U današnje vrijeme uživamo u nevjerojatnom bogatstvu tehnologije. Stvari poput robotskih usisavača, videopoziva i 3D printera, koje su bile znanstvena fantastika prije samo 20 godina, sada su uobičajene. No, iako današnja tehnologija nije postojala u svom preciznom obliku prije desetljeća, stoljeća ili čak tisućljeća, mnogi od naših omiljenih uređaja zapravo su tu puno dulje nego što mislite. Evo nekoliko primjera:
15. Kalkulatori
Većina ljudi zna da kalkulatori postoje već neko vrijeme, ali rijetki znaju koliko su zapravo stari. Sredinom 17. stoljeća, prije nego što smo imali džepne satove ili znali što su bakterije, Blaise Pascal osmislio je prvi mehanički kalkulator. Pascalina, kako je nazvana, izgledala je poput kutije za nakit s nizom kotačića na poklopcu. Okretanjem kotačića za unos brojeva, unutarnji mehanizam bi prikazao točan rezultat u malom prozoru na poklopcu. Iako je Pascalina bila strukturirana samo za zbrajanje, bilo je moguće oduzimati obrnutim postupkom, množiti ponovljenim zbrajanjem i dijeliti ponovljenim oduzimanjem.
14. Faks aparati
Iako su faks aparati brzo postali zastarjeli s dolaskom e-maila, bili su izuzetno popularni 70-ih i 80-ih jer su omogućili slanje dokumenata gotovo trenutno. Međutim, prvi strojevi za prijenos dokumenata putem telefonskih linija pojavili su se još 1843. godine, mnogo prije nego što je telefon patentiran. Škotski izumitelj Alexander Bain izgradio je prvi primitivni faks aparat koristeći dijelove digitalnog sata. Skener slike bio je povezan s telegrafskim sustavom za prijenos slika. Iako je slanje jedne slike trajalo oko 30 minuta, to je bilo nevjerojatno brzo u usporedbi sa slanjem po konju ili vlaku.
13. Mobilni telefoni
Kada većina ljudi pomisli na prve mobilne telefone, vjerojatno im pada na pamet ona velika Motorolina “cigla” iz britanske serije “Mućke”. Iako su takvi mobiteli prvi put postali dostupni potrošačima početkom 1980-ih, prvi pravi mobilni telefon razvijen je 1918. godine. Mobilni telefoni rade kombiniranjem telefonije i radiotelegrafije. Godine 1918. njemački inženjeri pronašli su način kombiniranja telefona i radija, što je omogućilo instaliranje bežičnog telefonskog sustava na vojni vlak koji je vozio između Berlina i Zossena. Sustav je mogao ostati operativan dok je vlak bio u pokretu, čime je postao prvi pravi mobilni telefon na svijetu.
12. Društvene mreže
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća grupa prijatelja na Berkeleyju odlučila je napraviti digitalni sustav koji bi djelovao kao javna oglasna ploča. Koristeći glavno računalo povezano s drugim računalima u zajednici, stvorili su ono što su nazvali “informacijski buvljak.” Iako bi mreža po današnjim standardima bila nevjerojatno spora, ljudi su je mogli koristiti za čitanje i dijeljenje informacija slično kao na današnjim društvenim mrežama. Imala je čak i funkcije poput označavanja ključnih riječi kako bi drugi mogli pronaći specifične informacije poput najboljeg disco kluba ili što se dogodilo u posljednjoj epizodi Charliejevih anđela. Dok danas možete besplatno objavljivati poruke na raznim platformama, informacijski buvljak koštao je 25 centi po poruci, što je tada bilo prilično skupo.
11. Plastična kirurgija
Oko 600. godine prije Krista, drevni Indijci su imali tehniku za popravljanje ušiju ili nosa koja je uključivala rezanje kože s obraza ili čela i šivanje preko oštećenih područja. Postupak, koji se zvao rinoplastika čela, čuvan je u tajnosti stoljećima i općenito se koristio za oblikovanje novih ušiju i nosa ljudima koji su ih izgubili u bitkama ili kao oblik kazne. Danas se moderne verzije ove tehnike često koriste u raznim plastičnim operacijama.
10. Grudnjaci
Mary Phelps Jacob patentirala je prvi moderni grudnjak 1914. godine kao alternativu glomaznom korzetu koji je tada bio glavni način podrške. No, nedavno otkriće tima arheologa pokazalo je da ranije verzije grudnjaka zapravo datiraju još iz 15. stoljeća. Arheolozi su otkrili zalihu drevnih odjevnih predmeta u dvorcu Lengberg u Austriji. Među raznim košuljama, cipelama i štitnicima za genitalije pronašli su četiri primjera srednjovjekovnih grudnjaka koji su imali košarice i vjerojatno bili bolje dizajnirani od grudnjaka Mary Jacob iz 1914. godine.
9. Kontaktne leće
Od kada su dobile odobrenje FDA 1971. godine, kontaktne leće su spasile bezbrojne ljude od nošenja naočala. Međutim, korektivne leće koje se stavljaju izravno na oči zapravo su prvi put stvorene gotovo 100 godina ranije. Godine 1888., njemački izumitelj Adolf Fick postao je pionir u oftalmologiji posvetivši svoje istraživanje pronalaženju načina za poboljšanje vida bez naočala. Prve kontaktne leće koje je osmislio bile su napravljene od teškog puhanog stakla koje je pokrivalo cijelo oko i mogle su se nositi samo nekoliko sati prije nego što bi bol postala nepodnošljiva. Iako su Fickove kontaktne leće funkcionirale, njihova nezgrapna priroda i ekstremna nelagoda učinili su ih nepraktičnima.
8. Video igre
Postavka za Tennis for Two izložena 1959. godine. Izvor: Brookhaven National Laboratory – Flickr, Public domain.
Većina ljudi povezuje nastanak video igara s izdanjem Ponga 1972. godine, ali prve digitalne igre stvorene su još 1958. godine. Dr. William Higinbotham je tada dizajnirao simulacije za izračunavanje putanja projektila i loptica u Brookhaven National Laboratoryju. Ubrzo je shvatio da se njegova simulacija može preurediti za zabavu i osmislio je igru Tennis for Two koja je koristila putanje za odbijanje virtualne loptice po terenu s mrežom u sredini. Nažalost, Tennis for Two nikada nije bio dostupan javnosti jer je bio previše sličan prijašnjem dizajnu koji je Higinbotham koristio u vladinom laboratoriju, što znači da bi sva prava pripala američkoj vladi ako bi igra bila komercijalno objavljena.
Prije Tennis for Two, postojao je Cathode Ray Tube Amusement Device patentiran 1948. godine. Ovaj CRT računalni uređaj koristio je gumbe za podešavanje brzine i putanje artiljerijskog projektila koji je igrač ciljao prema unaprijed određenoj točki na ekranu. Ako bi igrač pogodio metu, projektil bi zamaglio, simulirajući eksploziju. To je bila verzija Call of Dutyja iz 1940-ih.
7. Automati za prodaju
Automati na kovanice pojavili su se u Londonu početkom 19. stoljeća za jednostavno izdavanje razglednica i knjiga. Ubrzo su ih Thomas Adams Gum Company donijeli u Ameriku, puneći ih žvakaćim gumama i grickalicama. No, prvi automati bili su religiozne naprave za izdavanje svete vode u egipatskim hramovima. Funkcionirali su slično današnjim automatima – vjernici su ubacivali kovanice i dobivali određenu količinu svete vode za obred čišćenja. Danas, umjesto kovanica, koristimo kreditne kartice za kupovinu svega, od elektronike do hrane.
6. Vaping
Danas je vaping popularan i svi ga hvale kao zdraviju alternativu pušenju. No, vaping je zapravo prisutan tisućama godina. Knjiga iz 500. godine prije Krista, Herodotova Povijest, opisuje kako su drevni Skiti bacali sjemenke konoplje na vruće kamenje kako bi sjemenke isparile, a oni inhalirali. Iako se taj rani oblik vapinga ne bi prepoznao među modernim ljubiteljima oblaka, prva prava sprava za vaping datira iz 1500-ih – nargila.
5. 3D filmovi
Nakon izdanja Avatara 2009. godine, 3D filmovi su postali uobičajeni unatoč kritikama publike zbog povećane cijene ulaznica. No, 3D filmovi imaju dugu povijest. Pedesete godine prošlog stoljeća bile su zlatno doba 3D-a, osobito u horor žanru. Prvi 3D film, The Power of Love iz 1922. godine, koristio je anaglifne naočale i crveno-cijan boje. Iako je originalna kopija filma izblijedjela, iskustvo gledanja bilo je slično današnjem.
4. 3D printanje
3D printanje je postalo revolucionarno za mnoge industrije, od medicine do svemirskih istraživanja. No, mnogi ne znaju da 3D printanje postoji već desetljećima. Prvi funkcionalni 3D printer razvijen je 1981. godine u Japanu, koristeći fotopolimere za stvaranje čvrstih modela u slojevima. Glavni razlog zašto 3D printeri nisu bili široko korišteni do 2009. godine je taj što je najpovoljniji način za njihovu izradu bio patentiran od strane tvrtke Stratasys. Nakon što je patent istekao, pristupačni 3D printeri postali su dostupni svima, otvarajući nove mogućnosti za inovacije.
3. Električni automobili
Električni automobili poput Nissan LEAF-a, Chevy Volta i Tesla Model S danas su popularni, ali zapravo postoje već oko 200 godina. Početkom 19. stoljeća, izumitelji diljem svijeta razvijali su razne verzije malih električnih vozila. Jedan od prvih električnih automobila u SAD-u bio je šesterosjedni automobil iz 1890. godine koji je mogao voziti brzinom od oko 22 km/h. Tijekom sljedećih deset godina, električna vozila prodavala su se deset puta više od onih na benzin jer nisu zahtijevala mijenjanje brzina ili ručno pokretanje motora. No, kako je infrastruktura u SAD-u rasla, ljudi su željeli ići na duža putovanja koja su bila moguća samo automobilima na benzin. Nakon otkrića nafte u Teksasu, benzin je postao jeftin i dostupan, što je učinilo benzinske automobile poput Fordovog Modela T puno privlačnijima.
2. Baterije
Iako se talijanskom znanstveniku Alessandru Volti pripisuje izum baterije, otkriće iz 1938. godine pokazalo je da su prve baterije starije više od 2000 godina. Godine 1931. Wilhelm Konig postao je voditelj laboratorija Bagdadske uprave za antikvitete. Sedam godina kasnije, otkrio je glinene posude u Nacionalnom muzeju Iraka koje su sadržavale asfaltni čep, željeznu šipku i bakreni cilindar. Ove posude, poznate kao Bagdadske baterije, sadržavale su kiselu tvar sličnu octu, a testiranja su pokazala da mogu proizvesti struju između 0,8 i 2 volta.
Neki znanstvenici sugerirali su da su se koristile za ublažavanje boli, ali to bi mogla biti pogrešna pretpostavka s obzirom na to da bi električna stimulacija vjerojatno bila mnogo manje učinkovita u ublažavanju boli u usporedbi s tada dostupnim analgeticima poput heroina. Najvjerojatnije je da su se koristile za električno presvlačenje srebra na zlato – metoda koja se i danas prakticira u Iraku.
1. Računala
Računala su danas sinonim za modernu tehnologiju, ali njihova povijest seže daleko u prošlost. Ako računalo definiramo kao programabilan uređaj, povijest računala datira do oko 150. godine prije Krista, kada su drevni Grci koristili mehanizam iz Antikitere za izračunavanje astronomskih položaja. Ovaj rani analogni računalni uređaj otkriven je 1901. godine u olupini kod grčkog otoka Antikitera. Sadržavao je najmanje 30 zupčanika koji su odgovarali danima i mjesecima egipatskog kalendara, prekrivenim grčkim zodijakom, suncem i poznatim planetima. Drevni astronomi mogli su okretanjem ručke otkriti kako će se planeti poravnati na zodijaku na bilo koji dan u prošlosti, sadašnjosti ili budućnosti.
