{"id":891,"date":"2010-03-10T17:00:00","date_gmt":"2010-03-10T17:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/nezamislive-sile-atmosferskog-tlaka\/"},"modified":"2020-10-15T14:55:15","modified_gmt":"2020-10-15T12:55:15","slug":"nezamislive-sile-atmosferskog-tlaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/nezamislive-sile-atmosferskog-tlaka\/","title":{"rendered":"Nezamislive sile atmosferskog tlaka"},"content":{"rendered":"<p><img decoding=\"async\" class=\"alignleft\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/zemlja.jpg\"  >Istra\u017eiva\u010di na Institutu za geodeziju i geofiziku na be\u010dkom Tehnolo\u0161kom sveu\u010dili\u0161tu (TU) istra\u017euju efekte Zemljine atmosfere na njezin oblik, rotaciju i gravitacijsko polje.<\/p>\n<p>Zemljina atmosfera nije samo esencijalna za odr\u017eavanje ljudskog \u017eivota na Zemlji; ona utje\u010de i na oblik na\u0161e planete, rotaciju i gravitaciju. Istra\u017eiva\u010dki projekt &#8220;Global Geodetic Observing System (GGOS) Atmosphere&#8221; je interdisciplinarna studija tih slo\u017eenih odnosa, financirana od strane Fonds zur F\u00f6rderung der wissenschaftlichen Forschung (FWF) [Austrijski znanstveni fond]. Cilj istra\u017eiva\u010da je razviti bolje razumijevanje Zemljinog sustava i podr\u017eati razvoj Global Geodetic Observing System (GGOS).<\/p>\n<p>Mnogi razli\u010diti atmosferski utjecaji moraju se uzeti u obzir kod moderne geodezije, posebice kada se koriste svemirsko-geodetske tehnike. Atmosfera uzrokuje ka\u0161njenje radio signala sa GPS satelita, kao i signala koji dolaze daleko iz svemira. Atmosferski pritisak, tijekom razdoblja visokog pritiska, mo\u017ee promijeniti oblik zemlje i do 2 centimetra, a mo\u017ee modificirati i gravitacijsku silu. Atmosferski su procesi tako\u0111er uzroci malih, ali mjerljivih fluktuacija u okretanju Zemlje oko svoje osi, koje se mogu promatrati kroz promjene u du\u017eini dana.<\/p>\n<p>Atmosfera, prema tome, ima zna\u010dajnu ulogu u razvijanju &#8220;Global Geodetic Observing System (GGOS)&#8221; od strane International Association of Geodesy (IAG), \u010diji je glavni zadatak prou\u010davanje globalne deformacije i kretanja masa u Zemljinom sustavu. Diljem svijeta, stotine geoznanstvenika rade na GGOS-u, koji ima za cilj sakupiti i integrirati razne geodetske i geofizi\u010dke podatke koji se prikupljaju na Zemlji i u svemiru. Johannes Bohm obja\u0161njava: &#8220;Samo \u0107emo na ovaj na\u010din do\u0107i do zaklju\u010daka relevantnih za ljudsko dru\u0161tvo, poput dokaza o klimatskim promjenama ili predvi\u0111anjima o prirodnim katastrofama.&#8221;<\/p>\n<p>Glavni cilj &#8220;GGOS Atmoshpere&#8221; projekta je razvijanje konzistentnih i homogenih modela za efekte tereta atmosferskog tlaka, funkcije kutnog momenta sile atmosfere i koeficijente atmosferskog gravitacijskog potencijala. Isti meteorolo\u0161ki parametri, uklju\u010duju\u0107i pritisak zraka, temperaturu, vlagu i brzinu vjetra, koriste se za sve modele. Koriste se podaci iz Europskog centra za vremenske prognoze srednjeg dometa. Utjecaje raznih kategorija podataka i razli\u010ditih geofizi\u010dkih modela na ranije spomenute fenomene jo\u0161 treba istra\u017eiti.<\/p>\n<p>Izvor: sciencedaily.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Istra\u017eiva\u010di na Institutu za geodeziju i geofiziku na be\u010dkom Tehnolo\u0161kom sveu\u010dili\u0161tu (TU) istra\u017euju efekte Zemljine atmosfere na njezin oblik, rotaciju i gravitacijsko polje. Zemljina atmosfera nije samo esencijalna za odr\u017eavanje ljudskog \u017eivota na Zemlji; ona utje\u010de i na oblik na\u0161e planete, rotaciju i gravitaciju. Istra\u017eiva\u010dki projekt &#8220;Global Geodetic Observing System (GGOS) Atmosphere&#8221; je interdisciplinarna studija [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":15146,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16373],"tags":[16772],"class_list":["post-891","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima","tag-atmosfera"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/891","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=891"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/891\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15146"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=891"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=891"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=891"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}