{"id":984,"date":"2010-03-27T23:00:00","date_gmt":"2010-03-27T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/jupiterova-mrlja\/"},"modified":"2020-10-15T15:13:24","modified_gmt":"2020-10-15T13:13:24","slug":"jupiterova-mrlja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/jupiterova-mrlja\/","title":{"rendered":"Jupiterova mrlja"},"content":{"rendered":"<p>&#8220;Ovo je na\u0161 prvi detaljan uvid unutar najve\u0107e oluje Sun\u010devog sustava.&#8221; rekao je Glenn Orton, \u010dovjek koji je vodio tim astronoma koji su izradili ovu studiju. &#8220;Nekada smo mislili da je Velika crvena mrlja obi\u010dan oval bez puno strukture, ali ova nova istra\u017eivanja pokazuju da je  zapravo vrlo komplicirana.&#8221;<\/p>\n<p>Promatranjima je otkriveno da najcrvenija boja Velike crvene mrlje odgovara onoj tople jezgre u ina\u010de hladnom olujnom sistemu. Slike tako\u0111er pokazuju i crne linije na rubu oluje gdje se plinovi spu\u0161taju u ni\u017ee predjele planeta. Setaljna promatranja u radu izdanom u \u010dasopisu <em>Icarus<\/em> daju znanstvenicima natruhe cirkulacijskih obrazaca unutar najpoznatije oluje u Sun\u010devom sustavu.<\/p>\n<p>Astronomi amateri promatrali su Veliku crvenu mrlju u jednom ili drugom obliku stotinama godina. Kontinuirano promatranje njenog sada\u0161njeg oblika po\u010delo je jo\u0161 u 19. stolje\u0107u. Mrlja, \u010dija je prosje\u010dna temperatura hladnog podru\u010dja -160\u00b0 C, toliko je \u0161iroka da bi otprilike 3 Zemlje stale unutar njenih granica.<\/p>\n<p>Termalne slike ve\u0107inom su snimljene s VISIR instrumentom pri\u010dvr\u0161\u0107enim na <em>ESOv Very Large Telescope<\/em> u \u010cileu, s dodatnim podacima <em>Gemini South<\/em> teleskopa u \u010cileu i <em>National Astronomical Observatory of Japan`s Subaru Telescope<\/em> na Havajima. Slike su snimljene visokom rezolucijom, a dodatnu pokrivenost omogu\u0107ila je NASA-ina letjelica <em>Galileo<\/em> u kasnim 1990-ima. Zajedno s promatranjima strukture oblika oblaka 3-metarskim NASA-inim <em>Infrared Telescope Facility<\/em> na Havajima, razina termi\u010dkih detalja promatranih u tim ogromnim observatorijima po prvi je put usporediva sa slikama NASA\/ESA <em>Hubble Space Telescopea<\/em>.<\/p>\n<p>VISIR omogu\u0107uje astronomima mapiranje temperature, aerosola i amonijaka unutar i okolo oluje. Svaki od ovih parametara govori nam kako se vrijeme te cirkulacijski obrasci mijenjaju unutar oluje i prostorno (u 3D) i vremenski. Godine VISIR promatranja, uparene s promatranjima drugih opservatorija, otkrivaju kako je oluja nevjerojatno stabilna unato\u010d turbulencijama, premje\u0161tanjima i bliskim susretima s drugim anticiklonama koje utje\u010du na rub olujnog sistema.<\/p>\n<p>&#8220;Jedno od najintrigantnijih otkri\u0107a pokazuje da je najintenzivniji naran\u010dasto-crveni sredi\u0161nji dio mrlje 3 do 4 stupnja topliji od okoline&#8221;- izjavio je vode\u0107i autor Leigh Fletcher. Ova temperaturna razlika mo\u017eda se ne \u010dini velikom, ali dovoljna je da omogu\u0107i promjenu cirkulacije oluje oko sredi\u0161ta koja se kre\u0107e u suprotnom smjeru kazaljki na satu, za razliku od samog sredi\u0161ta gdje se oluja kre\u0107e u smjeru kazaljki. I ne samo u ovom slu\u010daju, ve\u0107 i na drugim dijelovima Jupitera, promjena temperature dovoljna je da promjeni brzinu vjetra i utje\u010de na uzorak oblaka u pojasevima i zonama.<\/p>\n<p>&#8220;Ovo je prvi put da mo\u017eemo re\u0107i da postoji intimna poveznica izme\u0111u uvjeta okoline &#8211; temperature, vjetrova, tlaka i sastava &#8211; i same boje Velike crvene mrlje.&#8221; rekao je Fletcher. &#8220;Iako  mo\u017eemo naga\u0111ati, jo\u0161 uvijek ne znamo zasigurno koje kemikalije ili procesi uzrokuju crvenu boju, ali sada znamo da je ona povezana s promjenama uvjeta unutar srca oluje.&#8221;<\/p>\n<p>Izvor: <a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/www.eso.org\/public\/\" rel=\"noopener noreferrer\">ESO<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&#8220;Ovo je na\u0161 prvi detaljan uvid unutar najve\u0107e oluje Sun\u010devog sustava.&#8221; rekao je Glenn Orton, \u010dovjek koji je vodio tim astronoma koji su izradili ovu studiju. &#8220;Nekada smo mislili da je Velika crvena mrlja obi\u010dan oval bez puno strukture, ali ova nova istra\u017eivanja pokazuju da je zapravo vrlo komplicirana.&#8221; Promatranjima je otkriveno da najcrvenija boja [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21015073,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16359],"tags":[16498],"class_list":["post-984","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-planete-i-mjeseci","tag-jupiter"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/984","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=984"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/984\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21015073"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=984"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=984"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=984"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}