Cassini-Huygens

Nakon razvoja koji je trajao gotovo petnaest godina, sonda Cassini-Huygens lansirana je 1997. godine k Saturnu iz Cape Canaverala. Sastojala se od dva dijela: orbitera Cassini, te atmosferske sonde/landera Huygens. Do Saturna je stigla 2004. godine, nakon sedam godina putovanja.

Saturn ima vrlo velik broj prirodnih satelita – preko šezdeset – pa je jedan od primarnih ciljeva bila potraga za novim mjesecima, kojih je od prispijeća u Saturnovu orbitu do danas otkriveno ukupno sedam.

Početkom 2005. godine od Cassinija se odvojila sonda Huygens i spustila na Titan. Za zadatak je imala rasvijetliti tajne u koje Voyager 1 dvadeset i pet godina ranije nije uspio proniknuti. Ovaj se padobranom spustio kroz gustu metansku atmosferu i sletio u područje koje vrlo liči na riječne obale na Zemlji.

Kasnije radarske snimke Titana pokazale su kako ondje postoje jezera metana; to je prvi slučaj postojanja tekućine izvan Zemlje. Satelitske snimke površine Marsa sugeriraju da se na njegovoj površini povremeno pojavljuje voda u tekućem obliku, no za to još nema čvrstog dokaza.

Podaci prikupljeni prilikom preleta pokraj Enkelada ukazuju kako ispod njegove površine postoji ocean tekuće vode, što ovaj Saturnov mjesec – uz Jupiterovu Europu – čini najvjerojatnijim mjestom u Sunčevu sustavu na kojem postoji život.

Cassini je više od deset godina u orbiti Saturna, prilikom čega je posjetio i neke od njegovih mjeseca. U orbiti će ostati do kraja 2017. godine, kada će biti namjerno srušen u Saturnovu atmosferu.

Zanimljivosti

– Sonda Cassini ime je dobila po talijansko-francuskom astronomu imena Giovanni Domenico Cassini. Huygens je pak imenovan po nizozemskom astronomu imena Christiaan Huygens.

– Huygensovo spuštanje na Titan prvo je takvo izvršeno na neko tijelo vanjskog dijela Sunčeva sustava.

Naslovnica: NASA