Ako do sada niste čuli za ovaj izraz vrijeme je da se upoznate s njim, jer baš kao što je zadnjih par godina proteklo u znaku računarstva u oblacima (cloud), u godinama koje su pred nama puno će se pričati i o ovoj viziji.
Sigurno mislite kako je digitalni svijet već pretrpan, ali pričekajte da vidite što će donijeti idućih par godina. Mreža svih mreža, kako volimo nazivati internet odavno nije samo mreža računala, već imamo različite uređaje koji imaju sposobnost slanja informacija o stanju uređaja na mrežu. IoT je ideja, vizija koja se gradi već danas. U toj viziji svaki uređaj oko nas će komunicirati s drugim uređajem i slati mu podatke ili ga kontrolirati, ovisno o prikupljenim podacima. I sve to preko interneta.
Izraz Internet of Things smislio je Kevin Ashton sad već davne 1999. godine. Britanski znanstvenik tada je u svom radu uočio ograničenje interneta u kojem većinu podataka stvara čovjek. Danas velike količine podataka kojima raspolažemo i napredak u mobilnoj telefoniji donose tu viziju u naše živote i domove.
Odakle dolaze podaci?
Kada razmišljamo o IoT-u bitno je znati odakle podaci dolaze. Mnogo korisnih podataka naravno dolazi od nas. Poznati znanstvenik DJ Patil dao je odličan primjer korištenja podataka kako bismo poboljšali sami sebe.
„Možemo izgraditi mlazne motore koji nam govore kada su bolesni, zašto onda ne bi živjeli u svijetu u kojem doktor pogleda vaše podatke, nazove vas i kaže: Ne izgledate dobro, mogli bi me posjetiti“.
Kada bi vaš doktor imao pristup pravim informacijama, on bi zaista mogao predvidjeti kada morate doći na pregled.
Naravno, sami podaci nam nisu dovoljni niti previše korisni, i zato ljudi razvijaju proizvode koji nam mogu jasno prikazati te informacije. Dobar primjer je aplikacija MySugr koja dijabetičarima olakšava upisivanje i praćenje razine šećera u krvi. Iako ta aplikacija još uvijek ne očitava razinu šećera u krvi, niti može automatski upisati razinu, korisnik pomoću nje može pratiti svoje stanje i na vrijeme otići kod doktora.
Proći će još neko vrijeme dok različiti uređaji ne počnu komunicirati jedni s drugima, ali baš to je vizija IoT-a, spojiti više uređaja koji će razmjenjivati podatke i ovisno o tim podacima poduzimati određene radnje. Zamislite kada bi aplikacija MySugr sama mogla pratiti razinu vašeg šećera i pozvati vašeg doktora ako s vama nešto nije uredu. Zanimljivo, zar ne?
Platforme
Natjerati biljke ili hladnjak da komuniciraju s vama je jedna stvar, ali natjerati vaše biljke da komuniciraju sa sustavom grijanja je nešto sasvim drugo. Kada malo bolje pogledamo viziju koja stoji iz IoT-a, stvar postaje jako komplicirana i barijere između platformi sprječavaju razvoj ideje.
Jeff Hagins, osnivač i izvršni direktor tvrtke Smart Things, opisao je platformu koju razvijaju, a koja bi trebala pomoći proizvođačima da izrade nove načine spajanja strojeva i ljudi.
„Mi vidimo stvari jednostavno. IoT mora biti razvijen na platformi koja je jednostavna, inteligentna i otvorena za sve. Ali nije tako očito kao što se čini.“
Hangins je ilustrirao trenutni problem i moguća rješenja za proširenje IoT-a.
„Proizvodeći stvari koje su jednostavne za korištenje i pružajući jednostavna rješenja, sve više korisnika će pratiti ovaj trend. Kroz razvoj inteligentnog sustava, ljudi koji razvijaju i stvaraju proizvod mogu ga dijeliti zajednici umjesto da ga „zatvore“ i da proizvod radi samo onu stvar za koju je napravljen“
Tehnološki standardi će također morati biti implementirani. Trenutno Smart Things proizvod podržava ZigiBee, Zwave i WiFi, a planiraju integrirati i podršku za bluetooth. Hagins je to rekao na ovaj način, „možemo spojiti bilo koji broj uređaja i dopustiti vam da automatizirate svoj svijet“.
Hangins je izjavio da će se fizički svijet prebaciti u svijet interneta kako bi ga mogli bolje kontrolirati. Tako bi se digitalni i fizički svijet spojili i stvorili virtualnu sliku fizičkih uređaja na internetu.
„Tako će fizički svijet postati programirljiv. Kada promijenimo digitalni svijet, fizički će se kao odgovor na to promijeniti. Kada promijenimo fizički svijet, digitalni će se također promijeniti u skladu s fizičkim“
Sve to zvuči sjajno, ali za sada, većinu korisnih podataka korisnici sami upisuju. Integracijom IoT-a u naš svijet, sve to će prestati biti zanimljivo i postati će korisno.
Amber Case osnivačica tvrtke Geoliqi koja se bavi geolokacijom i okolinom korisnika, dala je vrlo zanimljiv primjer prema kojem bi se stvari koje su vam potrebne pokretale ovisno o vašoj lokaciji tj. lokaciji vašeg mobilnog telefona.
„Umjesto da imate hrpu senzora po cijeloj kući, kada dođete kući svijetla će se odmah upaliti, zato što uređaj zna da je ušao u GPS krug oko vaše kuće. Kada ode iz tog kruga, svijetlo se automatski gasi.“
Ovaj primjer ima smisla jer ključevi, novčanik i mobitel su tri stvari koje danas svatko ima gdje kod ide i ima smisla da uređaji znaju lokaciju vašeg mobitela umjesto da imate mrežu senzora koja se proteže po cijeloj kući kako bi saznali gdje ste.
Također, izjavila je da su najveći problem različite platforme, i da IoT-u treba nešto što bi učinilo ono što je SMS učinio mobilnim telefonima.
Budućnost IoT-a
Čini se kako će iduće godine biti revolucionarne, bar što se tiče dovođenja IoT-a na šire tržište. Jedna prepreka je već uklonjena, a to je adresni prostor. Naime uvođenjem IPv6 standarda moguće je imati 3,4·1038 adresa, a to je više nego dovoljno za IoT. Kada platforme postanu dostupnije i standardi budu postavljeni, sve će biti moguće.
Naravno, uvijek postoji pitanje sigurnosti podataka i privatnosti korisnika, ali ako se prisjetimo početka priče o računarstvu u oblacima, svi su se brinuli o sigurnosti, ali ono je ipak došlo i zauvijek promijenilo način na koji korisnici spremaju svoje podatke. Ista stvar dogoditi će se i sa IoT-em, kada jednom dođe u širu upotrebu zauvijek će promijeniti način na koji komuniciramo sa svojim uređajima, a što se privatnosti tiče, nju smo ionako izgubili onog trena kada smo se spojili na mrežu svih mreža.
