Dakle, kineski startup s budžetom manjim od prosječnog catering računa u Silicijskoj dolini tvrdi da je nadmašio moćni OpenAI? Upoznajte DeepSeek, AI senzaciju koja navodno prepisuje pravila igre za velike jezične modele. No prije nego što padnete u trans, idemo malo stati na loptu.
Prema njihovim tvrdnjama, DeepSeek V3 treniran je za sitniš u usporedbi s milijardama koje guta Silicijska dolina — točnije za skromnih 6 milijuna dolara. Za usporedbu, to je manje nego što neki startupovi troše na korporativne večere. U međuvremenu, elita iz Doline veselo spaljuje stotine milijardi dolara na podatkovne centre i infrastrukturu u nadi da će ostati na vrhu.
Ali evo gdje postaje zanimljivo: DeepSeek tvrdi da njihov chatbot R1 ima učinkovitost na razini OpenAI-jevog modela o1, koji je predstavljen prošle jeseni. Nije iznenađujuće da su investitori već počeli paničariti. Dovoljno je reći da su dionice velikih igrača poput NVIDIA-e, Microsofta i SoftBanka osjetile težak udarac.
Naravno, neki analitičari već drže “sve je pod kontrolom” transparente, tvrdeći da DeepSeek nije ni približno toliko revolucionaran koliko se čini. Ali Twitter zajednica već je proglasila kraj dominacije Silicijske doline. Klasična priča, zar ne? Jer tko ne voli dobru priču o autsajderu koji ruši velike igrače?
I sve se to događa dok u pozadini imamo projekt Stargate vrijedan 500 milijardi dolara. Samo prošli tjedan SAD je najavio još veće ulaganje u AI, s OpenAI-jem kao vodećim igračem. U isto vrijeme, Zuckerberg se pohvalio da će Meta potrošiti rekordnih 60 milijardi dolara na AI ove godine. I sad, ovaj projekt iz Kine tvrdi da je sve to nepotrebno?
Osnivač DeepSeeka, Lian Wenfeng, gotovo trijumfalno izjavljuje da “OpenAI nije bog” i da neće uvijek biti na vrhu, ali nije li možda prerano za takve izjave? Na kraju krajeva, ako je gradnja vrhunskog AI-a stvarno tako jeftina, zašto to nitko drugi nije napravio?
Čak su i skeptici podijeljeni. Dok jedni tvrde da je ovo još jedna prenapuhana tehnološka priča (da, ovo smo već vidjeli), drugi nervozno prate svoje AI portfelje. Je li ovo zaista promjena paradigme ili samo još jedna iluzija dizajnirana za privlačenje pažnje?
Za sada, Silicijska dolina ima razloga za zabrinutost — i možda objašnjenja za svoje ulagače. Jer, budimo realni, ako je DeepSeek zaista pronašao način za izradu jeftinog i učinkovitego AI-a, opsesija industrije prema rastućim troškovima mogla bi se činiti smiješnom u retrospektivi.
Ali tko zna, možda će već sljedeći tjedan netko tvrditi da je izgradio AGI na Raspberry Pi-ju. Čudnije stvari su se dogodile. Ili ipak nisu.
Što je zapravo DeepSeek i kako funkcionira njihov AI model?
DeepSeek je naziv koji trenutačno odzvanja tehnološkim svijetom, ali što se zapravo krije iza ovog, naizgled revolucionarnog, AI sustava? Riječ je o kineskom startupu koji tvrdi da je uspio razviti jezični model svjetske klase uz minimalna ulaganja, svega 6 milijuna dolara — prava sitnica u usporedbi s milijardama koje troše tehnološki divovi poput OpenAI-ja i Mete.
DeepSeek V3, na kojem se temelji njihov AI chatbot, rezultat je pristupa koji naglasak stavlja na učinkovitost umjesto na čisti hardverski kapacitet. Prema njihovim tvrdnjama, model koristi optimizirane algoritme i inovativne metode kompresije podataka, omogućujući da se trenira na manje resursno zahtjevnim sustavima. U prijevodu: manje ulaganja u skupe superračunala i masivne podatkovne centre.
Za razliku od OpenAI-ja, koji se oslanja na infrastrukturu s golemim kapacitetima, DeepSeek je navodno postigao usporedivu razinu performansi koristeći mnogo manji volumen podataka i računalne snage. Tvrtka tvrdi da su uspjeli optimizirati parametre modela tako da izbjegnu većinu suvišnih procesa koji opterećuju konkurentske sustave. I dok OpenAI ovisi o specijaliziranim čipovima poput NVIDIA-ine serije H100, DeepSeek je navodno sposoban raditi s generičkim hardverom.
Naravno, skeptici se pitaju: je li ovo stvarna inovacija ili samo marketinški trik? Prema nekim stručnjacima, ključ uspjeha leži u otvorenim kodovima (open-source), koji DeepSeek koristi kako bi brzo usvajao najbolje prakse iz globalne AI zajednice. Drugim riječima, možda nisu toliko “čarobni” koliko pametni u korištenju resursa koji su im na raspolaganju.
Što se tiče samog chatbota, DeepSeek R1 navodno postiže rezultate na razini OpenAI-jevog modela o1, koji je predstavljen prošle godine. Korisnici su ga opisali kao “iznimno responzivan” i “precizan”, no sve ove tvrdnje tek trebaju biti neovisno provjerene. Jer kako kažu, brojke na papiru ne govore cijelu priču.
Ako je vjerovati osnivaču Lianu Wenfengu, filozofija iza DeepSeek-a jasna je i glasna: “Ne treba vam božanski budžet da biste stvorili vrhunski AI.” I premda zvuči impresivno, ostaje pitanje: je li ovo budućnost razvoja AI-a ili samo iznimka koja potvrđuje pravilo?
Za sada, DeepSeek ostaje intrigantan outlier, a globalna AI industrija pažljivo prati svaki njihov korak. Jer ako su stvarno uspjeli postići ovakve rezultate s ovako skromnim sredstvima, mogli bismo biti na pragu potpune promjene pravila igre u tehnološkom svijetu.
Je li ovo početak kraja tehnološkog monopola?
Tehnološki divovi poput OpenAI-ja, Mete, Microsofta i Googlea desetljećima su dominirali tržištem umjetne inteligencije. Svoj status osigurali su golemim ulaganjima u infrastrukturu, podatkovne centre i istraživanje. No sada, s pojavom DeepSeek-a, kineskog startupa koji tvrdi da je s minimalnim sredstvima postigao rezultate usporedive s njihovima, postavlja se pitanje: je li ovo trenutak koji će narušiti njihov monopol?
Ključna snaga velikih tehnoloških igrača uvijek je bio novac. Njihovi budžeti omogućili su im da izgrade masivne podatkovne centre, angažiraju najbolje istraživače i koriste najnapredniji hardver. No DeepSeek je pokazao da to možda nije jedini način. Sa svega 6 milijuna dolara, uspjeli su razviti AI model koji, barem prema njihovim tvrdnjama, konkurira najnovijim modelima OpenAI-ja. Ako je to istina, više nije riječ o tome tko ima najveći budžet, već o tome tko zna pametno iskoristiti resurse.
Hoće li ovo potaknuti konkurenciju? Ako manji igrači počnu uvoditi slične inovacije, veliki tehnološki divovi mogli bi se naći u poziciji da brane svoj status na tržištu. Do sada su dominirali zahvaljujući neprobojnom zidu kapitala i infrastrukture, ali DeepSeek dokazuje da se tehnologija može razvijati i na puno skromnijoj osnovi. To bi moglo otvoriti vrata brojnim startupovima diljem svijeta i promijeniti dinamiku industrije.
Veliki kapital ili inovacija? Pitanje koje sada visi nad glavama investitora jest koliko su njihova dosadašnja ulaganja opravdana. Kad je OpenAI objavio da planira potrošiti stotine milijardi dolara na AI infrastrukturu, činilo se kao prirodan korak. No ako DeepSeek-ov model stvarno uspije, ulaganja te veličine mogla bi postati suvišna. Zašto trošiti milijarde kad se isto može postići za milijune?
Ipak, postoje skeptici koji smatraju da DeepSeek nije prava prijetnja. Veliki sustavi poput OpenAI-ja imaju resurse za prilagodbu i mogu brzo implementirati nove strategije. Također, njihova infrastruktura omogućuje im rad na projektima koji premašuju mogućnosti manjih konkurenata. Ali što ako DeepSeek inspirira niz manjih inovacija koje postanu nezaustavljive?
Na kraju, ovo je pitanje više od tehnologije – radi se o tome tko će kontrolirati budućnost umjetne inteligencije. Hoće li to i dalje biti privilegija nekolicine velikih korporacija, ili će se tržište otvoriti manjim, inovativnim igračima poput DeepSeek-a?
Jedno je sigurno: DeepSeek je uzdrmao temelje tehnološkog monopola, a valovi koje su izazvali tek se počinju širiti.
