Sunčev sustav: planeti po redu i kako je nastao

Sunčev sustav naš je kozmički dom, sustav koji čine Sunce i sva nebeska tijela vezana uz njega gravitacijom, od osam planeta i njihovih mjeseca do patuljastih planeta, asteroida i kometa. U njegovu je središtu Sunce, oko kojeg planeti kruže u pravilnim putanjama. U ovom vodiču objašnjavamo što je Sunčev sustav, kako je nastao, koji ga planeti čine i kojim su redom poredani, uz nekoliko zanimljivosti o svakome.

Što je Sunčev sustav

Sunčev sustav je skup nebeskih tijela povezanih gravitacijom Sunca, zvijezde u njegovu središtu. Oko Sunca kruže planeti, njihovi mjeseci, patuljasti planeti te bezbrojna manja tijela poput asteroida, kometa i meteoroida. Sve to zajedno čini jedan povezan sustav u kojem Sunce, zbog svoje goleme mase, drži sve na okupu i određuje putanje ostalih tijela.

Sunce čini golemu većinu ukupne mase cijelog sustava, pa je upravo ono gravitacijsko središte oko kojeg se sve vrti. Planeti se oko Sunca gibaju po elipsastim putanjama, svaki na svojoj udaljenosti, a osim što kruže oko Sunca, vrte se i oko vlastite osi. Sunčev sustav dio je puno veće galaksije, Mliječne staze, u kojoj je samo jedan od nebrojenih sličnih sustava. Ipak, za nas je poseban, jer je dom planeta Zemlje i jedini sustav u kojem zasad pouzdano znamo za život.

Kako je nastao Sunčev sustav

Prema danas prihvaćenim znanstvenim objašnjenjima, Sunčev sustav nastao je prije oko 4,6 milijardi godina iz golemog oblaka plina i prašine. Taj se oblak, pod djelovanjem gravitacije, počeo skupljati i sažimati, a najveći dio materijala nakupio se u središtu, gdje je nastalo Sunce.

Od preostalog materijala koji je okruživao mlado Sunce, u obliku rotirajućeg diska, postupno su se, sudaranjem i spajanjem čestica, oblikovali planeti i ostala tijela. Bliže Suncu, gdje je bilo toplije, nastali su manji, stjenoviti planeti, dok su se dalje, u hladnijim područjima, oblikovali veliki plinoviti divovi. Taj proces oblikovanja trajao je milijunima godina, a rezultat je sustav kakav danas poznajemo, s planetima poredanima na različitim udaljenostima od Sunca. Iako su detalji nastanka i dalje predmet istraživanja, osnovna slika o nastanku iz oblaka plina i prašine dobro je utemeljena.

Planeti Sunčevog sustava po redu

Sunčev sustav ima osam planeta, koji se, gledano od Sunca prema van, nižu ovim redom: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. Prva četiri su manji, stjenoviti planeti, dok su četiri vanjska veliki plinoviti i ledeni divovi.

Merkur

Merkur je najbliži planet Suncu i ujedno najmanji planet u Sunčevom sustavu. Zbog blizine Suncu, na njemu vladaju velike razlike u temperaturi, a nema značajniju atmosferu koja bi ih ublažila. Površina mu je prekrivena kraterima, pa pomalo podsjeća na Mjesec.

Venera

Venera je drugi planet od Sunca i po veličini vrlo slična Zemlji, pa je se ponekad naziva Zemljinim “blizancem”. Ipak, uvjeti na njoj posve su drukčiji: gusta atmosfera i takozvani efekt staklenika čine je najtoplijim planetom u Sunčevom sustavu. Na noćnom nebu Venera je jedno od najsjajnijih tijela.

Zemlja

Zemlja je treći planet od Sunca i, koliko zasad znamo, jedini na kojem postoji život. Nalazi se na udaljenosti od Sunca koja omogućuje postojanje tekuće vode, ima atmosferu pogodnu za život i jedan prirodni satelit, Mjesec. Upravo je taj splet uvjeta čini jedinstvenom među planetima.

Mars

Mars je četvrti planet od Sunca, poznat po crvenkastoj boji koja potječe od željeznih spojeva na njegovoj površini, pa ga zovu i Crveni planet. Manji je od Zemlje, ima tanku atmosferu, a na njemu se nalaze i najviši vulkan te neki od najvećih kanjona u Sunčevom sustavu. Mars je čest cilj svemirskih istraživanja.

Jupiter

Jupiter je peti planet od Sunca i najveći planet u Sunčevom sustavu, plinoviti div znatno masivniji od svih ostalih planeta zajedno. Poznat je po prepoznatljivim prugama u atmosferi i golemoj oluji nazvanoj Velika crvena pjega. Ima velik broj mjeseca, među kojima su i neki od najzanimljivijih u sustavu.

Saturn

Saturn je šesti planet od Sunca i vjerojatno najprepoznatljiviji, zahvaljujući svom veličanstvenom sustavu prstenova. I on je plinoviti div, drugi po veličini, a prstenovi koji ga okružuju sastoje se od bezbroj čestica leda i stijena. Poput Jupitera, i Saturn ima velik broj mjeseca.

Uran

Uran je sedmi planet od Sunca, ledeni div plavkaste boje. Posebnost mu je što je, za razliku od drugih planeta, nagnut gotovo na bok, pa se oko Sunca kotrlja postrance. Zbog velike udaljenosti od Sunca, na njemu vladaju iznimno niske temperature.

Neptun

Neptun je osmi i najudaljeniji planet od Sunca, također ledeni div, prepoznatljive plave boje. Na njemu pušu jedni od najjačih vjetrova u Sunčevom sustavu. Zbog goleme udaljenosti, Neptun je jedini planet koji se sa Zemlje ne može vidjeti golim okom.

Što je s Plutonom

Mnogi se pitaju zašto se Pluton više ne ubraja među planete, iako se dugo poučavalo da je deveti planet Sunčevog sustava. Odgovor leži u tome što su znanstvenici 2006. godine preciznije definirali što je planet, pa je Pluton prema novim kriterijima svrstan u novu kategoriju, patuljaste planete.

Pluton je jednostavno premalen i dijeli svoje područje s drugim sličnim tijelima u udaljenom dijelu Sunčevog sustava, pa ne zadovoljava sve uvjete da bi se smatrao punopravnim planetom. Zbog toga danas govorimo o osam planeta, dok se Pluton ubraja među patuljaste planete, zajedno s nekoliko drugih sličnih tijela. Ta promjena izazvala je i podosta rasprava, ali odražava način na koji znanost usavršava svoje definicije kako saznajemo više.

Ostala tijela u Sunčevom sustavu

Uz Sunce i osam planeta, Sunčev sustav dom je i mnogim drugim tijelima. Tu su prije svega mjeseci, prirodni sateliti koji kruže oko planeta, poput našeg Mjeseca ili brojnih mjeseca Jupitera i Saturna. Neki su od njih toliko zanimljivi da se smatraju kandidatima za potragu za životom.

Između Marsa i Jupitera nalazi se asteroidni pojas, područje s velikim brojem stjenovitih tijela, asteroida. U udaljenijim dijelovima sustava nalaze se kometi, ledena tijela koja, kada se približe Suncu, razvijaju prepoznatljiv rep. Tu su i patuljasti planeti poput Plutona te bezbrojna sitnija tijela. Sva ta raznolikost čini Sunčev sustav mnogo bogatijim od samih planeta i pokazuje koliko toga još ima za istraživanje.

Zaključak

Sunčev sustav čine Sunce u središtu i osam planeta koji oko njega kruže, poredanih od Merkura do Neptuna, uz mnoštvo mjeseca, patuljastih planeta, asteroida i kometa. Nastao je prije oko 4,6 milijardi godina iz oblaka plina i prašine, a Sunce svojom golemom masom drži cijeli sustav na okupu.

Od malog, vrućeg Merkura, preko naše Zemlje kao jedinog poznatog doma života, do udaljenog i hladnog Neptuna, svaki planet ima svoje osobitosti. Sunčev sustav golem je i raznolik, a unatoč svemu što znamo, ostaje neiscrpan izvor otkrića i jedno od najuzbudljivijih područja za istraživanje svemira.

Često postavljana pitanja o Sunčevom sustavu