Kako radi centralno grijanje? (Prednosti i mane)

Centralno grijanje je najčešći sustav grijanja na našem području i može ga se pronaći u većini obiteljskih domova i javnih objekata. Većina ljudi zna o čemu je riječ i kako izgleda prostor koji se grije na ovaj način, ali mnogi ne znaju kako u stvari radi centralno grijanje. 

Upoznat ćemo vas sa svim bitnim pojmovima vezanim uz centralno grijanje, objasniti kako radi i što je važno imati na umu u svakom prostoru u kojem se koristi. Uvijek je važno držati se propisa u svim segmentima grijanja, od postavljanja do korištenja, kako bi rezultat bio zadovoljavajući, a norme sigurnosti ispunjene.

Dakle, osim što ćete saznati kako radi centralno grijanje, dobit ćete i neke savjete koje je dobro prosijediti dalje, ali i imati na umu kada unajmljujete ili pak kupujete nekretninu. Krenimo!

Što je centralno grijanje?

Centralno grijanje je vrsta grijanja kod koje postoji neki zajednički uređaj ili postrojenje (primjerice kotlovnica) kojim se toplina proizvodi centralno, na jednom mjestu, da bi se nakon toga širila čitavim prostorom uz pomoć cijevi. Sigurni smo da vam je sada jasno zašto je dobilo ime centralno grijanje.

Cijevi koje prenose toplinu ispunjene su medijima za prijenos topline, a to su voda, zrak ili vodena para. One dovode toplinu u određene prostorije ili zgrade nakon čega se pomoću radijatora ta toplina prenosi u stambene ili poslovne prostorije. Naravno, vi sami možete regulirati koliko ćete topline pustiti u svoj stambeni objekt tako što ćete promijeniti postavke (bile digitalne ili manualne) na radijatorima.

Kod većine obiteljskih objekata medij kojim se prenosi toplina je voda u radijatorima, ali kod većih zgrada često je korištenje zraka i toplozračnog centralnog grijanja. Radijatori s vodom ponekad znaju biti nešto bučniji ako se u njima nakupi zraka, stoga ih je bitno relativno često provjeravati i servisirati.

Centralno grijanje nije isključivo grijanje prirodnim plinom; prostor se na isti princip može centralno grijati koristeći i druga goriva poput drva, lož-ulja ili struje. Centralno grijanje može funkcionirati i uz pomoć nekih drugih energenata poput solarne energije, bio mase ili topline iz okoliša (na taj način funkcioniraju toplinske pumpe).

Centralno grijanje – koji su dijelovi sustava centralnog grijanja?

Centralno grijanje je zatvoreni sustav u kojem se nalazi nekoliko različitih dijelova koji imaju različite funkcije, ali je svaka od njih jako bitna i omogućuje funkcioniranje čitavog sustava.

Postoje četiri glavne komponente koje su međusobno povezane u jedinstveni centralni sustav grijanja. U nastavku ćemo opisati sve četiri komponente centralnog grijanja kako biste umali bolji uvid u njegove dijelove te bolje razumijeli servisere.

1. Generator topline – kotao

Generator topline je uređaj kojim sve započinje jer se u njemu generira energija koja će zagrijavati prostor. Riječ je o uređaju koji koristi plin, struju, lož ulje ili neki slični energent kako bi zagrijao medij kojim će se prenositi toplina. Ovaj dio se svakako ne nalazi u vašem stanu.

Ovaj uređaj se zove i kotao za centralno grijanje, a njime kreće put topline u vaš dom. Kotao se najčešće nalazi na nekoj centralnoj poziciji objekta kojeg zagrijava, obično u podrumu. Nije loše da je taj podrum donekle centriran s obzirom na zgradu kako bi cijevi bile simetrične i svi stanovi dobili jednaku priliku za kvalitetno grijanje.

Upravo se u ovom kotlu zagrijava medij za distribuciju topline, a najčešće je riječ o vodi, iako su ponekad u pitanju para ili zrak. Ovako zagrijana voda postaje lakša pa započinje s dizanjem i širenjem u cijevima kojim putuje sve do grijaćih tijela tj. radijatora. Kvalitetne instalacije jako su bitne za kvalitetno grijanje pa stoga svakako druge stanare pitajte kakva su im iskustva s grijanjem prije no što neki stan kupite ili se uselite.

Voda cijelo vrijeme cirkulira na ovaj način: nakon dolaska u radijator počinje se hladiti, postaje teža i tako se vraća na mjesto iz kojeg je krenula, u kotao. Tamo će ponovno doći do njenog zagrijavanja pomoću plina ili nekog energenta pa će se cijeli postupak zagrijavanja vode ponoviti. 

2. Oprema za distribuciju topline – cijevi

Oprema za distribuciju pumpe zapravo su cijevi pomoću kojih zagrijani medij stiže do radijatora. Kod ovih cijevi je bitno da se periodički provjerava njihovo stanje, pogotovo nakon vrlo hladnih zima, te da se svi kvarovi saniraju što prije.

3. Oprema za predaju topline – grijaća tijela (radijatori)

Grijaća tijela koja se koriste za širenje topline u prostorijama su najčešće radijatori, a sve češće i grijači podnog grijanja koji su se pokazali odličnim izborom za dobro zagrijavanje prostora. O njima ćemo kasnije te ćemo svakako spomenuti i prednosti i mane.

Raspoređenost topline bolja je kod podnog grijanja jer se toplina koja ide kroz tlo ravnomjerno raspoređuje po prostoru i na taj način ima prednost pred toplim zrakom koji neravnomjernije cirkulira prostorom. Zbog toga se danas ljudi često odluče na podno grijanje.

Kako funkcionira radijatorsko grijanje? Kod centralnog grijanja u kojem se koriste radijatori prostor se grije uz pomoć zagrijanog zraka. Ovaj zrak se nalazi oko radijatora i njega zagrijavaju radijatori nakon čega se on širi prema gore i tako zagrijava prostor kruženjem kroz njega.

Manji dio topline vezan je uz isijavanje površine zagrijanog radijatora (koji je, usput rečeno, vrlo česta usputna postaja za zagrijavanje ruku ukućana).  

Kako funkcionira podno grijanje? Kod podnog centralnog grijanja toplina zagrijane vode prelazi na površinu poda i tako dalje isijava u prostor. Ovo je vrlo popularna metoda grijanja jer je potrebna topline površine niža što ga čini štedljivijim načinom grijanja, a puno je ugodnije i zdravije za osobe koje se nalaze u takvom grijanom prostoru. 

4. Ekspanzijska posuda

Ekspanzijska posuda je obavezan dio centralnog grijanja. Riječ je o dodatku u kotlu koji služi za održavanje povoljne razine tlaka u kotlu. Glavni zadatak ekspanzijske posude je da prikuplja višak vode ili nadodaje taj višak u sustav i na taj način regulira normalnu razinu tlaka u sustavu. 

Centralno grijanje – prednosti i nedostaci

Svaki sustav za grijanje ima određene prednosti i nedostatke, ovisno o tome o kojem je segmentu tog sustava riječ. Isto vrijedi i za centralno grijanje, a više o tome možete pročitati u nastavku.

Prednosti centralnog grijanja:

• Ravnomjerna temperaturna raspodjela – omogućuje se postizanje ujednačene temperature u svim prostorijama
• Kvalitetniji i čišći zrak 
• Manji broj dimnjaka i ložišta – smanjeno zagađivanje okoliša
• Jednostavna regulacija temperature
• Mogućnost daljinske regulacije
• Praktičnost
• Kompaktnost sustava koji ne zauzima veliki prostor (samo jedan kotao za cijeli objekt)

Nedostatci centralnog grijanja:

• Veliki financijski izdatci – kupnja kotla, izvedba cjevovoda, oprema za grijanje, itd.
• Poteškoće sa zagrijavanjem prostora u prijelaznom periodu
• Mogućnost zamrzavanja 
• Suhoća zraka
• Gubitak topline u cijevima
• Mjerenje potrošnje u velikim zgradama

Podno centralno grijanje ili radijatorsko centralno grijanje – što izabrati? 

Iako je podno grijanje mnogo rjeđi oblik centralnog grijanja ima određene prednosti kojih su sve svjesniji poduzetnici koji grade zgrade i kuće. Većina objekata ipak ima klasično radijatorsko grijanje, ali mnogi vlasnici kuća i stanova oduševljeni su činjenicom da za podno grijanje nisu potrebni radijatori koji mogu prilično narušiti estetiku prostora. 

Podno grijanje je nevidljivo grijanje i to mu je jedna od najvećih prednosti. Kod takve vrste grijanja nema prašine i suhog zraka kojeg obično uzrokuju radijatori, pa je zbog toga podno grijanje pogodnije za zdravlje.

Na početku otkrivamo što je podno centralno grijanje i kako ono radi. Mnogi su se odlučili implementirati baš ovakvo grijanje jer troši manje energije te je svakako “zelenija opcija” što se tiče klimatskih promjena i korištenja energije.

Kako funkcionira podno grijanje?

Podno grijanje se može ugraditi u svaki objekt, nevažno koje veličine i je li riječ o stanu u zgradi, obiteljskoj kući, trgovini, dvorani neke vrste pa čak i crkvi. Bitno je samo da su ovi prostori dobro izolirani jer bilo koja vrsta grijanja neće dobro funkcionirati ako prostor ima lošu izolaciju i velik dio topline se gubi prema van.

Postavljanje podnog grijanja nije jako zahtjevno, ali uvijek ga je bolje postaviti prije nego što se na pod postave podne obloge jer ih je onda potrebno uklanjati i vraćati. 

Podno centralno grijanje se postavlja tako da se na betonski pod stavlja sloj toplinske izolacije i neki grijaći elementi poput cijevi za vodu, nakon čega se sve zalije slojem cementa, nakon čega se na pod može ugraditi bilo koja vrsta podne obloge (parket, pločice, laminat i slično).

Osim cijevi za vodu mogu se postaviti električni grijaći kabeli ili mrežica  kod kojih se grijanjem upravlja termostatom dok se u slučaju postavljanja cijevi za vodu koristi centralni termostat, a svaka prostorija se grije određenom količinom topline preko razdjeljivača. 

Podno grijanje – prednosti i mane 

Prednosti podnog grijanja: 

• Kod podnog grijanja površina je zagrijana ravnomjerno i blago, dok radijatori moraju biti vrući da bi postigli isti efekt
• Upravo zbog tog blagog zagrijavanja poda strujanje zraka je minimalno pa se ne podiže prašina, za razliku od radijatora koji su poznati skupljači prašine
• Podno grijanje uklanja alergene 
• Raspodjela topline je bolja jer se toplina diže prema gore
• Podno grijanje troši otprilike 10% manje energije od grijanja radijatorima
• Iako je postavljanje podnog grijanja u početku financijski zahtjevnije dugoročno je riječ o isplativoj investiciji jer je prostor učinkovitije zagrijan i zahtijeva puno manje održavanja
• Podno grijanje je estetski privlačnije jer nema radijatora po zidovima, a mnogi će reći da je površina poda kod podnog grijanja zapravo jedan veliki radijator koji je nevidljiv, a grije

Mane podnog grijanja:

• Podno grijanje je teže uvesti u kuću nego centralno grijanje radijatorima
• Povećanje broja grijaćih tijela je mnogo teže naknadno postići kod podnog grijanja, za razliku od radijatora koje je potrebno samo nadodati
• Cijena instalacije podnog grijanja je gotovo 30% veća od ugradnje klasičnih radijatora
• Zagrijavanje poda traje malo duže nego kod radijatora, ali prostorija se nakon toga teže hladi
• Neki predmeti ne smiju biti u kontaktu s podom koji je zagrijan pa i na ovo treba obratiti pažnju