Muzeji, galerije i ostali centri kulture oduvijek su bili vrlo primamljiva mjesta za kradljivce umjetnina. U svijetu živi mnogo bogatih ljudi koji će dati basnoslovno velike svote novaca kako bi u svom domu mogli uživati u originalnoj slici svog omiljenog slikara ili nositi komad nakita poznate povijesne ličnosti.
Crno tržište umjetnina svake godine sve više cvjeta, a većina lopova u krađu umjetnine ne kreće ako već nema osiguranog kupca. Krađe su svake godine sve teže za izvesti zbog novih sofisticiranih načina zaštite, ali to vrhunske lopove nije spriječilo da ukradu neke od najpoznatijih umjetnina današnjice. U nastavku pročitajte zanimljivosti o nekim od najdrskijih krađa umjetnina u povijesti.
1. PLJAČKA MUZEJA ISABELLA STEWART GARDNER
Ova je pljačka jedna od najvećih pljački umjetnina u povijesti i ujedno najveća krađa privatnog vlasništva. Dogodila se u proljeće 1990. godine u Muzeju Isabelle Stewart Gordon, u američkom gradu Bostonu.
Dvojica kriminalaca stigla su u muzej oko ponoći, predstavili se kao predstavnici policije i u kratkom roku uspjeli svladati zaštitare, vezali ih i proveli više od sat vremena u muzeju kako bi odabrali slike i umjetnine koje će ponijeti sa sobom. Na kraju su odabrali 13 umjetnina čija je vrijednost bila procijenjena na više od pola milijarde dolara.
Kradljivci nikada nisu uhvaćeni, a umjetnine nisu pronađene čak niti nakon nuđenja nagrade od nekoliko milijuna dolara za svaki trag koji vodi prema počinitelju. U muzeju i dan danas stoje prazni okviri ukradenih slika, kao da čekaju da se slike vrate na njihovo mjesto.
Jedna od ukradenih slika je djelo nizozemskog slikara Johannesa Vermeera pod imenom „Koncert“ i trenutno je procijenjena kao najskuplja ukradena slika ikada s vrijednosti većoj od 200 milijuna dolara.
2. KRAĐA MONE LISE IZ LOUVREA
Jedna od najdrskijih krađa umjetnina odvila se 1911. godine u pariškom muzeju Louvreu u kojem se nalazilo iznimno poznato djelo slikara Leonarda da Vincija: Mona Lisa. Prije nego što je bila ukradena, slika Mona Lise nije bila naročito poznata i popularna slika te iako je naslikana početkom 16. stoljeća likovni kritičari su je počeli proučavati i hvaliti tek sredinom 19. stoljeća.
21. kolovoza 1911. dogodila se pljačka koja će zauvijek biti zapamćena u povijesti najdrskijih krađa umjetnina jer ju je ukrao talijanski lopov Vincenzo Perrugia koji ju je ukrao na način da ju je jednostavno izvadio iz okvira, sakrio ispod kaputa i jednostavno išetao iz muzeja s njom ispod kaputa. Za sliku se nije čulo više od dvije godine, a pronađena je tek kada ju je lopov ponudio talijanskim muzejima, frustriran što se slika poznatog talijanskog slikara nalazi u francuskom muzeju.
Što je još zanimljivije nitko od zaposlenika muzeja nije primijetio da slika nedostaje više od 24 sata, već je to otkrio drugi umjetnik koji se našao u njoj. I ne samo to, nakon što je otkriveno da je slika nestala, odjednom je postala iznimno popularna i svi su se počeli zanimati za nju. Policija nije imala nikakvih tragova što je jako ljutilo javnost koja je policajce proglasila nesposobnima. Za krađu slike su optužili i, ni više ni manje nego Pabla Picassa.
3. PLJAČKA UMJETNIČKE GALERIJE WHITWORTH
Withworth galerija je poznata umjetnička galerija, smještena u gradu Manchesteru u Engleskoj, a u svojoj kolekciji ima iznimno velik broj umjetničkih predmeta, preko pedeset tisuća.
Najpoznatija krađa ove galerije dogodila se 2003. godine, kada su iz galerije ukradena tri djela najvećih velikana slikarstva: Vincenta van Gogha, Pabla Picassa i Paula Gauguina. No ova pljačka nije uistinu bila prava pljačka i njen motiv nije bila imovinska korist. Ovdje je riječ o pljački čiji je glavni cilj bio skrenuti pozornost na loše osiguranje galerije.
Naime, lopov ili lopovi (nikad nije utvrđeno o kome je riječ), ukrali su tri slike vrijedne 4 milijuna funti da bi ih zatim ostavili u javnom zahodu nedaleko od galerije uz rukom ispisanu poruku na kojoj je pisalo da namjera nije bila ukrasti slike, već ukazati na jako loše osiguranje muzeja.
4. PLJAČKA MUZEJA VINCENTA VAN GOGHA
Djela Vincenta van Gogha imaju neslavnu titulu najomiljenijih predmeta za krađu, a mnoge su njegove slike više puta ukradene ili su se pokušale ukrasti iz raznih muzeja i država.
Najpoznatija krađa dogodila se 2003. godine u amsterdamskom muzeju koji nosi ime Van Gogha. Krađa je izvedena u manje od četiri minute, a pljačkaši su je izveli ulaskom u muzej kroz krovni prozor. Ukradene su dvije iznimno vrijedne slike: „Izlazak vjernika iz reformističke crkve u Nuenenu“ te „Pogled na more u Scheveningenu“. Slike su kasnije pronađene kod pripadnika mafijaške organizacije poznate kao Camorre.
5. KRAĐA IZ MUZEJA E.G. BUHRLE
U veljači 2008. godine došlo je do senzacionalne pljačke muzeja u Zurichu u kojem su ukradena četiri iznimno vrijedna djela najpoznatijih slikara na svijetu: Vincenta van Gogha, Claudea Moneta, Edgara Degasa te Paula Cezannea.
Pljačku su izvela trojica lopova koji su oružjem prijetili zaštitarima i otišli s plijenom vrijednim oko 170 milijuna dolara. Degasova slika „Grof Lepic s kćerima“ i Cezanneov „Dječak u crvenom prsluku“ još uvijek nisu pronađeni.
6. PLJAČKA MUZEJA MODERNE UMJETNOSTI U PARIZU
Vjeran Tomić nije jako poznato svjetsko ime, ali svakako bi trebalo biti poznato svima s područja bivše Jugoslavije pa i Hrvatske jer je riječ o jednom od najpoznatijih kradljivaca umjetnina na svijetu koji je podrijetlom iz Hercegovine. Najveću pljačku slika u povijesti Pariza počinio je upravo Vjeran, francuskoj policiji poznatiji kao „Čovjek Pauk“ tj. Homme Araignée ili Spiderman.
Vjeran Tomić hrvatskog je podrijetla, a u Francusku dolazi još u ranoj mladosti, nakon čega se pridružio legionarima. Nije mu dugo trebalo da postane jedan od najboljih pljačkaša umjetnina, a u svojoj je karijeri izveo čak trideset velikih pljački.
Do svog najvećeg plijena došao je 20. svibnja 2010. godine kada je iz Muzeja moderne umjetnosti u Parizu, na francuskom jeziku poznatog kao Musee D’art Moderne, iznio slike vrijedne više od 100 milijuna dolara. Ova je pljačka ostala zapamćena kao jedna od najdrskijih pljački u kojoj je Vjeranu u prilog išlo toliko mnogo toga da se kasnije činilo da je u pljačku bila upetljana i neka viša sila.
On je naime u pljačku krenuo za plaću od 40 tisuća eura, a kupac Jean Mischel Corvez, koji se bavio preprodajom umjetnina, i koji je htio da Tomić za njega ukrade sliku Fernanda Legera „Miran život uz svijeću“ bio je u dugovima i htio je da ga Tomić izvuče iz njih.
Tomić je i sam bio ljubitelj umjetnina i volio je crtanje pa je njemu ovaj posao bio posebno drag. Prvo je u muzeju bio u izvidnici gdje je sa zanimanjem razgledao slike koje su ga oduševile, a zatim je nekoliko dana „obrađivao“ prozor na gornjem katu muzeja kojem je olabavio šarafe kako bi lako ušao u muzej na dan krađe.
Ušao je u muzej oko tri sata ujutro i skinuo naručenu sliku sa zida, izvukao je iz okvira i krenuo natrag. Sjeo je natrag u automobil i čudio se kako se već nisu upalili alarmi. Tomić je sjedio i sjedio i kad je shvatio da nije bio otkriven odlučio se na suludi čin – vratio se natrag u muzej. Koji je točno bio razlog ne zna niti on sam, ali vjerojatno nije mogao odoljeti još jednom pogledati ostale slike, a to ga je navelo da na kraju ne ukrade samo jednu već pet slika, a u muzeju je proveo punih 90 minuta.
Tek nakon što je Tomić otišao iz muzeja, s pet slika pod rukom, zaštitari su oglasili uzbunu. Tek kasnije je Vjeran doznao da sigurnosni sustav nije radio taj dan kad je došao u pljačku, te da je to razlog zašto je bio tako uspješan.
7. KRAĐA DJELA EDVARDA MUNCHA
Edvard Munch najpoznatiji je norveški slikar čija su djela bila česta meta krađa. Njegovo je najpoznatije djelo „Krik“, a i ono je bilo čestom metom krađa. Munch je napravio nekoliko vrsta ove slike, a najpoznatija je tempera na kartonu koja se nalazila u muzeju u Oslu sve do krađe 22. kolovoza 2004. godine.
Slika je ukradena u nekoliko sekundi, a sve je izgledalo gotovo filmski. Dva naoružana pljačkaša uletjela su u muzej usred bijela dana, dok su njemu bili posjetitelji te ukrali sliku i pobjegli uz pomoć vozača koji ih je vani čekao u automobilu.
Slika je već i ranije bila ukradena, a prilikom te pljačke 1994. godine lopovi su bili dovoljno drski da ostave poruku u kojoj zahvaljuju na lošem osiguranju. Tada je slika ponuđena norveškoj vladi za otkupninu, ali nije došlo do primopredaje je jer vlada nije bila sigurna da su ucjenjivači stvarno te osobe koje su ukrale sliku.
8. KRAĐA NAKITA IZ MUZEJA ZELENI SVOD U DRESDENU
U studenom 2019. godine, u jedan od najstarijih muzeja u svijetu „Grünes Gwolbe“ ili „Zeleni svod“, ušli su kradljivci i iz njega iznijeli nakit neprocjenjive vrijednosti. Bili su vrlo snalažljivi jer su deaktivirali alarme tako da su uništili električni transformator koji se nalazi u blizini muzeja. Ušli su u muzej kroz prozor i odnijeli mnogo vrijednog nakita, osobito dragog kamenja i dijamanata.
Gubitak ovog nakita je neprocjenjiv jer takve umjetnine obično nestanu s lica zemlje i bivaju uništene kako bi se rastopilo zlato te uzeli dijamanti i drago kamenje.
