Prva misija programa Apollo, kojoj je prvotno dodijeljena interna NASA-ina oznaka AS-204, određena je za lansiranje u veljači 1967. godine. Trebao je to biti prvi američki let s tročlanom posadom, podvig koji su Sovjeti ostvarili nekoliko godina ranije misijom Voshod 2. Zapovjednikom je imenovan Gus Grissom, drugi Amerikanac u svemiru . . . Pročitaj više
Prva posada ove misije bili su James McDivitt, David Scott i Russel Schweickart, koji su trebali u prosincu 1968. testirati lunarni modul (Lunar Module – LM) u niskoj Zemljinoj orbiti. Frank Borman i njegova posada trebali su letjeti u Apollu 9 tri mjeseca potom te učiniti isto što i prethodna . . . Pročitaj više
Misijom Apollo 9 započelo je testiranje kompletne letjelice Apollo u svemiru – zbog kašnjenja u razvoju lunarnog modula (Lunar Module – LM), prethodne su dvije misije letjele tek sa Saturnom V i zapovjedno-servisnim modulom (Command and Service Module – CSM). Kroz deset dana u Zemljinoj orbiti astronauti su uvježbavali spajanje . . . Pročitaj više
Kada je u travnju 1969. Peteu Conradu predano zapovjedništvo nad misijom Apollo 12, a lansiranje određeno za rujan iste godine, postojala je sasvim ozbiljna mogućnost da upravo on postane prvi čovjek na Mjesecu. Apollo 10 tek je trebao izvesti provjeru lunarnog modula (LM) u Mjesečevoj orbiti kako bi utro put . . . Pročitaj više
Dobivenom svemirskom utrkom, u Sjedinjenim je Državama počela opadati politička potpora programu Apollo. Našao se na udaru kritika zbog golemih sredstava koja su u njega uložena, a povrat je bio, ekonomskim rječnikom govoreći, nikakav. Upravo zbog pada potpore ukinute su tri ekspedicije, Apollo 18, 19 i 20. Zato je NASA . . . Pročitaj više
Primarni cilj ove misije bilo je spajanje u svemiru letjelice Gemini VIII i ranije lansirane svemirske platforme Agena, te produžena svemirska šetnja (EVA) u odnosu na onu iz misije Gemini IV, kad je astronaut White proveo 20 minuta u EVA-i. Od EVA-e se naknadno odustalo zbog problema koji su se . . . Pročitaj više