{"id":866,"date":"2010-03-05T23:00:00","date_gmt":"2010-03-05T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/ludilo-i-puni-mjesec\/"},"modified":"2020-10-15T14:55:21","modified_gmt":"2020-10-15T12:55:21","slug":"ludilo-i-puni-mjesec","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/ludilo-i-puni-mjesec\/","title":{"rendered":"Ludilo i puni mjesec"},"content":{"rendered":"<p>Kroz stolje\u0107a mnogi su ljudi koristili frazu \u201emora da je vani pun mjesec\u201c poku\u0161avaju\u0107i objasniti \u010dudne no\u0107ne doga\u0111aje.<\/p>\n<p>Zaista, gr\u010dka bo\u017eica mjeseca nosila je ime koje nam je i danas poznato, Luna, predmetak rije\u010di \u201elunatic\u201c (eng. lu\u0111ak, lud). Gr\u010dki filozof Aristotel i rimski povjesni\u010dar Plinije Stariji govorili su da je mozak \u201enajvodeniji\u201c organ u tijelu pa je time najosjetljiviji na \u0161tetne utjecaje mjeseca koji izazivaju plime. Vjerovanje u \u201eefekt lunarnog ludila\u201c ili \u201etransilvanijski efekt,\u201c kako ga nekad nazivamo u Europi se odr\u017ealo kroz srednji vijek, kada se za ljude mislilo da se pretvaraju u vukodlake ili vampire za vrijeme punog mjeseca.<\/p>\n<p>\u010cak i danas mnogi ljudi vjeruju da misti\u010dne mo\u0107i punog mjeseca izazivaju \u010dudna pona\u0161anja, prijeme u psihijatrijske bolnice, samoubojstva, ubojstva, pozive hitnoj pomo\u0107i, prometne nesre\u0107e, tu\u010dnjave na utakmicama profesionalnog hokeja, ugrize pasa, i druge \u010dudne doga\u0111aje. Jedno je istra\u017eivanje pokazalo da 45% studenata vjeruje kako su ljudi na koje utje\u010de mjesec skloniji neobi\u010dnom pona\u0161anju. Druga istra\u017eivanja ukazuju na ve\u0107u vjerojatnost da \u0107e ljudi koji se bave mentalnim zdravljem i dalje ostati pri ovom uvjerenju nego drugi ljudi. Nekoliko je policijskih uprava u Ujedinjenom Kraljevstvu 2007. uvelo dodatne policajce za vrijeme punog mjeseca kako bi se lak\u0161e nosili s pretpostavljenim porastom stope kriminala.<\/p>\n<p><strong>Voda na djelu?<br \/>\n<\/strong><br \/>\nSlijede\u0107i Aristotela i Plinija Starijeg, neki suvremeni autori, kao \u0161to je psihijatar iz Miamija, Arnold Lieber, pretpostavljaju da navodni utjecaji punog mjeseca na pona\u0161anje proizlaze iz njegovog utjecaja na vodu. Napokon, ljudsko je tijelo sa\u010dinjeno od oko 80% vode, pa mo\u017eda mjesec izvr\u0161ava svoju nesta\u0161nu magiju remete\u0107i na neki na\u010din poredak molekula vode u \u017eiv\u010danom sustavu.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, postoje barem tri razloga za\u0161to ova obja\u0161njenja \u201ene dr\u017ee vodu\u201c. Prvo, gravitacijski u\u010dinci mjeseca su premali da bi uzrokovali bilo kakve zna\u010dajne efekte na mo\u017edanu aktivnost, a kamoli pona\u0161anje. Kako je pokojni astronom, George Abel rekao, komarac koji sjedi na na\u0161oj ruci ima ja\u010di gravitacijski utjecaj na nas nego \u0161to ima mjesec. Ipak, prema na\u0161im saznanjima, nije bilo izvje\u0161taja o \u201edjelovanju komaraca na ludilo.\u201c Drugo, gravitacijska sila mjeseca utje\u010de samo na otvorena vodena tijela, a ne na izvore koji sadr\u017ee vodu, kao \u0161to je ljudski mozak. Tre\u0107e, gravitacijski utjecaj mjeseca jednako je sna\u017ean i za vrijeme mladog mjeseca \u2013 kada nam je mjesec nevidljiv \u2013 kao \u0161to je i za vrijeme punog mjeseca.<\/p>\n<p>Postoji i ozbiljniji problem za one koji od srca vjeruju u lunarni utjecaj na ludilo: nema dokaza da on postoji. Psiholog sa Florida International Universitya, James Rotton, astronom sa Colorado State Universitya, Roger Culver i Ivan W. Kelly, psiholog sa University of Saskatchewan, tra\u017eili su na dugo i \u0161iroko bilo kakav nepromjenjiv utjecaj punog mjeseca na pona\u0161anje. Ostali su praznih ruku. Kombiniraju\u0107i rezultate raznih istra\u017eivanja i testiraju\u0107i ih kao da se radi o jednom velikom istra\u017eivanju \u2013 statisti\u010dki postupak zvan meta \u2013 analiza \u2013 otkrili su da je puni mjesec potpuno nepovezan sa mno\u0161tvom doga\u0111aja uklju\u010duju\u0107i zlo\u010dine, samoubojstva, psihijatrijske probleme i pozive kriznim centrima. U njihovom izvje\u0161taju o 37 istra\u017eivanja iz 1985. godine, naslovljenom \u201eMnogo vike oko punog mjeseca,\u201c koji se pojavio u jednom od vode\u0107ih \u010dasopisa za psihologiju, <em>Psychological Bulletin<\/em>, Rotton i Kelly su na \u0161aljiv na\u010din rekli zbogom utjecaju punog mjeseca i zaklju\u010dili da su daljnja istra\u017eivanja na tu temu nepotrebna.<\/p>\n<p>Uporni kriti\u010dari ne sla\u017eu se s ovim zaklju\u010dkom, ukazuju\u0107i na nekoliko pozitivnih nalaza koji proizlaze iz ra\u0161trkanih istra\u017eivanja. Ipak, \u010dak je i \u0161a\u010dica istra\u017eivanja koja su, \u010dinilo se, podupirala utjecaj punog mjeseca \u201epala\u201c pri pomnijoj reviziji. U jednoj studiji, objavljenoj 1982. tim autora izvijestio je da su prometne nesre\u0107e \u010de\u0161\u0107e u no\u0107ima punog mjeseca nego u drugim no\u0107ima. Ipak, ovi su nalazi imali fatalnu gre\u0161ku, u periodu u kojem je istra\u017eivanje provedeno, puni je mjesec bio \u010de\u0161\u0107i vikendima, kada vi\u0161e ljudi vozi. Kada su autori napravili ponovnu analizu podataka kako bi eliminirali ovaj zbunjuju\u0107i faktor, lunarni je utjecaj nestao.<\/p>\n<p><strong>Gdje po\u010dinje vjerovanje<\/strong><\/p>\n<p>Ako je lunarni efekt ludila samo astronomska i psiholo\u0161ka urbana legenda, za\u0161to je tako ra\u0161irena? Postoji nekoliko vjerojatnih razloga. Medijska pokrivenost gotovo sigurno igra ulogu. Mnogo je holivudskih horora u kojima su no\u0107i punog mjeseca prikazane kao vrhunci doga\u0111aja kao \u0161to su ubadanja no\u017eem, pucnjave ili psihoti\u010dna pona\u0161anja.<\/p>\n<p>Mo\u017eda je jo\u0161 va\u017enije da mnogi ljudi podlije\u017eu fenomenu koji su psiholozi sa University of Wisconsin, Madison, Loren i Jean Chapman, nazvali \u201eiluzorna korelacija\u201c \u2013 interpretaciji povezanosti koja zapravo ne postoji. Na primjer, mnogi ljudi koji imaju bolove u zglobovima tvrde da se njihova bol pove\u0107ava za ki\u0161nog vremena, iako istra\u017eivanja opovrgavaju ove tvrdnje. Jako sli\u010dno vodenastim fatamorganama koje vi\u0111amo na auto cesti tijekom vru\u0107ih ljetnih dana, iluzorne korelacije mogu nas prevariti da vidimo fenomen gdje ga nema.<\/p>\n<p>Iluzorna korelacija djelomi\u010dno je rezultat sklonosti na\u0161eg uma da se usredoto\u010di \u2013 i prisjeti \u2013 ve\u0107ine doga\u0111aja bolje nego doga\u0111aja koji nisu ispunili na\u0161a o\u010dekivanja. Kada je pun mjesec, a dogodi se ne\u0161to izrazito \u010dudno, obi\u010dno to primjetimo, ispri\u010damo drugima o tome i zapamtimo to. Radimo to jer se takvi doga\u0111aji uklapaju u na\u0161a preduvjerenja. Zaista, jedno je istra\u017eivanje pokazalo da su medicinske sestre na psihijatriji koje su vjerovale u lunarni efekt pisale vi\u0161e bilje\u0161ki o neobi\u010dnom pona\u0161anju pacijenata nego sestre koje nisu vjerovale u ovaj efekt. Nasuprot tome, kada je pun mjesec, a ni\u0161ta se \u010dudno ne dogodi, taj doga\u0111aj koji ne ispunjava o\u010dekivanja izblijedi iz na\u0161eg sje\u0107anja. Kao rezultat na\u0161eg selektivnog sje\u0107anja pogre\u0161no opa\u017eamo povezanost izme\u0111u punog mjeseca i raznih bizarnih doga\u0111aja.<\/p>\n<p>Ipak, iluzorna korelacija, iako vjerojatno klju\u010dni dio zagonetke, ne obja\u0161njava kako je nastala ideja o punom mjesecu. Intrigantna ideja o njenim za\u010decima dolazi nam od psihijatra Charles L. Raisona, koji je sada na sveu\u010dili\u0161tu Emory, te nekoliko drugih psihijatara. Prema Raisonu efekt lunarnog ludila mo\u017eda sadr\u017ei zrnce istine, u smislu da je nekada mo\u017eda bio istinit. Raison pretpostavlja da je prije dolaska vanjske rasvjete u modernim vremenima, jako svjetlo mjeseca zakidalo ljude koji su \u017eivjeli vani \u2013 uklju\u010duju\u0107i i mnoge koji su imali ozbiljne mentalne poreme\u0107aje \u2013 za san. Iz razloga \u0161to nedostatak sna \u010desto uzrokuje \u010dudno pona\u0161anje kod ljudi s odre\u0111enim psiholo\u0161kim oboljenjima, kao \u0161to je bipolarni poreme\u0107aj (ranije zvan mani\u010dna depresija), puni je mjesec mogao biti povezan s pove\u0107anom stopom \u010dudnih pona\u0161anja u vremenima koja su davno pro\u0161la. Stoga je efekt lunarnog ludila u terminologiji Raisona i njegovih kolega \u201ekulturolo\u0161ki fosil.\u201c<\/p>\n<p>Mo\u017eda nikada ne\u0107emo znati je li ovo dovitljivo obja\u0161njenje to\u010dno. Ipak, \u010dini se da u dana\u0161njem svijetu dokaza o lunarnom ludilu ima jednako koliko i onih o tome da je mjesec napravljen od sira.<\/p>\n<p style=\"text-align: right\"><em>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.scientificamerican.com\/article\/lunacy-and-the-full-moon\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">ScientificAmerican<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kroz stolje\u0107a mnogi su ljudi koristili frazu \u201emora da je vani pun mjesec\u201c poku\u0161avaju\u0107i objasniti \u010dudne no\u0107ne doga\u0111aje. Zaista, gr\u010dka bo\u017eica mjeseca nosila je ime koje nam je i danas poznato, Luna, predmetak rije\u010di \u201elunatic\u201c (eng. lu\u0111ak, lud). Gr\u010dki filozof Aristotel i rimski povjesni\u010dar Plinije Stariji govorili su da je mozak \u201enajvodeniji\u201c organ u tijelu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21014976,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16341],"tags":[16476],"class_list":["post-866","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-na-rubu-znanosti","tag-mjesec"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/866","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=866"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/866\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21014976"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=866"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=866"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=866"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}