Mnogi ljudi osje\u0107aju se nesigurno tijekom vo\u017enje kroz tunele, a ta tjeskoba mo\u017ee se umanjiti. “Vo\u017enja kroz tunele je zapravo dvostruko sigurnija od vo\u017enje na otvorenom, kada se uzmu u obzir svi faktori”, navodi SINTEF znanstvenik Gunnar Jensen. Me\u0111utim, grube procjene pokazuje da se \u010dak 10 do 20 posto populacije osje\u0107a nelagodno ili ekstremno nelagodno zbog vo\u017enje kroz tunele.<\/p>\n
Stariji ljudi se posebice osje\u0107aju nesigurno<\/strong><\/p>\n U prethodnoj studiji provedenoj od strane SINTEF-a, \u010dak 40 posto ljudi starije dobi, potvrdilo je da su se osje\u0107ali vrlo nesigurno tijekom vo\u017enje kroz tunele. Naveli su da im se \u010dinilo da se zidovi i trake po sredini tunela smanjuju, te su se osje\u0107ali vrlo iscrpljeno kada su napokon do\u0161li do kraja tunela.<\/p>\n Znanstvenik Gunnar Jenssen vjeruje da je to zbog \u010dinjenice \u0161to stariji ljudi obi\u010dno imaju slabiji vid od mla\u0111ih ljudi. To zna\u010di da uvjeti rasvjete u tunelima igraju odlu\u010duju\u0107u ulogu u tome kako ljudi do\u017eivljavaju vo\u017enju kroz tunele, vjeruje Jenssen.<\/p>\n Na tim \u010dinjenicama, ista\u017eiva\u010di SINTEF-a temeljili su svoju studiju na razli\u010ditim rasponima boja, rasvjete i uzoraka, kao i na \u0161upljinama u tunelima. Njihov simulator vo\u017enje je bio i jo\u0161 uvijek je od velike pomo\u0107i u testiranju dizajne rasvjete u tunelima.<\/p>\n “Mjerenje \u0161upljina u tunelima je jedna mjera koja je visoko na na\u0161oj listi prioriteta u istra\u017eivanju. Lukovi u obliku trube na otvorima ulaza i izlaza su na\u010din razbijanja negativnog u\u010dinka dugog tunela. 24,5 km dugi tunel L\u00e6rda ima tri dobro osvijetljene \u0161upljine, dizajnirane prema prijedlogu koji je predlo\u017eila tvrtka Kadabra Produktdesign, odnosno njihovi znanstvenici i umjetnici Arild Juul i Brit Dyrnes.<\/p>\n Oblikovanje svjetla iz Trondheima 2007. godine izvezeno je u Kinu. Gunnar Jenssen je bio voditelj projekta “Sigurnost i dizajn svjetla” kad su te zemlje radile najdu\u017ei tunel na svijetu, Qinling Zhongnan Mountain Tunnel, u kojem je slomljen monotonija ogromnim \u0161upljinama iskopani u razmacima od tri do sedam kilometara.<\/p>\n “Tunel je 18×2 kilometara duga\u010dak,. Na po\u010detaku, to je bio monoton tunel, koji je tada bio razvijen, u suradnji s norve\u0161kim umjetnicima i dizajnerima, u oazu s palmama i oblacima na krovu”, ka\u017ee Jenssen.<\/p>\n Glavni zaklju\u010dak cijelog istra\u017eivanja je da dobra rasvjeta i njezin dizajn igraju veliku ulogu u tome da voza\u010di tijekom prolaska kroz tunele osje\u0107aju ve\u0107u sigurnost u istom prostoru. Moderni sustavi rasvjete danas uglavnom omogu\u0107avaju ljudima da tijekom putovanja na kojima moraju prolaziti kroz tunel, ne osje\u0107aju tjeskobu ili je do\u017eivljavaju u mnogo manjoj mjeri.<\/p>\n Izvor: sciencedaily.com<\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Mnogi ljudi osje\u0107aju se nesigurno tijekom vo\u017enje kroz tunele, a ta tjeskoba mo\u017ee se umanjiti. “Vo\u017enja kroz tunele je zapravo dvostruko sigurnija od vo\u017enje na otvorenom, kada se uzmu u obzir svi faktori”, navodi SINTEF znanstvenik Gunnar Jensen. Me\u0111utim, grube procjene pokazuje da se \u010dak 10 do 20 posto populacije osje\u0107a nelagodno ili ekstremno nelagodno […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21014986,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[16959],"class_list":["post-879","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-strah"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/879","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=879"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/879\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21014986"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=879"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=879"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=879"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}