Kako postati programer?

Čim ste jutros otvorili oči provjerili ste što ima novo na Facebooku i Instagramu. Još prije nego ste se počeli spremati za školu ili posao bacili ste oko na vremensku prognozu, a doručkovali ste listajući TikTok. Tijekom cijelog dana koristili ste svoj pametni telefon ili računalo na poslu, uzimajući zdravo za gotovo sve informacije koje s tih uređaja dobijete. Zapravo, cjelokupna moderna civilizacija temelji se na softveru, bilo da je riječ o vašem automobilu, pametnom telefonu ili televizoru. A stalno rastuća potražnja za pametnim uređajima dovela je do stalno rastuće potražnje za zanimanjem programer, ljudima koji razvijaju i održavaju softver.

Ako želite promijeniti posao ili promijeniti karijeru u smislu da izaberete drugo zanimanje, biti programer je odličan izbor. Prema istraživanju domaćeg tržišta rada, situacija za programere ili one koji će to tek postati je obećavajuća. Tijekom prošle godine tražilo se čak 57% više programera u odnosu na 2020. i 22% u odnosu na 2019. godinu. Sličan scenarij se predviđa i u narednim godinama, što znači da vam se pruža prilika za stabilan i dobro plaćen posao. A ovaj članak će vam pomoći u izboru optimalnog puta kako postati programer.

Postoje brojni programski jezici i nije se lako snaći u gomili nepoznatih riječi i kratica. Zato preporučamo da se oslonite na zlatno pravilo: izaberite jezik koji je visoko rangiran na ljestvicama popularnosti programskih jezika, jer to znači da ga traži velik broj kompanija. Poznavati takav programski jezik znači relativno brzo pronaći posao. U ovom ćemo se članku osvrnuti na sljedeće:

• Koji programski jezik izabrati
• Koliko je teško postati programer
• Koliko programeri zarađuju
• Kako postati programer
• Gdje započeti s učenjem

Izbor programskog jezika

Prvo ćemo razjasniti pojmove ‘frontend’ i ‘backend’, budući da je to glavna razdjelnica između programskih jezika. Frontend programski jezici su oni kojima je naglasak na vizualnim elementima web stranice ili aplikacije, dakle na onaj dio kojeg korisnik vidi i s kojim je u interakciji. S druge strane, backend jezici su fokusirani na onaj dio web stranice ili aplikacije kojeg korisnici ne vide, nego odrađuju posao u pozadini nakon što se stisne neko dugme na ekranu.

Dobra analogija između frontenda i backenda u stvarnom svijetu bio bi vaš automobil. Frontend dio vašeg automobila je njegova boja, na koju možete utjecati prilikom kupnje automobila. Isto vrijedi i za brzinomjer, kojeg gledate prilikom vožnje i utječete na njega stiskanjem papučice gasa. Backend dio vašeg automobila su oni dijelovi koje ne vidite, a nalaze se između papučice gasa, motora i kotača. Oni ubrzavaju automobil i šalju povratnu informaciju nazad na brzinomjer.

Više s Geek.hr: Trebaš li uopće s Windows 10 prijeći na Windows 11?

Primjer frontend jezika je JavaScript, na kojem se temelje internetske stranice. Za njim postoji velika potražnja i krenite tim putem ako želite raditi frontend. Primjer backend jezika je Java. Nemojte se zbuniti zbog sličnog imena, jer je to praktički jedino što ova dva jezika imaju zajedničko. U svijetu je Python popularniji od Jave i on je uz JavaScript programski jezik koji se najčešće preporuča za učenje. Kod nas je situacija drugačija i Java predstavlja bolji izbor. Uz Javu, tu su još Python, PHP, C# (čita se kao ‘sharp’) te C++. Sve ove jezike ćemo detaljnije razraditi u posebnim člancima.

Naposljetku se treba osvrnuti na mobilne aplikacije, dakle na pametne telefone temeljene na operativnim sustavima Android ili iOS. Aplikacije za Android razvijat ćete koristeći Javu ili Kotlin. Za razvoj programa za iOS koristi se Swift odnosno Objective-C. Pritom preporučamo Swift, kojeg je Apple razvio kao zamjenu za Objective-C. Postoje i drugi programski jezici, no na domaćem tržištu rada preporučamo držati onih koje smo ovdje spomenuli.

Koliko je teško postati programer

Ovo je pitanje na koje ne postoji jednoznačan odgovor. Ako se prvi put susrećete s programiranjem, otvoreno ćemo reći kako će put biti trnovit. Trebat će godinu do dvije dana konstantnog i upornog učenja kako biste bili spremni za prvi posao. Ovo podrazumijeva svakodnevno ponavljanje i vježbanje, što će biti značajan napor svakome tko već ima posao i obitelj. Učiti bilo koju vještinu iz temelja nije lagana zadaća. Ako već poznate neki programski jezik od ranije, učenje će ići puno brže.

Isto tako treba reći kako ne postoji najbolji ili najlakši programski jezik. Ako se odlučite za Javu, onda ju i naučite. Nemojte odustajati kod prve prepreke jer ste nesigurni i mislite da ste trebali izabrati, recimo, Python. Svaki programski jezik ima svoje prednosti i nedostatke zbog kojih će vam biti lakši ili teži za naučiti. Iste će vas dvojbe mučiti bez obzira kojim putem krenuli. Zato budite uporni, jer ćete samo upornošću otkloniti sve nedoumice i svladati prepreke. A naučiti pojedini programski jezik tek je dio priče, jer su u praksi frontend i backend međusobno isprepleteni. Kada se zaposlite nećete raditi samo u jednom programskom jeziku, nego ćete kao programer naučiti barem osnove mnogih drugih.

Koliko programer zarađuje

Ovo je svima najzanimljivija tema iz očitog razloga: isplati li se ulagati toliki trud u učenje programiranja? Prije svega, frontend i backend programer podjednako zarađuju, zato iznos kojeg ćete dobiti ovisi isključivo o vašem znanju. Ako znate puno, u poziciji ste tražiti veliku plaću. Ako ste početnik (junior) i već sad očekujete desetke tisuća kuna, bit ćete razočarani. Baš kao što keramičar s višegodišnjim iskustvom ima puno veću plaću od početnika, tako i senior developer ima puno veću plaću od juniora.

U nekim firmama ta se cifra kreće već oko pet tisuća kuna i nemojte misliti da ćete na prvom programerskom poslu proći puno bolje od toga. Dobra strana priče je što će vam plaća konstantno rasti. Na poslu ćete raditi na brojnim projektima tijekom čega ćete usavršiti postojeće znanje i konstantno stjecati novo, a softverske firme to znaju cijeniti. Potražnja za dobrim programerima je u stalnom porastu, zbog čega žele zadržati ljude koji za njih rade. A to čine povišicama i drugim pogodnostima, od kojih su najočitiji rad od kuće i fleksibilno radno vrijeme.

A da biste dobili posao kao frontend programer, potrebno je znati HTML, CSS i JavaScript, uz poznavanje barem jednog frameworka kao što su React ili Angular. S druge strane, backend programer će se zaposliti ako zna Javu i Spring odnosno Spring Boot, a poželjno je poznavati barem osnove rada s bazama podataka. Ovdje govorimo o minimalnim zahtjevima, mada će i oni biti krupan zalogaj za mnoge koji u programiranje kreću bez ranijeg predznanja. Nemojte se uplašiti oglasa za programerske poslove, jer su oni koncipirani tako da traže puno. Poslodavci k’o poslodavci, tražit će maksimalno jer im je cilj dobiti što kompletnijeg zaposlenika. I to je očekivan pristup kojeg ne treba osuđivati. Stavite se u njihovu poziciju.

Kako postati programer

Bitan preduvjet za ulazak u IT sektor je barem osnovno poznavanje engleskog jezika. Sve tehnologije s kojima ćete kao programer raditi, svi online tutoriali i sva dokumentacija su na engleskom. Što ga bolje znate, lakše ćete i brže usvajati znanje.

Postoji više izvora iz kojih možete učiti, od kojih je klasično školovanje očiti prvi izbor. Ujedno je i najbolji izbor, jer ćete sustavno i ciljano učiti za buduće zanimanje. S obzirom da mnogi od vas nemaju luksuz žrtvovanja nekoliko godina života da bi upisali fakultet, ostaje izbor upisivanja informatičkog tečaja ili samostalno učenje. Preporučamo vam samostalno naučiti programirati, jer ćete na internetu naći gotovo beskrajan izvor znanja. Neki izvori online učenja se plaćaju (platforme Udemy ili Coursera, recimo) dok su drugi izvori besplatni. Pritom sami određujete vrijeme i intenzitet učenja, a rezultati će biti isti ili čak bolji nego na informatičkim tečajevima koji se nude na svakom koraku. Oni pritom, nemojmo zaboraviti, koštaju i po nekoliko tisuća kuna, zato dobro odvagnite što je najbolje za vas. Evo nekoliko adresa na kojima možete početi programirati već danas:

• Youtube – ovdje ćete naći velik broj tutoriala na kanalima poput freeCodeCamp, Alex Lee, Web Dev Simplified ili Amigoscode. Pogodni su kako za napredne korisnike, tako i za potpune početnike u programiranju.
• Codecademy – Odlično mjesto za početnike, jer su materijali za njih besplatni. Kompleksniji projekti se plaćaju, ali ima sasvim dovoljno projekata i u besplatnoj verziji.
• W3Schools – još jedno mjesto s brojnim i uglavnom besplatnim tečajevima za programiranje. Ima i jako dobar forum na kojem možete raspravljati o pojedinim zadacima i dobiti precizne upute kako ih rješavati.
• Udemy – ova platforma za učenje sadrži nepregledan niz tečajeva za programiranje, koje možete kupiti već za dvanaestak eura. Kad ga jednom kupite, tečaj vam je dostupan doživotno i u svakom trenutku.

Zaključak

Kao što možete primijetiti, nije jednostavno postati programer. Učenje programskog jezika je kompleksno jer iziskuje puno vremena i truda, osobito ako učite programirati uz već postojeći posao koji sam po sebi uzima puno vremena i energije. U brojnim ćete situacijama sumnjati u sebe i poželjeti odustati, ali to je prepreka na koju ćete naići bez obzira želite li biti programer, kuhar ili nešto treće.

Prije nego krenete učiti, odlučite se što točno želite raditi. Ako imate bilo kakvih nejasnoća, raspitajte se. U suprotnom ćete lutati od programskog jezika do programskog jezika i na kraju odustati. Napravite plan i program po kojem ćete raditi, jer ćete tako najbrže napredovati. Ako imate poznanike koji već rade u IT sektoru raspitajte se kod njih za detalje. Njihovi savjeti vam mogu uštedjeti dane i tjedne učenja. Isto tako, postoje domaći forumi gdje također možete potražiti pomoć i savjet. Ekipa iz IT sektora je, generalno govoreći, vrlo susretljiva i uvijek spremna pomoći i zato se nemojte ustručavati pitati. Uz upornost i svakodnevno učenje svladat ćete zapreke i biti spremni za svoj prvi posao programera, što je uvjerljivo najisplativija karijera ne samo kod nas, nego u cijelome svijetu. A što je najbitnije, sve ovisi isključivo o vama.