Potreba za sigurnošću neupitno je jedna od najvažnijih potreba svakog ljudskog bića. U svijetu današnjice, u kojem je sigurnost ljudi, informacija i materijalnih dobara često ugrožena, sve više dolazi i do poduzimanja velikih i ozbiljnih mjera poput naoružanih stražara, strateški raspoređenih video nadzora, granitnih zidova i električnih ograda kako bi se uklonila ikakva prijetnja sigurnosti.
Koliko daleko su određeni pojedinci i institucije spremni ići po ovom pitanju ilustrirat će vam naš odabir deset najčuvanijih i najsigurnijih mjesta na svijetu.
Banka Federalnih Rezervi, New York
izvor slike: en.wikipedia.org (Wikimedia Commons)
Nekoliko blokova od famoznog Wall Streeta leži čak 25 posto ukupnog svjetskog zlata. Sefovi se nalaze 25 metara pod zemljom, okruženi stijenama sa svih strana, a cijeli kompleks čuvaju naoružani stražari. Većina zlata čak i nije u američkom vlasništvu; druge zemlje posjeduju čak 98 posto zlata ukupne vrijednosti 270 milijardi dolara. I kao svojevrsni šlag na tortu – tih 540,000 zlatnih poluga nalazi se iza čeličnih vrata teških 90 tona!
Fort Knox
Izvor slike: en.wikipedia.org (Wikimedia Commons)
Planirate li provaliti u Fort Knox, prvo ćete se morati popeti preko četiri ograde koje ga okružuju – od čega su dvije električne – i proći neopaženi pored naoružanih stražara strateški raspoređenih po cijelom prostoru. Naravno, morali biste izbjegavati i video nadzor, a nemojte ni pokušavati raznijeti svoj put kroz granitne zidove, s obzirom da su deblji od metra i učvršćeni s 750 tona pojačanog čelika. Ako uspijete proći i one stražare koji su unutra, te cijeli labirint zaključanih vrata, doći ćete do vrata trezora koja su teška čak 22 tone! Vrata se mogu otvoriti, no samo ako pronađete svakog člana osoblja koji zna šifru – problem je u tome što svatko zna samo jedan dio kombinacije, pa ćete ih morati pronaći sve. Nakon što ste unutra, morat ćete provaliti u manje sefove i tek onda moći uzeti 5000 tona zlata koji su tamo pohranjeni. I budite oprezni pri odlasku jer postoji dobra šansa da će vas vani čekati 30 000 vojnika iz obližnjeg vojnog kampa.
Željezna planina
izvor slike: en.wikipedia.org (Wikimedia Commons)
Što spaljeni ostaci Leta 93, originalna fotografija Einsteina dok plazi jezik i Edisonov patent za žarulju imaju zajedničko? Svi se nalaze pod Željeznom planinom – u ovom nekadašnjem rudniku vapna danas se nalazi preko 500 000 kvadratnih metara različitih sefova. Najveći zakupac je vlada SAD-a, a identiteti više od 95 posto vlasnika sefova su povjerljivi. Poznato je da Warner Brothers, Smithsonian i Corbis imaju svoje sefove gdje čuvaju različite povijesno važne snimke, negative fotografija i originalne filmske vrpce. U prostorijama Željezne planine, koje se nalaze 60 metara ispod zemlje, nalazi se i takozvana soba 48 gdje velike američke korporacije drže sigurnosne kopije svojih najvrjednijih podataka. Da biste ušli u ovaj kompleks, morate proći kroz dva vala naoružanih stražara na ulazu koji su notorni po svojem detaljnom pregledu svakog posjetitelja.
Globalna Banka Sjemena Svalbard
izvor slike: en.wikipedia.org (Wikimedia Commons)
Ova Noina arka biljnog sjemena nalazi se na norveškom otoku Svalbard, ukopana 120 metara u planinu. U banci je pohranjeno sjeme mnoštva biljaka (trenutno ih ima više od 500 000) iz cijelog svijeta s ciljem njihovog očuvanja u slučaju rata ili kakve prirodne katastrofe – banka može preživjeti velike potrese, pa čak i nuklearni napad, a pošto je na 130 metara nadmorske visine, ne može je ugroziti ni porast razine mora. Također, njenoj sigurnosti doprinosi izolacija i niske temperature; dovoljno je reći da je Svalbard najsjevernija naseljena točka na cijelom svijetu.
Trezor Središnje Banke Engleske
izvor slike: en.wikipedia.org (Wikimedia Commons)
Najveći trezor zlata u cijelom Ujedinjenom Kraljevstvu – i drugi najveći u cijelom svijetu (prva je već spomenuta federalna banka u New Yorku) – sadrži 5152 tona zlata, skrivenih iza blindiranih vrata koja se otključavaju posebnim sustavom prepoznavanja glasa i ključevima dugim skoro metar. Informacije o težini vrata trezora ili koliko duboko pod zemljom se nalaze sefovi banka drži u tajnosti, no poznato je da ima veću površinu od londonskog Tornja 42, građevine od 47 katova.
Tajni trezori Mormonske Crkve
izvor slike: en.wikipedia.org (Wikimedia Commons)
Većina opće populacije i ne zna da Mormonska crkva ima vlastite trezore i sefove – ukopane u granitnu planinu 180 metara ispod zemlje – koji sadrže genealoške i povijesne zapise poput imigracijskih dokumenata ili starih popisa stanovništva u obliku mikrofilma. Dokumenti su kroz godine nabavljani putem dogovora s različitim arhivama, knjižnicama i crkvama iz više od sto zemalja, a arhivisti u trezorima dupliciraju i digitaliziraju te stare dokumente od kojih su neki stavljeni i na Internet. Trezore čuvaju naoružani stražari i vrata od 14 tona otporna na nuklearni napad, kao i sustav senzora pokreta i senzora topline.
Alcatraz Stjenjaka
izvor slike: en.wikipedia.org (Wikimedia Commons)Kaznionica Florence ADX u okrugu Fremont u američkoj saveznoj državi Colorado je vjerojatno najčuvaniji zatvor na Zemlji, mjesto gdje su zatočeni najzloglasniji kriminalci i teroristi. Ćelije su izgrađene gotovo u cijelosti od betona, a broj prozora je malen i usmjeren samo ka nebu, kako zatvorenici ne bi mogli promatrati okolinu zatvora. Također, zatvorenici su u ćelijama većinom sami gdje su pod video nadzorom 23 sata na dan, a dodatna zaštita su masivna čelična vrata (nalaze se ispred rešetki svake ćelije), tornjevi s naoružanim čuvarima, senzori pokreta i oštri psi istrenirani da napadnu na prvi znak bijega.
Planina Cheyenne
izvor slike: en.wikipedia.org (Wikimedia Commons)
Tijekom Hladnog rata planina Cheyenne bila je zapovjedni centar američkog NORAD-a (američkog zapovjedništva obrane zračnog prostora) i centra za upozoravanje od raketne opasnosti. Iako NORAD danas ne operira s te lokacije, Cheyenne je ostala jedno od najsigurnijih mjesta na svijetu – zaštićena je s dva vrata od 25 tona koji mogu izdržati eksploziju od 30 megatona. Da pojasnimo, to bi značilo da bi bomba koja je bačena na Nagasaki morala eksplodirati 1429 puta da uništi ulazna vrata. Uredi se nalaze 600 metara u dubinu, zrak koji ulazi pročišćava se nizom kemijskih, bioloških i nuklearnih filtara, a u cijelom kompleksu se nalazi još nekoliko zgrada koji mogu apsorbirati elektromagnetski puls, koji bi inače onesposobio sva računala.
Serveri Banhofa i Wikileaksa
izvor slike: en.wikipedia.org (Wikimedia Commons)
Vlada Sjedinjenih Američkih Država vjerojatno ne gaji pretjerane simpatije prema ovom kompleksu – 30 metara ispod ulica Stockholma nalazi se stari nuklearni bunker u vlasništvu švedskog internetskog providera Bahnhofa u kojem se nalaze serveri Wikileaksa. Najvrjedniji podaci Julliana Assangea našli su svoje sigurno mjesto iza čeličnih vrata debelih pola metra, konstantan video nadzor i rezervne agregate koji mogu funkcionirati tjednima.
Air Force One
izvor slike: en.wikipedia.org (Wikimedia Commons)
Zrakoplov američkog predsjednika zamišljen je kao mobilna Bijela kuća u slučaju ikakve ozbiljne prijetnje. Poseban je po tome što ne treba sletjeti kako bi se napunio rezervoar, sva oprema na njemu je zaštićena od elektromagnetskih napada, može letjeti kroz zone radijacije (u slučaju nuklearnog napada), blokirati radare, ispaljivati toplinski navođene rakete, a opremljen je nizom modernih sigurnosnih sustava.
