Connect with us

Hi, what are you looking for?

Tech

Američki profesor izumio retrovizor koji poništava „mrtvi kut“ vozača


Profesor matematike Sveučilišta Drexel dr. R. Andrew Hicks izumio je ogledalo za automobilske retrovizore koje poništava opasan „mrtvi kut“ za vozače i osvojio američku nagradu US patent u svibnju 2012. godine.

Blago zaobljeno zrcalo dramatično povećava vidno polje uz minimalno izobličenje sadržaja. Na slici ispod, vidljiva je paralelna usporedba običnog zrcala standardnog retrovizora i Hicksovog anti-blind spot zrcala. Hicksovo zrcalo prikazuje vozaču puno šire vidno polje (široko područje na lijevoj strani fotografije, lijevo od srebrnog automobila parkiranog uz stablo). Njegovo zrcalo ima kut vidnog polja od 45 stupnjeva, dok standardni retrovizor pruža vozaču tek 15 do 17 stupnjeva na raspolaganje tijekom vožnje.

Tradicionalna ravna zrcala na vozačevoj strani automobila daju mu točnu predodžbu o udaljenosti vozila koje se nalazi u pretjecanju, no uvelike mu sužava kut gledanja. Kao posljedica, postoji dio prostora u pozadini automobila, poznato kao mrtvi kut, koje vozači ne mogu vidjeti ni bočnim ni središnjim retrovizorom. Nije bio problem napraviti zaobljeno zrcalo, no ono bi vizualno izobličavalo objekte koje reflektira i prikazivalo ih manjima i udaljenijima nego što to zaista jesu.

S kutom vidnog polja od 45 stupnjeva, Hicksovo zrcalo, za razliku od običnog zaobljenog zrcala koje ravne linije prikazuje zaobljenima, u neznatnom omjeru čini te pogreške, odnosno one su toliko male da su zanemarive.

Profesor na Sveučilištu za umjetnost i znanost u Drexelu Hicks dizajnirao je svoje zrcalo pomoću matematičkog algoritma koji precizno kontrolira kut pod kojim se svjetlost odbija od površine zaobljenog zrcala.

„Zamislite da je površina zrcala napravljena od mnogo malih zrcala postavljenih pod različitim kutevima, poput disko kugle“, rekao je Hicks za phys.org.

„Algoritam je niz izračuna koji manipuliraju smjerom svakog dijela površine metaforičke disko kugle tako da svaka zraka svjetlosti koja se odbija od zrcala vozaču pokazuje široku, ali ne previše izobličenu sliku iza njega“, dodao je profesor.

U stvarnosti zrcalo ne naliči na disko kuglu, objasnio je izumitelj. Postoji više desetaka tisuća takvih kalkulacija kako bi se proizvelo zrcalo čija površina je ravna i ne iskrivljava odraz.

U Sjedinjenim Američkim Državama zakon nalaže da vozila koja izlaze iz tvornica moraju imati ravno zrcalo s vozačeve strane. Zaobljena zrcala dopuštena su na suvozačevoj stranu, pod uvjetom da imaju natpis: „objekti u zrcalu bliže su nego što se doimaju“. Zbog tih pravila, Hicksova zrcala neće tako skoro zaživjeti u masovnoj automobilskoj industriji u SAD-u, ali kupci vozila mogu naknadno ugraditi ovo zrcalo u svoje metalne ljubimce kod automehaničara. Hicks je dobio neke ponude zainteresiranih investitora i proizvođača koji bi mogli pokrenuti zahtijev za uvođenjem zrcala u standardnu opremu vozila.

Možda će vas zanimati

Tech

Što bi se dogodilo ako uronite ruku u posudu tekućeg dušika? Bi li vam se ruka smrzla do ozeblina? Bi li se razbila čim...

Internet

Sigurno ste do sad naletjeli na neke od bizarnosti na koje je Googleovo auto naletjelo pri snimanju, a u ovom videu pogledajte kompilaciju najčudnijih...

Tech

Trebate izračunati postotak od nekog broja, a ne znate kako? Pročitajte ovaj jednostavan članak i naučite kako se računa postotak. Postotci se koriste za...

Tech

1995. godine grupa znanstvenika NASA-e napravila je testove o tome kako pojedine droge utječu na paukovu sposobnost da izgradi mrežu.

Internet

Odmah da vam kažemo – neizbježan kraj dogodio bi se iznenađujuće brzo. Ako je zapremnina prosječnog lijesa 886 litara, a prosječan volumen ljudskog tijela...

Automoto

Tvrtka Laser Power Systems razvila je automobil pogonjen nuklearnom energijom. Napokon je pronađen način koji će vašem automobilu omogućiti vječni rad bez punjenja. No...

Tech

Rudnik dijamanata Mir u Siberu jedna je od najvećih rupa u tlu koju je čovjek napravio. Duboka je 525 metara i široka 1200m. Let...

Tech

Bumerang je jedan od najstarijih letećih objekata koje je ljudska ruka stvorila. Svi znamo da su ih koristili Aboridžini, no malo je poznato je...