HiTech

Kako svemirski brodovi izgledaju iznutra?

on

Želite li postati astronaut? Da biste ostvarili svoje dječje snove, morate ispuniti dugačak niz uvjeta. Jedan od njih je naučiti upravljati svemirskim brodom kojim ćete letjeti svemirom. Da biste to pak naučili morate dugo i naporno vježbati za upravljačkom pločom broda; svi znamo kako izgleda Space Shuttle i pomalo nam je smiješan onaj lunarni modul, kojim su se Armstrong i ostali astronauti spuštali na površinu Mjeseca. Ali kako ti strojevi izgledaju iznutra?

Donosimo vam pregled unutrašnjosti svih svemirskih brodova, a na vama je da zavirite u njih i odlučite se za upravljačku palicu kojeg od njih biste najradije sjeli.

Vostok

Prvi svemirski brod uopće, kojim se u svemir u travnju 1961. godine otisnuo Jurij Gagarin. Jednostavna, lako pregledna kontrolna ploča imala je nešto više od 25 prekidača, što tadašnjim svemirskim putnicima nije bio problem za svladati.

Unutrašnjost Vostoka (Credit: Gizmodo)

Unutrašnjost Vostoka (Credit: Gizmodo)

Mercury

Američki svemirski brod prve generacije i svojevrsni konkurent Vostoku zvao se Mercury. Šest je Amerikanaca njime dospjelo u orbitu, s kontrolnom pločom znatno složenijom od Vostokove.

Unutrašnjost Mercuryja (Credit: NASA)

Unutrašnjost Mercuryja (Credit: NASA)

North American X-15

X-15 je bio eksperimentalni raketni zrakoplov Američkog ratnog zrakoplovstva i NASA-e. Ukupno je letio 199 puta, od čega je dva puta ispaljen ravno u svemir, dosegnuvši visinu od 106, odnosno 108 kilometara.

Zrakoplovom X-15 letio je i Neil Armstrong (Credit: USAF/NASA)

Zrakoplovom X-15 letio je i Neil Armstrong (Credit: USAF/NASA)

Gemini

Druga generacija američkih brodova dizajnirana je da primi dvojicu astronauta, od kojih je svaki imao vlastite zadatke i obveze. Kabina tog broda, iako vrlo skučena, bila je preplavljena instrumentima.

Gemini je letio samo dvije godine (Credit: NASA)

Gemini je letio samo dvije godine (Credit: NASA)

Sojuz

Treći sovjetski svemirski brod – Voshod nismo naveli ranije, jer je zapravo tek od sigurnosnih aspekata cijepljeni Vostok – donio je nove instrumente unutar broda. Sam je Sojuz doživio nekoliko generacija (prvi put je poletio 1967. i još uvijek je u upotrebi), od kojih je svaka bila sve složenija od prethodne.

Sojuz (Credit: Charles Simony)

Sojuz (Credit: Charles Simony)

Sojuz TM (Credit: GTCT)

Sojuz TM (Credit: GTCT)

Sojuz TMA (Credit: NASA)

Sojuz TMA (Credit: NASA)

Apollo – zapovjedni modul

Misije na Mjesec podrazumijevale su let u dva svemirska broda; prvi od njih, zapovjedni modul, nosio je posadu u Mjesečevu orbitu i nazad na Zemlju.

Zapovjedni modul broda Apollo (Credit: NASA)

Zapovjedni modul broda Apollo (Credit: NASA)

Apollo – lunarni modul

Drugi svemirski brod u sklopu misija Apollo bio je lunarni modul. On se koristio tek po prispijeću u orbitu Mjeseca te spuštanje na njegovu površinu. Po završetku površinskih operacija posada bi se vratila u orbitu i nanovo spojila s zapovjednim modulom, nakon čega bi lunarni modul bio odbačen.

Lunarni modul (Credit: Mark Avino/NASA)

Lunarni modul (Credit: Mark Avino/NASA)

Space Shuttle

Flota američkih raketoplana, popularno zvani Space Shuttleovima, prvi su višekratno iskoristivi svemirski brodovi. Najsloženiji su strojevi za put u svemir u povijesti, u što se možete uvjeriti ako bacite oko na njihovu kabinu.

Unutrašnjost Shuttlea Atlantis (Credit: NASA)

Unutrašnjost Shuttlea Atlantis (Credit: NASA)

Unutrašnjost Shuttlea Discovery (Credit: NASA)

Unutrašnjost Shuttlea Discovery (Credit: NASA)

Buran

Sovjetska varijanta višekratno iskoristivog svemiroplova, Buran, poletio je tek jednom i to bez posade. Ekonomski krah SSSR-a uvjetovao je ukidanje letova, a na priloženoj slici možemo posvjedočiti kako bi kozmonautima bilo u njemu.

Sovjetski raketoplan Buran (Credit: Roskosmos

Sovjetski raketoplan Buran (Credit: Roskosmos

SpaceShipOne

Prvi privatni svemirski brod poletio je početkom 21. stoljeća. Dvočlana posada imala je zadatak odvesti ga u suborbitalni let i vratiti na Zemlju.

SpaceShipOne bio je eksperimentalni stroj kompanije Virgin Galactic (Credit: Light Media)

SpaceShipOne bio je eksperimentalni stroj kompanije Virgin Galactic (Credit: Light Media)

Šenčou

Prvi, zasad i jedini kineski svemirski brod jest Šenčou. Iako temeljen na Sojuzovoj tehnologiji, danas se toliko razlikuje od njega da možemo govoriti o pravom kineskom proizvodu.

Šenčou (Credit: Xinhua)

Šenčou (Credit: Xinhua)

Dream Chaser

U Sjedinjenim Američkim Državama posljednjih se godina pojavilo nekoliko tvrtki koje su proizvele vlastite svemirske brodove sposobne doseći svemir. Dream Chaser je produkt kompanije Sierra Nevada.

Dream Chaser (Credit: NASA)

Dream Chaser (Credit: NASA)

Dragon V2

Dragon V2 vlasništvo je kompanije SpaceX, a svoj će premijerni let s posadom imati sljedeće godine. Ovaj je aparat izabran da nosi američke astronaute k Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS).

Dragon V2 naprednija je verzija bespilotnog broda Dragon (Credit: SpaceX)

Dragon V2 naprednija je verzija bespilotnog broda Dragon (Credit: SpaceX)

Orion

Nakon umirovljenja Space Shuttlea, NASA i ESA zajednički su razvili novi brod namijenjen letu u duboki svemir. Orion će prvi put poletjeti početkom sljedećeg desetljeća, a nosit će ljude na asteroide i Mars.

Orion (Credit: NASA)

Orion (Credit: NASA)

Federacija

Ruska svemirska agencija Roskosmos razvija nasljednika Sojuza pod imenom Federacija. Ne zna se kad će poletjeti, a služit će za letove u Zemljinu orbitu i prema Mjesecu.

Federacija (Credit: Roskosmos)

Federacija (Credit: Roskosmos)

CST-100 Starliner

Uz već spomenuti Crew Dragon, još je jedan brod izabran za prijevoz astronauta k ISS-u: Boeing CST-100 Starliner. Prvi let bit će sljedeće godine, a osim ISS-a, letjet će i prema budućoj privatnoj svemirskoj postaji kompanije Bigelow.

CST-100 Starliner (Credit: Boeing/NASA)

CST-100 Starliner (Credit: Boeing/NASA)

Izvor: Gizmodo

Podijeli s drugima:

Autor Marko Lubar

Roses are red, violets are blue, I'm schizophrenic, and so am I.

Preporučeno

Komentiraj

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *