Svemir

Pogled u zvijezde s dna gravitacijskog bunara

Venus Express

Venus Express prva je europska sonda upućena k Veneri. Lansirana je iz Bajkonura 2005. godine i do Venere je – koja je, kad se nalazi između Sunca i Zemlje, udaljena od nas 41 milijun kilometara – stigla nakon 153 dana putovanja. Usporedbe radi, NASA-in MESSENGER je do Merkura – udaljenog 77 milijuna kilometara kada se nalazi između Sunca i Zemlje – putovao gotovo sedam godina.

Po pristizanju na cilj letjelica je ušla u polarnu orbitu, koju je izvršila jednom u svaka 24 sata. Ciljevi misije bili su dugotrajno i detaljno promatranje atmosfere, oblačnog sloja, površinskih osobitosti i izrada globalne temperaturne mape Venere.

Misija, prvotno planirana da završi početkom 2007. godine, zbog odličnog stanja sonde i vrijednih podataka u nekoliko je navrata produžena.

Neka od otkrića Venus Expressa impresivna su: sonda je dokazala kako su na Veneri nekoć postojali oceani, otkrila je ozon u višim slojevima atmosfere, te munje, koje su se pokazale učestalijima negoli na Zemlji.

Znanstvenici se nadaju kako će pomoću podataka iz ove misije saznati zašto je Venera, koja je u ranim danima Sunčeva sustava bila vrlo slična Zemlji, postala pravi vještičji kotao u kojemu temperature dosežu 475°C.

Venus Express donio je još jedan intrigantan podatak: uspoređujući podatke iz ove misije i NASA-ine misije Magellan, koja je Veneru posjetila prije 20 godina, utvrđeno je kako se rotacija planeta od tada usporila za čak 6,5 minuta. Još nisu poznati točni razlozi ovom fenomenu.

Venus Express se koristio i u još jednu zanimljivu svrhu: pomoću njega su se iz Venerine orbite tražili tragovi života na Zemlji. Ovakva promatranja Zemlje iz dubokog svemira, naime, pomažu astronomima u traženju planeta sličnih našemu u drugim zvjezdanim sustavima.

U siječnju 2015. sonda je, iscrpivši sve gorivo koje je služilo za korekciju putanje, ušla u atmosferu Venere i pritom izgorjela.