokazuju shva\u0107anje uvjerenja drugih, pokazuju\u0107i time \u201eteoriju uma,\u201c koja nadahnjuje suradnju.<\/p>\n Opisuju\u0107i kako joj je terenski rad sa narodom Kung iz ju\u017ene Afrike dao neposredan uvid u suradnju, Polly Wiessner, sa Sveu\u010dili\u0161ta u Utahu je rekla da su lovci \u2013 sakuplja\u010di koristili poklone kao mnemoni\u010dke ure\u0111aje me\u0111u ljudskim skupinama, a osobni su nakit koristili kao znak za brak ili socijalni polo\u017eaj. Prema Hill, koja prou\u010dava lovce \u2013 sakuplja\u010de preko 30 godina, bilo da se radi o perlama iz \u0161koljki, drugim vrstama poklona, ili predavanju \u017eena, tragovi spoznaje, kulture i suradnje, na kraju bi doveli do usavr\u0161avanja i uprave. Stephen Shennan, profesor arheologije na University Collegu u Londonu, objasnio je da se zajedno s populacijom eksponencijalno pove\u0107ava kultura: ve\u0107i kontakt me\u0111u ljudskim skupinama vodi do pove\u0107anog kopiranja kreativnih inovacija. Na kraju, eksponencijalni kulturni efekt zup\u010danika prikazan je ljudskom dominacijom svijetom danas, rekli su Hill i Marean, koji su sakupili prijedloge okupljenih istra\u017eiva\u010da radi mogu\u0107eg prikaza toka, ili eventualnu vremensku skalu. Ovi prijedlozi biti \u0107e objavljeni na web stranici grupe radi daljnje rasprave. Zatvaraju\u0107i radionicu Hill je rekla: \u201eJedino zajedni\u010dkim radom mo\u017eemo potpuno objasniti pojavu i uskladiti vrijeme jedinstvenih zna\u010dajki Homo sapiensa, i kako je ljudska evolucija<\/a> kroz prirodne procese rezultirala spektakularnom anomalijom me\u0111u \u017eivim vrstama.\u201c<\/p>\n
\n<\/strong>
\nPo\u010detak ljudske spoznaje, na primjer, rezultat je razvoja ve\u0107eg mozga, koji se mo\u017ee predstaviti artefaktima \u2013 kamenim oru\u0111em, oru\u017ejem \u2013 ili proizvodnjom koja ukazuje na ve\u0107e sposobnosti mi\u0161ljenja i inovativnost, rekao je arheolog i paleoantropolog John Shea sa sveu\u010dili\u0161ta Stoney Brook. Nadalje, iako nas je prilagodba ve\u0107eg mozga mo\u017eda odvojila od na\u0161ih ro\u0111aka primata, ona je tako\u0111er i nastala pod cijenu ve\u0107ih zahtjeva za \u201egorivom\u201c. Ljudski mozak koristi barem 20% osnovnog metabolizma pojedinca, ka\u017ee Jean-Jacques Hublin s Max Planck Instituta za evolucijsku antropologiju u Njema\u010dkoj. Dokaze da su rani ljudi koristili vatru, mo\u017eemo koristiti da bismo primijetili kako su prevladali svoje potrebe za energijom, rekao je primatolog i bio \u2013 antropolog Richard Wrangham sa sveu\u010dili\u0161ta Harvard. Toplina poma\u017ee osloboditi energiju omek\u0161avaju\u0107i hranu, modificiraju\u0107i njene proteine i uni\u0161tavaju\u0107i otrove, ka\u017ee Wrangham, pa iz toga razloga kuhanje mo\u017ee pomo\u0107i objasniti i veli\u010dinu mozga, kao i male o\u010dnjake i mali \u017eeludac u usporedbi s drugim primatima.<\/p>\n
\n<\/strong>
\nShodno tome, istra\u017eiva\u010di su raspravljali kako je veliki mozak doveo do kulture, produkta mi\u0161ljenja i dru\u0161tvenog u\u010denja olak\u0161anog jezikom, kreativno\u0161\u0107u i inovacijom. Preno\u0161enje znanja s generacije na generaciju metafori\u010dki se opisuje kao \u201eefekt zup\u010danika\u201c koji s vremenom stvara ve\u0107u kompleksnost kulture. U svijetu usamljeni \u010dovjek ne bi mogao pre\u017eivjeti bez kulture, objasnio je teoreti\u010dar evolucije Rob Boyd s Kalifornijskog Sveu\u010dili\u0161ta u Los Angelesu. \u201eRazmislite o tome \u0161to je potrebno za \u017eivot na Aljasci,\u201c rekao je. \u201eTrebali bi kajak, osti i splav da ne potonete. Nitko ne izumljuje kajak. Ljudi u\u010de ispravan na\u010din za izradu kajaka od drugih.\u201c<\/p>\n
\n
\nRedoslijed uzro\u010dnih i vremenskih \u010dimbenika<\/strong><\/p>\n