{"id":920,"date":"2010-03-19T23:00:00","date_gmt":"2010-03-19T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/dopamin-neurotransmiter-s-mnogo-lica\/"},"modified":"2022-07-19T12:16:03","modified_gmt":"2022-07-19T10:16:03","slug":"dopamin-neurotransmiter-s-mnogo-lica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/dopamin-neurotransmiter-s-mnogo-lica\/","title":{"rendered":"Dopamin: Neurotransmiter s mnogo lica"},"content":{"rendered":"\n

Nova studija koja je upravo izdana , i objavljena u \u010dasopisu Nature Neuroscience je utvrdila da Ritalin, popularni lijek za lije\u010denje poreme\u0107aja deficita pa\u017enje i poreme\u0107aja hiperaktivnosti, poma\u017ee u pobolj\u0161avanju u\u010denja, ne samo u pobolj\u0161avanju fokusa, nego isto i u pove\u0107anju plasti\u010dnosti neuronskih veza. Igra\u010d koji je uklju\u010den u ovo novo otkri\u0107e je nitko drugi nego taj \u010darobni mali neurotransmiter, jedan od mojih dobrih prijatelja, dopamin.<\/p>\n\n\n\n

Isto tako kao \u0161to daje uvid u prirodu poreme\u0107aja deficita pa\u017enje, pru\u017eaju\u0107i nove na\u010dine u potrazi za lije\u010denjem, ova studija iznosi na vidjelo nekoliko va\u017enih \u010dinjenica o dopaminu.<\/p>\n\n\n\n

\"Dopamin\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Dopamin receptori<\/h2>\n\n\n\n

Prvo, primjetite da su autori dali detaljan opis dopaminskih receptora koji su djelovali na temelju Ritalina, D1 i D2, \u0161to rezultira razli\u010ditim promjenama, ovisno o tome koji je receptor aktiviran.<\/p>\n\n\n\n

Iz \u010dlanka:<\/p>\n\n\n\n

“… razli\u010diti subtipovi dopaminskih receptora pridonose razli\u010ditim aspektima snage u\u010denja, kao \u0161to znakovno u\u010denje ovisi o dopaminskim D1 mehanizmima ovisnim o receptorima, i potiskivanje neva\u017enih zada\u0107a ovisi o D2 mehanizmima ovisnim o receptorima. Zajedno, ovi rezultati pokazuju specifi\u010dni sinapti\u010dki mehanizam kojim bi MPH mogao pobolj\u0161ati asocijativno u\u010denje kroz aktivnost bo\u010dnih dijelova amigdale. “<\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161e o dopaminu<\/h2>\n\n\n\n

Evo malo vi\u0161e informacija o dopaminu. Postoji (barem) 5 vrsta poznatih dopaminskih receptora: D1, D2, D3, D4 i D5. Postoji rasprava u vezi daljnjeg postojanja razli\u010ditih vrsta, ali ovo su oni oko kojih se trenutno dogovorilo. Svaki od ovih receptora ima razli\u010dite funkcije u mozgu, te su aktivirani ili deaktivirani u razli\u010ditim okolnostima i pod razli\u010ditim uvjetima.<\/p>\n\n\n\n

Dr. Patricia Janak, vi\u0161i ko autor rada, ka\u017ee:<\/p>\n\n\n\n

“Otkrili smo da receptor dopamina, poznat kao D2 receptor, kontrolira
sposobnost da se ostane usredoto\u010den na zadatak \u2013 dobro poznata korist Ritalina. Ali mi smo tako\u0111er otkrili da drugi receptor dopamina, D1, \u010dini podlogu za u\u010dinkovitost u\u010denja. “<\/p>\n\n\n\n

\u0160to to zna\u010di?<\/h2>\n\n\n\n

Jednu stvar, to nam pokazuje da je vi\u0161e nego samo jedna korist koja proizlazi iz Ritalina ili sli\u010dnih psihostimulata koji se koriste za lije\u010denje poreme\u0107aja deficita pozornosti i poreme\u0107aja hiperaktivnosti. Ona nam tako\u0111er daje bolji uvid u prirodu poreme\u0107aja deficita pozornosti i poreme\u0107aja hiperaktivnosti, i kako to mo\u017ee biti direktnije i efikasnije lije\u010deno.<\/p>\n\n\n\n

Osim toga, nagla\u0161ava mnoge razli\u010dite vrste dopaminskih receptora i razli\u010dite funkcije svakog od njih. Dopamin je \u010desto u novinskim naslovima igra\u010d u stvarima kao \u0161to su ovisnost<\/a>, nagrada, motivacija, tra\u017eenje noviteta, nepa\u017enja, u\u010denje, seksualno pona\u0161anje, itd., itd. Stvar je, da je dopamin multi funkcionalan neurotransmiter , uz mno\u0161tvo receptora u mozgu, s brojnim funkcijama.<\/p>\n\n\n\n

Re\u0107i kako osoba X ima psiholo\u0161ki poreme\u0107aj zbog “nedostatka dopamina” ili “previ\u0161e dopamina” previ\u0161e je neodre\u0111en zaklju\u010dak. Ne mo\u017eete gledati na jednu funkciju dopamina pod posebnim uvjetima, i koristiti ga kao omota\u010d obja\u0161njenja za sve stvari, sindrome, poreme\u0107aje, koji su vezani za dopamin. S obzirom na druge genetske osobine neke osobe, manjak dopamina mo\u017ee zna\u010diti neizmjerno razli\u010dite stvari. Za jednu osobu, to mo\u017ee zna\u010diti poreme\u0107aj deficita pa\u017enje, za drugu, ovisnost. Dopamin je samo jedan faktor koji doprinosi poreme\u0107ajima, drugi geni neke osobe odre\u0111uju koju ulogu dopamin igra u njihovom pona\u0161anju.<\/p>\n\n\n\n

To\u010dka gledi\u0161ta za ponijeti doma? Sva\u010dija neurokemija je druga\u010dija, i nisu svi dopaminski receptori stvoreni jednaki.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: scientificblogging.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nova studija koja je upravo izdana , i objavljena u \u010dasopisu Nature Neuroscience je utvrdila da Ritalin, popularni lijek za lije\u010denje poreme\u0107aja deficita pa\u017enje i poreme\u0107aja hiperaktivnosti, poma\u017ee u pobolj\u0161avanju u\u010denja, ne samo u pobolj\u0161avanju fokusa, nego isto i u pove\u0107anju plasti\u010dnosti neuronskih veza. Igra\u010d koji je uklju\u010den u ovo novo otkri\u0107e je nitko drugi […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21052258,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[17836,21970],"class_list":["post-920","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-dopamin","tag-neurotransmiter"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/920","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=920"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/920\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066006,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/920\/revisions\/21066006"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21052258"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=920"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=920"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=920"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}