Jean Piaget ro\u0111en je u Neuch\u00e2telu, u \u0160vicarskoj, 9. kolovoza 1896. Umro je u \u017denevi 16. rujna, 1980. Bio je najstarije dijete Arthura Piageta, sveu\u010dili\u0161nog profesora srednjovjekovne knji\u017eevnosti, i Rebecce Jackson. U dobi od 11 godina, dok je bio u\u010denik u latinskoj srednjoj \u0161koli u Neuch\u00e2telu, napisao je kratak rad o albino vrapcima. Ovaj se kratak rad op\u0107enito smatra po\u010detkom sjajne znanstvene karijere koja se sastojala od preko 60 knjiga i nekoliko stotina \u010dlanaka.<\/p>\n
Svoj interes za meku\u0161ce razvio je u kasnom pubertetu, toliko da je postao poznati melakolog do zavr\u0161etka srednje \u0161kole. Objavio je mnoge radove na tom polju, za koje je ostao zainteresiran cijelog svog \u017eivota. Nakon mature studirao je prirodne znanosti na sveu\u010dili\u0161tu u Neuch\u00e2telu, gdje je i doktorirao. Za to je vrijeme objavio dva filozofska eseja koja se smatraju njegovim “adolescentskim radovima”, ali su bili va\u017eni za op\u0107e usmjeravanje njegovog razmi\u0161ljanja.<\/p>\n
Nakon \u0161to je proveo semestar na sveu\u010dili\u0161tu u Z\u00fcrichu, gdje se zainteresirao za psihoanalizu, iz \u0160vicarske odlazi u Francusku. Proveo je godinu dana rade\u0107i na Ecole de la rue de la Grange-aux-Belles, \u0161koli za dje\u010dake koju je osnovao Alfred Binet, a kasnije joj je ravnatelj bio De Simon, koji je zajedno s Binetom razvio test za mjerenje inteligencije. Ondje je standardizirao Burtov test inteligencije, i proveo prva eksperimentalna istra\u017eivanja rastu\u0107eg uma.<\/p>\n
1921. postaje voditelj istra\u017eivanja na Institutu J.-J. Rousseau u \u017denevi, na zahtjev Sir Eda Clapar\u00e8dea i P. Boveta. 1923. \u017eeni se sa Valentine Ch\u00e2tena. Par je imao troje djece: Jacqueline, Lucienne i Laurenta, i Piaget je prou\u010davao njihov razvoj od dojena\u010dke dobi do po\u010detka govora.<\/p>\n
Uspje\u0161no i simultano Piaget je dr\u017eao nekoliko katedri: psihologiju, sociologiju i povijest znanosti u Neuch\u00e2telu, od 1925. do 1929; povijest znanstvenog mi\u0161ljenja u \u017denevi od 1929. do 1939; Me\u0111unarodni ured za obrazovanje od 1929. do 1967; psihologiju i sociologiju u Lausannei od 1938. do 1951; sociologiju u \u017denevi od 1939. do 1952, a zatim genetsku i eksperimentalnu psihologiju od 1940. do 1971. Bio je jedini \u0160vicarac koji je pozvan na Sorbonneu, od 1952. do 1963. 1955. osnovao je, i do smrti vodio, Me\u0111unarodni centar za genetsku epistemologiju.<\/p>\n
Njegova istra\u017eivanja u razvojnoj psihologiji i genetskoj epistemologiji imala su jedan osnovni zadatak: spoznati kako raste znanje. Njegov je odgovor da je rast znanja progresivna konstrukcija logi\u010dki postavljenih struktura koje zamjenjuju jedna drugu procesom zamjene ni\u017eih, manje sna\u017enih logi\u010dkih sredstava onima vi\u0161ima i ja\u010dima sve do odrasle dobi. Stoga su dje\u010dja logika i na\u010dini razmi\u0161ljanja potpuno druk\u010diji nego kod odraslih.<\/p>\n
Piagetovo djelo je poznato diljem svijeta i jo\u0161 uvijek je inspiracija u podru\u010djima kao \u0161to su psihologija, sociologija, obrazovanje, epistemologija, ekonomija i pravo, o \u010demu svjedo\u010de godi\u0161nji katalozi Arhiva Jeana Piageta. Dodijeljene su mu brojne nagrade i po\u010dasne diplome sa svih strana svijeta.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Jean Piaget ro\u0111en je u Neuch\u00e2telu, u \u0160vicarskoj, 9. kolovoza 1896. Umro je u \u017denevi 16. rujna, 1980. Bio je najstarije dijete Arthura Piageta, sveu\u010dili\u0161nog profesora srednjovjekovne knji\u017eevnosti, i Rebecce Jackson. U dobi od 11 godina, dok je bio u\u010denik u latinskoj srednjoj \u0161koli u Neuch\u00e2telu, napisao je kratak rad o albino vrapcima. Ovaj se […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21015053,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16340],"tags":[],"class_list":["post-959","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanstvenici"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/959","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=959"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/959\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21015053"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=959"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=959"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=959"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}