Pratite nas

Future

Europa treba prihvatiti 5G – prije nego što bude prekasno

Trebali bi iskoristiti vlastitu tehnologiju..

Objavljeno

-

Jeste li znali da je finska telekomunikacijska kompanija Nokia jedan od glavnih igrača na globalnom tržištu mobilne infrastrukture? Proizvodi sve za izgradnju 5G mreža – od antena do usmjerivača i druge opreme – i masovno izvozi svoje proizvode u SAD, Japan i Kinu.

To na prvi pogled zvuči sjajno – to je samo još jedan dokaz europske sposobnosti gradnje i izvoza visokotehnoloških proizvoda. No, ako pobliže pogledamo, Nokijin primjer otkriva zabrinjavajuću tendenciju: čini se da Europa više pomaže razvoju tehnoloških inovacija negdje drugdje, nego stvaranju potrebnog okruženja za njihovo kultiviranje ovdje.

Dok Nokia stvara i izvozi komponente za 5G mrežu, SAD i Kina sastavljaju ih u sustave koji stvaraju dodatnu vrijednost u korist regija. Sličan primjer za to bi bio Europa koja prodaje brašno, jaja i šećer, a drugi ih koriste za pečenje kolača – koje će jednog dana prodati u Europi.

Korijen problema – nedostatak pravne i tehničke infrastrukture

Ono što je Europi potrebno da bi se riješila ove nepovoljne situacije jest pravno-tehnološka infrastruktura – ne samo zakoni i propisi, već i suradnja između donositelja odluka, tehnoloških tvrtki, odvjetničkih tvrtki i ostalih sudionika.

Drugim riječima, moramo izgraditi ekosustav u kojem tehnologije ne samo da mogu biti izumljene i testirane, već i komercijalizirane i korištene u praksi.

Trenutno je situacija sljedeća:

Na raspolaganju je mnogo tehnoloških izuma – u području pametne mobilnosti, telemedicine i drugim područjima. Međutim, Europa ih ne može iskoristiti jer ne postoji pravna infrastruktura koja bi omogućila praktično korištenje tih izuma.

Dok su Amerikanci na primjer tek korak od korištenja robotskih usluga, a policijske snage UAE-a široko koriste dronove u različitim misijama, jedina zemlja u Europi u kojoj su takve tehnologije barem teoretski moguće je Finska.

Njihov Zakon o prijevozu u zemlji, napisan prije nekoliko godina, ne sadrži odredbu u kojoj stoji da u automobilu mora biti vozač kako bi automobil vozio. Takva zakonska odredba povoljno utječe na autonomna vozila.

Pretjerano zaštitnički nastrojena Europa i manjak tehničkog znanja

Razlog zbog kojeg Europa još uvijek nema prijeko potrebnu pravno- tehnološku infrastrukturu je taj što lokalni zakonodavci nisu dovoljno informirani o potrebama tehnoloških tvrtki. Smatra se da jednostavno ne razumiju koje zakone treba stvoriti da bi ti propisi bili dovoljno otvoreni za tehnologiju, a istovremeno da dovoljno štite ljude.

Dakle, ono što Europa najbolje radi je – ograničavanje. Kao rezultat, na primjer, zakoni regije koji reguliraju 5G tehnologije sadrže znatno više zabrana u usporedbi sa SAD-o ili Kinom.

Naravno, Kinu ne treba uzimati za primjer kada je u pitanju donošenje zakona. Ali, europski kreatori politike se možda previše fokusiraju na zaštitu ljudi od potencijalnih prijetnji, a ne posvećuju dovoljno pažnje dobrim stranama određenih potencijalnih zakona.

Uzmimo za primjer osobne automobile: pametni prometni sustavi imaju priliku smanjiti troškove razvoja infrastrukture, učiniti gradski promet učinkovitijim i sigurnijim te značajno smanjiti emisiju CO2. Sve su to mjerljive i unovčive koristi, a upravo je to način kako bi kreatori politike trebali razmišljati o tehnologiji prilikom uvođenja novih propisa.

Lokalni startup ekosustav trpi

Europski protekcionizam i oklijevanje s uvođenjem zakona koji podržavaju tehnologiju sljedeće generacije već ima golemi negativni utjecaj na regiju i njezin startup ekosustav.

Javlja se tendencija da startupovi koji svoja rješenja grade na 5G tehnologiji, bježe iz Europe i pokušavaju pod svaku cijenu doći u SAD ili Kinu. Te su dvije zemlje poduzele prve korake u komercijalizaciji 5G-a, a to za početnike znači dvije stvari: prva – njihov će proizvod biti razumljiv jer je javnost upoznata s tehnologijom takve vrste. I drugi – imaju veće izglede za privlačenje sredstava jer se njihova inovacija može pokrenuti na lokalnom tržištu.

Na primjer, AirDog, latvijski startup bespilotnih letjelica, nije uspio privući ulaganja od europskih ulagača, a zatim je to uspio u SAD-u. Kada razmislite, to ima smisla – ulagači gledaju na lokalno tržište i može li se proizvod tamo prodati. Ako startup ne može lokalno komercijalizirati svoj proizvod, a jedina je opcija izvoz, ulagači smatraju posao previše rizičnim. Stoga izbjegavaju ulaganje u takve projekte.

Poanta bi bila, dok ne stvorimo priliku za komercijalizaciju ovih proizvoda nove generacije ovdje, riskiramo da izgubimo velike inovacije i buduće tvrtke u vrijednosti od milijardu dolara. Nepotrebno je reći da će to nanijeti ozbiljnu štetu našoj ekonomiji.

Europa mora postati otvorenija za rastuće inovacije, što prije to bolje. Ali da bi se to postiglo, ovo pitanje treba razumjeti i njime se namjenski pozabaviti na razini vlada i kreatora politika.

Nastavi čitati
Super ponuda
Komentiraj

Dodaj komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Future

Japansko dijete-robot “vrišti” i “pravi grimase” kad ga udari struja

Objavljeno

-

Objavio

Foto: YouTube / Hisashi Ishihara

Grupa istraživača sa Sveučilišta u Osaki stvorila je hiperrealistično dijete-robota, koji je sposoban reagirati na bol izazvanu strujom u dodiru s kožom.

Robot pod imenom Affetto u stanju je uzdisati i utrnuti “od boli” kad se kroz njegovu umjetnu kožu pusti električna struja.

Programiran je tako da vizualno pokazuje osjećaj boli, s ciljem da se testira je li moguće stvoriti umjetnu inteligenciju sa sposobnošću empatije.

Još jedan od razloga za zbog kojih su znanstvenici Affetta programirali za brzu reakciju na bol je da bi mogli razviti brz i jednostavan način prepoznavanja greške ili kvara kod njihovog robota.

A to znači da bi robot, ako je zadužen za dizanje i transport teških tereta, na primjer, mogao se oglasiti “gunđanjem” ili “zategnutim” izrazom lica kad je predmet koji nosi previše težak za njega ili neposredno prije nego što će se pokvariti.

Kratki signali upozorenja, kakvi postoje kod današnjih strojeva je lako ignorirati, dok bi zvuk koji izražava osjećaj boli izazvao bržu i suosjećajniju reakciju ljudi, smatraju japanski znanstvenici.

Affetto je u razvoju od 2012. godine, a osim osjećaja boli, sposoban je pokazivati različite facijalne ekspresije i reagirati na dodire, smijući se i praveći različite grimase.

Nastavi čitati

Future

POREMEĆENO ILI DIRLJIVO? Majka srela preminulu kćer u virtualnoj stvarnosti

Objavljeno

-

Objavio

Foto: Screenshot YouTube / MBCdocumentary

Južnokorejski dokumentarni film o prvoj životnoj simulaciji u kojoj su se srele majka i njena prerano preminula kćer, istinski je ganuo milijune ljudi diljem svijeta.

Nayeon je umrla sa samo sedam godina, nakon teške bolesti tijekom 2016. godine, a nakon nešto manje od četiri godine njena neutješna majka Jang Ji-sung srela se s njom u virtualnoj stvarnosti u kojoj je imala priliku dotaknuti Nayeon i ponovno proslaviti njezin rođendan zajedno.

Neutješna majka je stavila virtualnu kacigu, posebne haptičke rukavice i upravljače, koji su joj omogućili da praktično opipa svoju kćer i non-stop grcajući u suzama milovala i mazila svoju kćer. Kasnije su imale priliku zajedno provesti vrijeme na pikniku i proslaviti kćerkin rođendan uz tortu sa svjećicama. Nyong je čak slikala majku u virtualnoj stvarnosti, a žena je kasnije dobila te fotografije.

MBC Documentary ekipa iz Južne Koreje provela je osam mjeseci istražujući i pripremajući repliku male Nyong, koju su u virtualnu stvarnost prenijeli na osnovu video snimki i fotografija, koje im je dostavila obitelj. Kreacija virtualne djevojčice je dovedena do savršenstva, ali da bi se ovakve stvari omogućile i drugim roditeljima, koja su izgubila djecu, bit će potrebno pronaći način, koji će značajno ubrzati kreiranje virtualnih dvojnika. Za to će se koristiti strojarsko znanje, pomoću kojeg će se koraci, koje je moguće automatizirati, u budućnosti izvršavati brže i bez čekanja.

Pomoću posebne audio-vizualne tehnologije napravljen je i glas djevojčice, koji je bio gotovo identičan njenom pravom. Glas je prvo “ekstraktiran“ iz snimki mobitela i kamere njenih roditelja, digitalno je obrađen i strojno stopljen s likom djevojčice, tako da mimika prati riječi, koje se izgovaraju.

Nakon izuzetno emotivnog susreta s kćerkom, tijekom kojeg je, kako sama kaže – isplakala suza koliko za prethodne četiri godine – Jang Ji-sung je rekla da joj ovo predstavlja iskustvo života i da je zahvalna svima, koji su joj omogućili susret s njenom mezimicom, koja je umrla od neizlječive bolesti.

Majka i kćer su se srele pomoću HTC tehnologije Vive COSMOS, koji je posebna verzija VR uređaja namijenjenog programerima, koji žele razvijati virtualnu stvarnost za različite namjene.

Ova simulacija dio je projekta za osnaživanje primjene virtualne stvarnosti u liječenju depresije i drugih oblika mentalnih poremećaja, objašnjava IGN.

Virtualna stvarnost je, prema različitim istraživanjima, vrlo dobra za poticanje razvoja različitih i prerastanje nekih oblika emotivnih stanja, a u budućnosti ćemo vidjeti sve više slučajeva primjene u medicini, psihologiji i liječenju ljudi u medicinskim ustanovama i kod kuće.

Nastavi čitati

Future

Nova svemirska letjelica kreće prema Suncu po dosad neviđene snimke!

Objavljeno

-

Objavio

Foto: NASA

Svemirska letjelica, koju su zajednički izgradile američke i europske agencije za istraživanje kozmosa, spremna je za put ka Suncu tijekom kojeg će imati neviđen pogled na njegova dva pola, što će pomoći istraživačima u razumijevanju kako ogromna magnetna energija naše zvijezde utječe na planet Zemlju.

Foto: NASA/GSFC/SDO

Letjelica Solar Orbiter polijeće s lansirne rampe u Floridi u nedjelju u 23:03 po lokalnom vremenu i samostalno će otvoriti niz solarnih panela i antena, prije nego što nastavi put ka Suncu u okviru desetogodišnje misije na kojoj će mapirati polarne regije zvijezde.

Mapiranje sunčevih polova moglo bi omogućiti znanstvenicima da prvi put promatraju koncentrirane izvore solarnih vjetrova, mlaz plazme i čestica koje zrače prema van i održavaju zaštitni vanjski mjehur solarnog sustava koji diše u harmoniji sa solarnim vjetrom.

Solar Orbiter nosi 10 instrumenata, među kojima je šest teleskopa, a nalaze se iza toplinskog štitnika koji može podnijeti temperaturu od skoro 538 stupnjeva Celzija. Može dostignuti 42 milijuna kilometara od Sunca što je 95 posto udaljenosti između te zvijezde i Zemlje. Koristeći gravitaciju Zemlje i Venere orbiter će se približiti Suncu i na kraju sinkronizirati s njegovom rotacijom.

Solar Orbiter / Foto: ESA

Svakih 25 dana, kada sonda dođe do najbliže točke, otvorit će se mali prozori na površini toplinskog štita kako bi instrumenti snimili i utvrdili kako se površina Sunca s vremenom mijenja.

Rezultati misije će pomoći NASA-i da utvrdi kako može zaštititi svoje astronaute od radijacije, a znanstvenici će saznati i kako vremenski uvjeti u svemiru izazivaju oštećenja na satelitima i elektronskim uređajima oko i na Zemlji.

Solar Orbiter / Foto: ESA
Nastavi čitati

Preporučeno