{"id":944,"date":"2010-03-17T23:00:00","date_gmt":"2010-03-17T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/gdje-je-nestala-voda-s-venere\/"},"modified":"2020-10-17T01:45:47","modified_gmt":"2020-10-16T23:45:47","slug":"gdje-je-nestala-voda-s-venere","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/gdje-je-nestala-voda-s-venere\/","title":{"rendered":"Gdje je nestala voda s Venere?"},"content":{"rendered":"<p>Venus Express je po prvi puta otkrio proces gubljenja atmosfere na Venerinoj dnevnoj strani. Prije tri godine ta je svemirska letjelica otkrila da ve\u0107ina izgubljene atmosfere bje\u017ei s no\u0107ne strane. Zajedno, ova otkri\u0107a dovode planetarne znanstvenike bli\u017ee razumijevanju \u0161to se to\u010dno dogodilo s vodom na Veneri, za koju se misli da je postojala u obilju, kao i na Zemlji.<\/p>\n<p>Magnetometar (MAG) letjelice je otkrio nepogre\u0161iv trag vodikovog plina koji nestaje s dnevne strane. &#8220;Ovo je proces za koji se vjerovalo da se doga\u0111a na Veneri, ali je sada po prvi put izmjeren&#8221;, rekla je voditeljica istra\u017eivanja, Magda Delva, s Austrian Academy of Sciences, Graz. Zahvaljuju\u0107i pa\u017eljivo odabranoj orbiti, Venus Express je strate\u0161ki pozicionirana za istra\u017eivanje ovog procesa; letjelica putuje u vrlo elipti\u010dnoj putanji pretra\u017euju\u0107i polove planeta.<\/p>\n<p>Voda je klju\u010dna molekula na Zemlji jer \u010dini \u017eivot mogu\u0107im. Zemlja i Venera su otprilike iste veli\u010dine te su formirane u isto vrijeme. Astronomi vjeruju da su oba planeta na po\u010detku imala sli\u010dnu koli\u010dinu te dragocjene teku\u0107ine. Danas su proporcije na svakom planetu ekstremno razli\u010dite. Zemljina atmosfera i oceani sadr\u017ee 100.000 puta vi\u0161e vode od koli\u010dine vode na Veneri. Unato\u010d niskoj koncentraciji vode na Veneri, Delva i kolege su otkrili da se otprilike 2&#215;10<sup>24<\/sup> jezgri vodika, sastavnog atoma molekule vode, gubi svake sekunde na Venerinoj dnevnoj strani.<\/p>\n<p>Pro\u0161le je godine analizator svemirske plazme i energetskih atoma (Analyser of Space Plasma and Energetic Atoms &#8211; ASPERA) na Venus Expressu pokazao da dolazi do velikog gubitka vodika i kisika na no\u0107noj strani. Ugrubo, gubi se dvostruko vi\u0161e vodikovih atoma no kisikovih. Obzirom da se voda sastoji od dva atoma vodika i jednog atoma kisika, uo\u010deni gubitak ukazuje na to da se voda rastavlja na atome u Venerinoj atmosferi.<\/p>\n<p>Sunce ne emitira samo svjetlost i toplinu u svemir, ono konstantno izbacuje solarni vjetar &#8211; struju nabijenih \u010destica. Ovaj solarni vjetar nosi elektri\u010dna i magnetska polja kroz Sun\u010dev sistem i pu\u0161e &#8220;preko&#8221; planeta. Za razliku od Zemlje, Venera ne generira magnetsko polje. Ovo je vrlo va\u017eno jer Zemljino magnetsko polje \u0161titi atmosferu od solarnog vjetra. Na Veneri pak solarni vjetar udara u gornji sloj atmosfere i odnosi \u010destice u svemir. Planetarni znanstvenici misle da je planet izgubio dio svoje vode na ovaj na\u010din tijekom 4500 milijuna godina od svog ro\u0111enja.<\/p>\n<p>&#8220;Vidimo kako voda nestaje s no\u0107ne strane, ali ostaje pitanje kolika je koli\u010dina do sad na ovaj na\u010din izgubljena&#8221;, izjavio je Stas Barabash, sa \u0161vedskog Institute of Space Physics, Kiruna, i glavni istra\u017eiva\u010d na ASPERA-i, koji je prou\u010davao podatke s no\u0107ne strane.<\/p>\n<p>Otkri\u0107e je odvelo znanstvenike jedan korak prema razumijevanju detalja, ali ne nudi posljednje komadi\u0107e slagalice. Kako bi bili sigurni da vodik dolazi iz vode, Delva i kolege moraju tako\u0111er otkriti gubitak kisikovih atoma na dnevnoj strani i potvrditi da ih nestaje otprilike upola manje nego vodikovih atoma.<\/p>\n<p>Za sada ovo nije bilo mogu\u0107e. &#8220;Stalno gledam u podatke od magnetometra, ali ne vidim tragove kisika koji nestaje s dnevne strane&#8221;, izjavila je Delva. To tako\u0111er isti\u010de novu misteriju. &#8220;Ovi rezultati pokazuju da bi moglo biti najmanje dvostruko vi\u0161e  vodika u gornjim dijelovima Venerine atmosfere no \u0161to smo mislili&#8221;, Delva tvrdi. Otkriveni vodikovi ioni mogu postojati u regijama atmosfere visoko iznad povr\u0161ine planeta, ali porijeklo tog vodika je nepoznato.<\/p>\n<p>Stoga, poput prave dame, Venera jo\u0161 uvijek skriva neke od svojih misterija.<\/p>\n<p>Izvor: sciencedaily.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Venus Express je po prvi puta otkrio proces gubljenja atmosfere na Venerinoj dnevnoj strani. Prije tri godine ta je svemirska letjelica otkrila da ve\u0107ina izgubljene atmosfere bje\u017ei s no\u0107ne strane. Zajedno, ova otkri\u0107a dovode planetarne znanstvenike bli\u017ee razumijevanju \u0161to se to\u010dno dogodilo s vodom na Veneri, za koju se misli da je postojala u obilju, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21015036,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16359],"tags":[16518],"class_list":["post-944","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-planete-i-mjeseci","tag-venera"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/944","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=944"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/944\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21015036"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=944"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=944"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=944"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}