Pratite nas

Future

Hlače za lakše trčanje i hodanje

Svojevrsno “robotsko” egzoodijelo

Objavljeno

-

Na Institutu Wyss, u sklopu sveučilišta u Harvardu, izrađeno je “egzoodijelo” koje izgleda poput robotskih kratkih hlača i može smanjiti potrošnju kisika pri naprezanju.

Mekano egzoodijelo olakšava hodanje i trčanje pomoću sustava aktiviranja kabelima. Kabeli za aktiviranje primjenjuju vlačnu čvrstoću između pojasa oko pasa i uskih nogavica kako bi stvorili torziju na spoju kuka koja radi zajedno s glutealnim mišićima.

Ukratko: hlačice pomažu pri kretanju mišića u kuku i preponama kako bi olakšale trčanje i hodanje. Bilo na ravnom terenu ili pri usponu.

Dok hodamo središte mase tijela ljulja se poput obrnutog klatna. Dok trčimo kreće se više nalik opruzi. Mikroprocesor u egzoodijelu može razlikovati trčite li ili hodate kako bi surađivao s glutealnim mišićima.

Egzoodijelo smanjuje metaboličke troškove (kisik pri disanju) za 4% tijekom trčanja i 9% prilikom hodanja. Posljedica toga je osjećaj lakoće dok ga se nosi – oko 5,7 kg za trkače i 7,3 kg za hodače.

Iako je smanjenje metaboličkog troška razmjerno skromno, znanstvenici napominju kako su pokazali da je moguće imati prijenosnog nosivog robota koji vam može pomoći u više od jedne aktivnosti, što bi moglo otvoriti vrata prema širokoj primjeni u svakodnevici.

Moguće primjene su pomaganje ljudima s teškoćama u hodanju, radnicima u industriji s fizički zahtjevnim zadaćama i slično.

Nastavi čitati
Super ponuda
Komentiraj

Dodaj komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Future

Policija u SAD-u već koristi robote

Objavljeno

-

Objavio

Foto: MA State Police

Državna policija Massachusettsa (MSP) tiho je testirala načine korištenja četveronožnog robota Boston Dynamics poznatog kao Spot, prema novim dokumentima dobivenim od strane američkog saveza civilnih sloboda iz Massachusettsa. I dok Spot još nije opremljen oružjem, dokumenti pružaju zastrašujući pogled u našu RoboCop budućnost.

Robot Spot, koji je postao službeno dostupan za iznajmljivanje tvrtkama prošlog mjeseca, MSP koristi od travnja 2019. godine. Sudjelovao je u najmanje dva policijska “incidenta”, iako nije poznato kakvi su ti incidenti bili. Također nije jasno je li robotima upravljao ljudski kontroler i koliko su robotima autonomne akcije dopuštene.

Nastavi čitati

Future

Europa treba prihvatiti 5G – prije nego što bude prekasno

Trebali bi iskoristiti vlastitu tehnologiju..

Objavljeno

-

Objavio

Jeste li znali da je finska telekomunikacijska kompanija Nokia jedan od glavnih igrača na globalnom tržištu mobilne infrastrukture? Proizvodi sve za izgradnju 5G mreža – od antena do usmjerivača i druge opreme – i masovno izvozi svoje proizvode u SAD, Japan i Kinu.

To na prvi pogled zvuči sjajno – to je samo još jedan dokaz europske sposobnosti gradnje i izvoza visokotehnoloških proizvoda. No, ako pobliže pogledamo, Nokijin primjer otkriva zabrinjavajuću tendenciju: čini se da Europa više pomaže razvoju tehnoloških inovacija negdje drugdje, nego stvaranju potrebnog okruženja za njihovo kultiviranje ovdje.

Dok Nokia stvara i izvozi komponente za 5G mrežu, SAD i Kina sastavljaju ih u sustave koji stvaraju dodatnu vrijednost u korist regija. Sličan primjer za to bi bio Europa koja prodaje brašno, jaja i šećer, a drugi ih koriste za pečenje kolača – koje će jednog dana prodati u Europi.

Korijen problema – nedostatak pravne i tehničke infrastrukture

Ono što je Europi potrebno da bi se riješila ove nepovoljne situacije jest pravno-tehnološka infrastruktura – ne samo zakoni i propisi, već i suradnja između donositelja odluka, tehnoloških tvrtki, odvjetničkih tvrtki i ostalih sudionika.

Drugim riječima, moramo izgraditi ekosustav u kojem tehnologije ne samo da mogu biti izumljene i testirane, već i komercijalizirane i korištene u praksi.

Trenutno je situacija sljedeća:

Na raspolaganju je mnogo tehnoloških izuma – u području pametne mobilnosti, telemedicine i drugim područjima. Međutim, Europa ih ne može iskoristiti jer ne postoji pravna infrastruktura koja bi omogućila praktično korištenje tih izuma.

Dok su Amerikanci na primjer tek korak od korištenja robotskih usluga, a policijske snage UAE-a široko koriste dronove u različitim misijama, jedina zemlja u Europi u kojoj su takve tehnologije barem teoretski moguće je Finska.

Njihov Zakon o prijevozu u zemlji, napisan prije nekoliko godina, ne sadrži odredbu u kojoj stoji da u automobilu mora biti vozač kako bi automobil vozio. Takva zakonska odredba povoljno utječe na autonomna vozila.

Pretjerano zaštitnički nastrojena Europa i manjak tehničkog znanja

Razlog zbog kojeg Europa još uvijek nema prijeko potrebnu pravno- tehnološku infrastrukturu je taj što lokalni zakonodavci nisu dovoljno informirani o potrebama tehnoloških tvrtki. Smatra se da jednostavno ne razumiju koje zakone treba stvoriti da bi ti propisi bili dovoljno otvoreni za tehnologiju, a istovremeno da dovoljno štite ljude.

Dakle, ono što Europa najbolje radi je – ograničavanje. Kao rezultat, na primjer, zakoni regije koji reguliraju 5G tehnologije sadrže znatno više zabrana u usporedbi sa SAD-o ili Kinom.

Naravno, Kinu ne treba uzimati za primjer kada je u pitanju donošenje zakona. Ali, europski kreatori politike se možda previše fokusiraju na zaštitu ljudi od potencijalnih prijetnji, a ne posvećuju dovoljno pažnje dobrim stranama određenih potencijalnih zakona.

Uzmimo za primjer osobne automobile: pametni prometni sustavi imaju priliku smanjiti troškove razvoja infrastrukture, učiniti gradski promet učinkovitijim i sigurnijim te značajno smanjiti emisiju CO2. Sve su to mjerljive i unovčive koristi, a upravo je to način kako bi kreatori politike trebali razmišljati o tehnologiji prilikom uvođenja novih propisa.

Lokalni startup ekosustav trpi

Europski protekcionizam i oklijevanje s uvođenjem zakona koji podržavaju tehnologiju sljedeće generacije već ima golemi negativni utjecaj na regiju i njezin startup ekosustav.

Javlja se tendencija da startupovi koji svoja rješenja grade na 5G tehnologiji, bježe iz Europe i pokušavaju pod svaku cijenu doći u SAD ili Kinu. Te su dvije zemlje poduzele prve korake u komercijalizaciji 5G-a, a to za početnike znači dvije stvari: prva – njihov će proizvod biti razumljiv jer je javnost upoznata s tehnologijom takve vrste. I drugi – imaju veće izglede za privlačenje sredstava jer se njihova inovacija može pokrenuti na lokalnom tržištu.

Na primjer, AirDog, latvijski startup bespilotnih letjelica, nije uspio privući ulaganja od europskih ulagača, a zatim je to uspio u SAD-u. Kada razmislite, to ima smisla – ulagači gledaju na lokalno tržište i može li se proizvod tamo prodati. Ako startup ne može lokalno komercijalizirati svoj proizvod, a jedina je opcija izvoz, ulagači smatraju posao previše rizičnim. Stoga izbjegavaju ulaganje u takve projekte.

Poanta bi bila, dok ne stvorimo priliku za komercijalizaciju ovih proizvoda nove generacije ovdje, riskiramo da izgubimo velike inovacije i buduće tvrtke u vrijednosti od milijardu dolara. Nepotrebno je reći da će to nanijeti ozbiljnu štetu našoj ekonomiji.

Europa mora postati otvorenija za rastuće inovacije, što prije to bolje. Ali da bi se to postiglo, ovo pitanje treba razumjeti i njime se namjenski pozabaviti na razini vlada i kreatora politika.

Nastavi čitati

Future

Burza dionica i inovativne, mlade tvrtke u Hrvatskoj

Objavljeno

-

Objavio

Burza dionica je tržište na kojem možete trgovati vrijednosnim papirima tvrtki, a ti papiri najčešće predstavljaju financijsko vlasništvo nad njenim dijelom. Osim trgovanja dionicama, na burzi vrijednosnih papira moguće je trgovati i obveznicama i drugim vrijednosnim papirima. Na ovoj je burzi moguće i izdavati i otkupljivati i druge financijske instrumente. Uz to, moguće je i sklapanje različitih financijskih poslova koji mogu donijeti različite zarade i profite.

Povijest razvoja burze vrijednosnih papira

Od 17. stoljeća, kada se pojavilo prvo dioničko društvo, do danas, burza dionica je uvijek bila predmet zanimanja, radi toga što pokazuje vrijednost određene kompanije, najbrže reagira na krizne vijesti te vrlo brzo može dovesti do pada vrijednosti kompanije. Ovo je posebno točno od 1971. godine, kad je NSDAQ zauvijek promijenio način trgovanja dionicama, jer je to bila prva elektronička burza vrijednosnih papira na svijetu. Danas je trgovanje vrijednosnim papirima putem Interneta uobičajeno i primjenjuju ga sve velike svjetske burze.

Koje dionice su u trendu

Svijet današnjice uvelike ovisi o tehnologiji, osobito onoj informatičkoj i svi smo mi, manje ili više, ovisni o različitim pogodnostima tehnoloških „čuda“ i raznim aplikacijama koje nam pomažu da lakše živimo i obavljamo poslove. Posve je očito da je, u skladu s tim, danas najmodernije i najpoželjnije ulagati u informatičke tvrtke, jer će se iste nastaviti razvijati i u budućnosti. Nemojmo zaboraviti niti na fenomen društvenih mreža i internetskih tvrtki, jer iste, bez obzira na ogromne kazne koje su dužne platiti prema odlukama sudova, i dalje uspješno posluju i ostvaruju vrlo pristojne profite.

Na ovogodišnjem Deloitteovom natječaju za 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki s prostora Srednje Europe, čak je šest hrvatskih tvrtki našlo svoje mjesto. One su BAZZAR.HR , korisnička platforma koja se bavi online prodajom, na 5. mjestu, s rastom od 2,821 posto, Q software  na 16. mjestu (927%), Ars Futura d.o.o. na 27. mjestu (685%), AG04 Innovative Solutions d.o.o. na 35. mjestu (551%), Delta Reality na 47. mjestu (449%) te Agrivi d.o.o. na 50. mjestu (432%).

Q software vrlo je zanimljiva, mlada tvrtka, osnovana prije samo četiri godine. Bave se izradom softvera i aplikacija za različite korisnike. Razlog njihovog brzog rasta i sve veće popularnosti su korisnici njihovih usluga koji prenose glas o kvalitetnoj i inovativnoj usluzi, krojenoj točno po željama korisnika. Tako je, na primjer, ova tvrtka za njemački Volkswagen napravili aplikaciju za korisnike iOS i Androida, pomoću koje korisnik koji se nalazi u određenom vozilu može vidjeti kako bi izgledale razne nadogradnje boljim paketom opreme ili automobil u drugoj boji, Osim Volkswagena, njihovi su klijenti Lufthansa, Coca-cola, Facebook, Walmart, Nestle i brojna druga zvučna imena svjetskog biznisa. 

Ars Futura još je jedan primjer mlade tehnološke tvrtke koja se bavi izradom aplikacija i softvera na vrlo kvalitetan i inovativan način. Brojne su tvrtke koje su se koristile njihovim uslugama kako bi unaprijedile poslovanje ili potpuno promijenile izgled aplikacija koje koriste, kao i svoj pristup tržištu. Od igrica, preko aplikacija namijenjenih uređenju interijera, aplikacija za glazbenike, raznih tražilica, sve što Vam je potrebno za unaprjeđenje ili modernizaciju poslovanja, možete naći u ovoj mladoj, ali vrlo obećavajućoj tvrtki. 

AG04 Innovative Solutions još je jedna mlada tvrtka čije poslovanje ubrzano raste i napreduje. Bave se izradom softvera, unaprjeđivanjem poslovanja, edukacijom i tečajevima zaposlenika te brojnim drugim uslugama. Klijenti su im od graditeljskog diva Strabaga do Addiko banke Hrvatska.

Delta Reality zapravo je studio za stvaranje sadržaja u digitalnim stvarnostima. U prijevodu to znači da se bave izradom kreativnih instalacija, kao što su interaktivni podovi, hologrami ili igrice upravljanje tijelom. Klijenti su im brojna zvučna imena, poput Microsofta, Disneya, Samsunga, Siemensa, da nabrojimo samo neke. 

https://www.netokracija.com/wp-content/uploads/2017/06/dinosaur_delta.jpg

Proizvod tvrtke Agrivi d.o.o. je aplikacija koja svima koji se bave proizvodnjom hrane, na specifičnoj lokaciji pomaže u postupcima proizvodnje, od sjetve, do berbe, odnosno žetve. Jednostavnije rečeno, Agrivi je digitalni mozak farme, a to postiže nizom alogritama i stručnim znanjem u realnom vremenu. Njihovi su klijenti brojni pa su, uz sjedište u Kutini, odlučili otvoriti još dva ureda, jedan u Zagrebu, a drugi u Londonu.

Zanimljivo je što je na tom natječaju jedna hrvatska tvrtka dobila i posebnu nagradu kao Najdistruptivnija inovacija (Most Distruptive Inovation). Radi se o tvrtki Rimac Automobili, koja je prva je tvrtka iz Hrvatske s pobjedom u ovoj kategoriji. Rimac Automobili u ovom natjecanju sudjeluje već četiri godine, a, uz ovo priznanje, tijekom prethodne tri godine ostvarivali su plasman u glavnoj kategoriji 50 najbrže rastućih.

Slikovni rezultat za rimac automobili

Rimac Automobili doista je tvrtka o kojoj je do sad puno rečeno, ali nas i dalje ne prestaje iznenađivati. Tvrtka se bavi izradom električnih hiper automobila, a u ponudi, osim toga, imaju i cjelovita rješenja za druge tvrtke koje se bave proizvodnjom automobila. Njihovi automobili iz linije Concept_One i Concept_Two nalaze se na popisu želja najbogatijih ljudi na svijetu, ako znamo da je C_Two automobil koji doslovno živi s tehnologijom, a može postići brzinu od 412 km/h.

Nastavi čitati

Preporučeno