Tehnološke kompanije stalno ponavljaju da im je korisnik na prvom mjestu. Naravno, samo ako je to prvo mjesto na popisu stvari koje žele iskoristiti. Svaka reklama, konferencija i PR objava puni su priča o tome kako inovacije služe nama, običnim smrtnicima.
Ali stvarnost? Vaši podaci, vrijeme i novac su njihov pravi proizvod.
Neke kompanije su toliko daleko od korisničkog zadovoljstva da se ni ne trude sakriti prijezir prema vlastitim kupcima. Znaju da ih mrzite, ali ih nije briga – jer nemate izbora.
Možete se ljutiti, možete pisati bijesne objave na Redditu, možete čak i prijetiti bojkotom. Na kraju dana, ionako ćete se vratiti.
Evo liste 10 IT kompanija koje se prema korisnicima odnose kao prema nužnom zlu – i ne planiraju prestati.
10. Meta (Facebook, Instagram, WhatsApp)
Znaju sve o vama, a vi im još pomažete u tome.
Meta je ultimativni digitalni ekosustav špijunaže. Svaka vaša interakcija – lajk, komentar, privatna poruka ili čak vrijeme provedeno na nekom postu – hrani algoritam koji vas bolje poznaje od vaše vlastite majke.
Želite pobjeći? Sretno s time. WhatsApp koristite jer svi vaši prijatelji odbijaju preći na Signal. Instagram je nezaobilazan za posao i praćenje trendova. Facebook… pa, još uvijek je tu, barem za rođendanske podsjetnike.
Njihova obrana?
“Ne sviđa vam se? Samo izbrišite profil! …I onda koristite naš login sustav na 90% drugih web stranica.”
9. Google
Google nije tražilica. Google je vaš digitalni gospodar.
Svaki put kad nešto pretražujete, gledate YouTube video, koristite Gmail ili čak samo hodate ulicom s Android telefonom u džepu – Google bilježi svaki vaš pokret.
Možete vi obrisati povijest pretrage koliko god hoćete, ali Google nikad ne zaboravlja. Svojim AI modelima i analitikom zna više o vašim navikama nego vi sami. Trebali ste zamijeniti onu žarulju prošli mjesec, zar ne? Google to zna.
Alternativa? Pa, uvijek možete koristiti Bing.
Njihova obrana?
“Mi ne prikupljamo podatke. Mi samo personaliziramo vaše iskustvo. Za vaše dobro, naravno.”
8. Apple
“Think Different” – ali samo ako to znači potrošiti tisuće eura na naše proizvode.
Apple je majstor u uvjeravanju korisnika da moraju imati najnoviji model, čak i ako je jedina promjena nova nijansa sive boje i premještanje gumba. Popraviti uređaj? Zaboravite. Apple ne želi da popravljate stvari – želi da kupujete nove.
Zatvoreni ekosustav znači da ako jednom uđete, nema izlaza. AirPods rade najbolje s iPhoneom. iPhone najbolje radi s MacBookom. MacBook najbolje radi s iCloudom. Odjednom, cijela plaća odlazi Appleu.
Njihova obrana?
“Mi ne forsiramo nikoga na naš ekosustav. Samo vam otežavamo život ako pokušate izaći.”
7. Microsoft
“Vaš PC radi savršeno? Evo prisilne nadogradnje koja će sve pokvariti.”
Microsoft se ponaša kao da voli korisnike, ali u stvarnosti je to toksična veza iz koje ne možete pobjeći. Windows 10 trebao je biti “posljednja verzija” – sve dok Windows 11 nije odlučio da vaš potpuno funkcionalni laptop više nije dovoljno dobar.
Edge? Nitko ga ne želi, ali Microsoft će vas tjerati da ga koristite dok ne odustanete. Office 365? Nekad ste mogli kupiti Word i koristiti ga zauvijek. Sad morate plaćati pretplatu do kraja života.
Njihova obrana?
“Ako vam se ne sviđa Windows, uvijek možete preći na Linux! …Oh, čekajte, ipak ne znate kako.”
6. Adobe
“Jednom si platio Photoshop? Hah, naivan si.”
Adobe je pretvorio nekad korisne alate u doživotni pretplatni zatvor. Nekad ste mogli kupiti Photoshop i koristiti ga koliko želite. Sad? Plaćajte mjesečnu pretplatu ili izvolite raditi u MS Paintu.
Njihovi softveri su puni bugova, napuhani i često nestabilni, ali što ćete drugo koristiti? Besplatne alternative? Naravno, ako imate viška živaca i volite učiti nespretne UI-jeve iz prošlog stoljeća.
Njihova obrana?
“Ako si pravi profesionalac, neće ti smetati što plaćaš 60 eura mjesečno za nešto što bi trebalo biti jednokratna kupnja.”
5. Amazon
“Brza dostava dolazi s cijenom. Najčešće, vašom dušom.”
Amazon je nekad bio obična online knjižara. Danas je monstrum koji kontrolira e-trgovinu, streaming, cloud infrastrukturu i čak vašu Alexa zvučnu kuglu koja prisluškuje razgovore.
Njihov poslovni model? Izglađivanje konkurencije, iscrpljivanje radnika i maksimiziranje profita. Da, možete se žaliti na njihove neljudske uvjete rada, ali dok god vam paket stiže sutra ujutro, nitko neće prestati naručivati.
Njihova obrana?
“Ako vam se ne sviđa Amazon, možete uvijek podržati male trgovine! Oh, čekajte… mi smo ih već sve uništili.”
4. Netflix & streaming platforme
“Pretplatili ste se? Super. Sad ćemo podići cijenu i izbrisati vašu omiljenu seriju.”
Netflix i ostale streaming platforme nekad su bile spas od satelitske televizije. Danas? Postali su sve ono protiv čega su se borili.
Svakih nekoliko mjeseci cijene rastu, ali kvaliteta sadržaja opada brzinom lošeg CGI-ja u jeftinom SF filmu. Vaša omiljena serija? Otkažemo je nakon dvije sezone, jer algoritam kaže da nije dovoljno isplativa.
Želite podijeliti račun s obitelji? Ne može. Želite gledati sve omiljene serije na jednoj platformi? Sretno, sada ih morate pratiti na pet različitih servisa i plaćati svaki posebno.
Njihova obrana?
“Ne sviđa vam se? Uvijek možete pogledati naše nove reality emisije… oh, čekajte, ni to ne želite?”
3. Twitter (X)
“Dobrodošli na internet verziju javnog WC-a.”
Twitter je nekad bio kaotična, ali zabavna platforma. Danas je kaotična, ali neizdrživa platforma. Nakon Muskove kupovine, Twitter (ili “X”, jer valjda slovo “T” nije bilo dovoljno cool) postao je društveni eksperiment na steroidima.
Verificirani korisnici? Sad su to ljudi koji plaćaju pretplatu i šire dezinformacije. Algoritam? Promovira dramu i svađe, jer što je internet bez malo gnjeva? Moderacija? Haha, koja moderacija?
Iako se korisnici stalno žale, nitko zapravo ne odlazi. Jer gdje ćete drugdje pronaći najnoviji viralni kaos u realnom vremenu?
Njihova obrana?
“Mrzite promjene? Pa zašto ste onda još uvijek ovdje?”
2. Internet Service Providers (ISP-ovi)
“Ne sviđa ti se brzina interneta? Imaš alternativu? Naravno da nemaš.”
ISP-ovi su digitalni ekvivalent mafije – naplaćuju ti preskupo za nešto što je esencijalno, a kvaliteta usluge je ravna lošem dial-upu iz 2003.
Njihov poslovni model? Daj korisnicima minimalnu uslugu za maksimalan novac. Želiš brži internet? Plati više. Već plaćaš previše? I dalje ćeš imati nestabilnu vezu, jer nas nije briga.
Korisnička podrška? Postoji samo da te izludi. Njihovo rješenje za sve probleme? “Jeste li probali resetirati ruter?”
Njihova obrana?
“Ako vam se ne sviđa, slobodno pređite kod konkurencije! Oh, čekajte, u vašem području mi smo jedina opcija.”
1. EA Games
“Plaćate za igru? Odlično. Sad platite još malo da biste je zapravo igrali.”
EA Games je majstor u uništavanju voljenih franšiza i istovremenom izvlačenju svake lipe iz igrača. Nekad su igre bile cjelovite, ali danas? Plaćate punu cijenu, a onda još dodatno za DLC-ove, loot boxove i sezonske propusnice.
Želite dobru sportsku igru? Nema problema, samo ako vam ne smeta da je identična prošlogodišnjoj, osim par promijenjenih imena i novog menija.
Kompanija je toliko ogrezla u pohlepi da njihove igre često izlaze nefunkcionalne, pune bugova i mikrotransakcija – ali to ih ne sprječava da i dalje dominiraju tržištem. Zašto? Jer imaju licence koje nitko drugi ne može dobiti.
Njihova obrana?
“Ne sviđa vam se? Nitko vas ne tjera da kupujete… osim ako želite igrati službenu FIFA-u. Oh, čekajte, sad se ni ne zove tako.”
Zaključak: Prigovaranje je besplatno, ali izlaz ne postoji
Dakle, tehnološke kompanije ne samo da vas iskorištavaju – one to rade otvoreno i bez srama. Znaju da ih mrzite, ali znaju i da nemate alternativu.
Možete vi vrištati na forumima, pisati ljutite tweetove (ili X-ove, kako god se to sad zvalo) i zaklinjati se da više nikada nećete koristiti njihove usluge… ali svi znamo istinu.
I dalje ćete koristiti Google jer ne želite pretragu koja izgleda kao 1998.
I dalje ćete koristiti Amazon jer čekati tjedan dana na paket zvuči kao srednji vijek.
I dalje ćete plaćati Netflix iako ne gledate ništa osim “The Office” po stoti put.
Zašto? Jer smo taoci vlastitih navika.
Naravno, postoji rješenje – možemo se svi preseliti u divljinu, živjeti bez interneta i komunicirati pomoću dimnih signala. Ali budimo realni: tko bi onda lajkao naše memeove?
