Ovo su mjesta na kojima je moguć život u Sunčevu sustavu

Zvjezdani sustav u kojem živimo čudesno je mjesto. Sadrži osam planeta, nekoliko patuljastih planeta i stotine mjeseca. Iako u našem susjedstvu vlada silna gužva, do danas nismo otkrili život niti na jednom drugom mjestu, osim na Zemlji. Za neke od naših svemirskih susjeda znamo da imaju uvjete u kojima bi život mogao nastati – imaju vodu u tekućem stanju, hidrotermalnu energiju i organske materijale, baš kao drevni oceani na Zemlji – zbog čega su već godinama predmet istraživanja. S obzirom da potraga za vanzemaljskim životom budi velik interes kako znanstvene zajednice, tako i šire javnosti, postoji velika podrška misijama koje će poći u potragu za njim. Ovo su mjesta na kojima ćemo ga tražiti.

Mars

Planet koji već stoljećima budi maštu bit će prvi kojeg će ljudi naseliti, ako se ikada otisnemo dalje od Zemlje. Nekoć davno na njegovoj su površini postojala mora i rijeke, ali danas ondje nema ničega. Ostale su velike količine leda na polovima koje bi, da se kojim slučajem otope, prekrile cijelu površinu Marsa morem dubine 11 metara. Velika je mogućnost kako je ondje ranije bilo života i moguće je da ćemo pronaći fosilizirane ostatke nekog davno izumrlog stanovnika Crvenog planeta. Brojne sonde i roveri već su ondje, a uskoro kreću misije čiji je primarni cilj potraga za životom.

Više sa SFC-a: Najveći meteorski krateri

Enkelad

S promjerom od 500 kilometara, ovaj mjesec je deset puta manji od Titana, najvećeg takvog tijela u Saturnovom planetarnom sustavu. Malenom promjeru unatoč, geološki je aktivan i ima veliki, deset kilometara duboki ocean ispod smrznute površine.

Postoje snažne indicije kako se na dnu oceana odvija hidrotermalna aktivnost, a na takvim mjestima u oceanima našeg planeta život buja. Iz pukotina na površini izbijaju snažni gejziri vode, kroz koje je prošla sonda Cassini i u njima pronašla složene organske molekule iz kojih može nastati život. Enkelad je, kažu znanstvenici, prvo mjesto gdje trebamo krenuti u potragu za izvanzemaljskim životom.

Pluton

Patuljasti planet na samome rubu Sunčeva sustava nije baš izgledno mjesto za postojanje života, no sonda New Horizons poslala je vrlo zanimljive podatke o ovome mjestu. Čini se kako ispod njegove površine postoji ocean tekuće vode, a gdje je voda tekuća i ima barem malo topline, moguće je da će se razviti život. Tako nam nam barem pokazuju primjeri iz dubina naših oceana.

Zbog enormne udaljenosti, vjerojatnost slanja nove sonde do Plutona ravna je nuli. Ilustracije radi, New Horizons je, kao najbrža sonda ikad lansirana, od Zemlje do Jupitera stigao za godinu dana. Do Plutona mu je trebalo ukupno devet!

Više sa SFC-a: Svemirske nesreće

Europa

U orbiti planete Jupiter nalazi se Europa, mjesec okovan vječnim ledom. Iako je puno manji od Zemlje, ispod površine leži najveća količina tekuće vode u Sunčevu sustavu, što ga čini vrlo izglednim mjestom za postojanje života. Već 40 godina znamo za vodu ondje, još otkada je sonda Voyager snimila snažne gejzire iz pukotina na zaleđenoj kori mjeseca.

Jupiterova orbita dinamično je mjesto. Ondje vladaju snažne plimne sile i silovita radijacija, što održava oceane u tekućem stanju. Nekoliko europskih i američkih misija cilja baš Europu, a prva od njih, ESA-in Jupiter Icy Moon Explorer (JUICE), trebao bi krenuti već za dvije godine.

Ganimed

Najveći mjesec u Sunčevu sustavu – veći je od Merkura! – nalazi se u orbiti Jupitera. Jedini je prirodni satelit koji ima magnetsko polje, koje štiti životne oblike od smrtonosne radijacije sa Sunca. Isto takvo magnetsko polje ima i Zemlja, što je jedan od glavnih razloga zašto se ovdje razvio život. Površina Ganimeda je okovana ledom, ispod koje se nalaze veliki oceani tekuće vode. Njega će detaljno proučavati već spomenuti JUICE, koji će se nakon turneje po jovijanskom sustavu skrasiti baš u Ganimedovu orbitu.

Više sa SFC-a: Program Space Shuttle

Titan

Najveći Saturnov mjesec jedinstvena je pojava unutar granica Sunčeva sustava. Površina mu je skrivena iza guste atmosfere, a na njoj teku prave rijeke, jezera i mora. Za razliku od Zemlje, na Titanu ne teče voda, nego metan. On se nalazi i na našem planetu, ali u plinovitom obliku, dok se zbog silne studeni na Titanu (izmjerena temperatura ondje je -180 stupnjeva C) ponaša kao tekućina.

Zbog toga na površini ne može postojati život kakvog znamo, no duboko ispod smrznute kore postoji ocean u kojem su se mogli razviti mikroorganizmi. Ako života na Titanu ipak ima, onda se razvio na bazi metana i nije sličan ničemu što smo vidjeli.