Kao četvrti potpuno funkcionalni raketoplan, Atlantis (NASA-ina oznaka OV-104) je ušao u službu sredinom 1985. godine. Tijekom izgradnje Atlantisa korištena su iskustva stečena prilikom izgradnje prethodnih letjelica, pa je njegova izgradnja trajala upola manje negoli izgradnja Columbije. Štoviše, Atlantis je, korištenjem lakših materijala, preko tri tone lakši od Columbije. Višak . . . Pročitaj više
Raketoplan Endeavour (NASA-ina oznaka: OV-105) peta je i posljednja NASA-ina letjelica iz programa Space Transportation System (STS). Izgradnja Endeavoura počela je 1987. godine kao zamjena za Challenger, koji je uništen u nesreći prilikom polijetanja godinu dana ranije. Pri njegovoj izgradnji korišten je hardver preostao od izgradnje raketoplana Discovery i Atlantis, . . . Pročitaj više
Početkom 1959. godine američki je Kongres izdao studiju “Sljedećih deset godina u svemiru”, koja se bavila razdobljem koje će uslijediti nakon programa Mercury. Jedna od ključnih stavki ove studije bio je let oko Mjeseca, nakon čega bi uslijedilo i slijetanje na njegovu površinu. Prateći ideju ove studije, NASA je osnovala . . . Pročitaj više
Prva misija programa Apollo, kojoj je prvotno dodijeljena interna NASA-ina oznaka AS-204, određena je za lansiranje u veljači 1967. godine. Trebao je to biti prvi američki let s tročlanom posadom, podvig koji su Sovjeti ostvarili nekoliko godina ranije misijom Voshod 2. Zapovjednikom je imenovan Gus Grissom, drugi Amerikanac u svemiru . . . Pročitaj više
Nakon pogibije tri astronauta u pripremama za misiju Apollo 1, NASA je bila vrlo oprezna u planiranju iduće misije sa ljudskom posadom. Zapovjedni modul (Command Module – CM) pretrpio je temeljite izmjene kako bi udovoljio nabujalim sigurnosnim zahtjevima. Zapovjedništvo nad ovom, po mnogo čemu kritičnom misijom, dano je Walteru Schirri, svemirskom . . . Pročitaj više
Prva posada ove misije bili su James McDivitt, David Scott i Russel Schweickart, koji su trebali u prosincu 1968. testirati lunarni modul (Lunar Module – LM) u niskoj Zemljinoj orbiti. Frank Borman i njegova posada trebali su letjeti u Apollu 9 tri mjeseca potom te učiniti isto što i prethodna . . . Pročitaj više
Misijom Apollo 9 započelo je testiranje kompletne letjelice Apollo u svemiru – zbog kašnjenja u razvoju lunarnog modula (Lunar Module – LM), prethodne su dvije misije letjele tek sa Saturnom V i zapovjedno-servisnim modulom (Command and Service Module – CSM). Kroz deset dana u Zemljinoj orbiti astronauti su uvježbavali spajanje . . . Pročitaj više
Apollo 10 četvrta je po redu misija s ljudskom posadom u okviru programa Apollo, a poslužio je kao generalna proba pred slijetanje na Mjesec koje se dogodilo u sljedećoj misiji. Za zadatak je imala kombinirati zadaće prethodne dvije misije: ulazak u Mjesečevu orbitu poput Apolla 8, te obaviti provjeru lunarnog . . . Pročitaj više