Pratite nas

Pozdrav, koji sadrลพaj vas zanima?

Tech

Kako svemirski brodovi izgledaju iznutra?

Credit: NASA

ลฝelite li postati astronaut? Da biste ostvarili svoje djeฤje snove, morate ispuniti dugaฤak niz uvjeta. Jedan od njih je nauฤiti upravljati svemirskim brodom kojim ฤ‡ete letjeti svemirom. Da biste to pak nauฤili morate dugo i naporno vjeลพbati za upravljaฤkom ploฤom broda; svi znamo kako izgleda Space Shuttle i pomalo nam je smijeลกan onaj lunarniย modul, kojim su se Armstrong i ostali astronauti spuลกtali na povrลกinu Mjeseca. Ali kako ti strojevi izgledaju iznutra?

Donosimo vam pregled unutraลกnjosti svih svemirskih brodova, a na vama je da zavirite u njih i odluฤite se za upravljaฤku palicu kojeg od njih biste najradije sjeli.

Vostok

Prvi svemirski brod uopฤ‡e, kojim se u svemir u travnju 1961. godine otisnuo Jurij Gagarin. Jednostavna, lako pregledna kontrolna ploฤa imala je neลกto viลกe od 25 prekidaฤa, ลกto tadaลกnjim svemirskim putnicimaย nije bio problem za svladati.

Unutraลกnjost Vostoka (Credit: Gizmodo)

Unutraลกnjost Vostoka (Credit: Gizmodo)

Mercury

Ameriฤki svemirski brod prve generacije i svojevrsni konkurent Vostokuย zvao se Mercury. ล est je Amerikanaca njime dospjelo u orbitu, s kontrolnom ploฤom znatno sloลพenijom od Vostokove.

Unutraลกnjost Mercuryja (Credit: NASA)

Unutraลกnjost Mercuryja (Credit: NASA)

North American X-15

X-15 je bio eksperimentalni raketni zrakoplov Ameriฤkog ratnog zrakoplovstva i NASA-e. Ukupno je letio 199 puta, od ฤega je dva puta ispaljen ravno u svemir, dosegnuvลกi visinu od 106, odnosno 108 kilometara.

Zrakoplovom X-15 letio je i Neil Armstrong (Credit: USAF/NASA)

Zrakoplovom X-15 letio je i Neil Armstrong (Credit: USAF/NASA)

Gemini

Druga generacija ameriฤkih brodova dizajnirana je da primi dvojicu astronauta, od kojih je svaki imao vlastite zadatke i obveze. Kabina tog broda, iako vrlo skuฤena, bila je preplavljena instrumentima.

Gemini je letio samo dvije godine (Credit: NASA)

Gemini je letio samo dvije godine (Credit: NASA)

Sojuz

Treฤ‡i sovjetski svemirski brod โ€“ Voshod nismo naveli ranije, jer je zapravo tek od sigurnosnih aspekata cijepljeni Vostok โ€“ donio je nove instrumente unutar broda. Sam je Sojuz doลพivio nekoliko generacija (prvi put je poletio 1967. i joลก uvijek je u upotrebi), od kojih je svaka bila sve sloลพenija od prethodne.

Sojuz (Credit: Charles Simony)

Sojuz (Credit: Charles Simony)

Sojuz TM (Credit: GTCT)

Sojuz TM (Credit: GTCT)

Sojuz TMA (Credit: NASA)

Sojuz TMA (Credit: NASA)

Apollo โ€“ zapovjedni modul

Misije na Mjesec podrazumijevale su let u dva svemirska broda; prvi od njih, zapovjedni modul, nosio je posadu u Mjeseฤevu orbitu i nazad na Zemlju.

Zapovjedni modul broda Apollo (Credit: NASA)

Zapovjedni modul broda Apollo (Credit: NASA)

Apollo โ€“ lunarni modul

Drugi svemirski brod u sklopu misija Apollo bio je lunarni modul. On se koristio tek po prispijeฤ‡u u orbitu Mjeseca te spuลกtanje na njegovu povrลกinu. Po zavrลกetku povrลกinskih operacija posada bi se vratila u orbitu i nanovo spojila s zapovjednim modulom, nakon ฤega bi lunarni modul bio odbaฤen.

Lunarni modul (Credit: Mark Avino/NASA)

Lunarni modul (Credit: Mark Avino/NASA)

Space Shuttle

Flota ameriฤkih raketoplana, popularno zvani Space Shuttleovima, prvi su viลกekratno iskoristivi svemirski brodovi. Najsloลพeniji su strojevi za put u svemir u povijesti, u ลกto se moลพete uvjeriti ako bacite oko na njihovu kabinu.

Unutraลกnjost Shuttlea Atlantis (Credit: NASA)

Unutraลกnjost Shuttlea Atlantis (Credit: NASA)

Unutraลกnjost Shuttlea Discovery (Credit: NASA)

Unutraลกnjost Shuttlea Discovery (Credit: NASA)

Buran

Sovjetska varijanta viลกekratno iskoristivog svemiroplova, Buran, poletio je tek jednom i to bez posade. Ekonomski krah SSSR-a uvjetovao je ukidanje letova, a na priloลพenoj slici moลพemo posvjedoฤiti kako bi kozmonautima bilo u njemu.

Sovjetski raketoplan Buran (Credit: Roskosmos

Sovjetski raketoplan Buran (Credit: Roskosmos

SpaceShipOne

Prvi privatni svemirski brod poletio je poฤetkom 21. stoljeฤ‡a. Dvoฤlana posada imala je zadatak odvesti ga u suborbitalni let i vratiti na Zemlju.

SpaceShipOne bio je eksperimentalni stroj kompanije Virgin Galactic (Credit: Light Media)

SpaceShipOne bio je eksperimentalni stroj kompanije Virgin Galactic (Credit: Light Media)

ล enฤou

Prvi, zasad i jedini kineski svemirski brod jest ล enฤou. Iako temeljen na Sojuzovoj tehnologiji, danas se toliko razlikuje od njega da moลพemo govoriti o pravom kineskom proizvodu.

ล enฤou (Credit: Xinhua)

ล enฤou (Credit: Xinhua)

Dream Chaser

U Sjedinjenim Ameriฤkim Drลพavama posljednjih se godina pojavilo nekoliko tvrtki koje su proizvele vlastite svemirske brodove sposobne doseฤ‡i svemir. Dream Chaser je produkt kompanije Sierra Nevada.

Dream Chaser (Credit: NASA)

Dream Chaser (Credit: NASA)

Dragon V2

Dragon V2 vlasniลกtvo je kompanije SpaceX, a svoj ฤ‡e premijerni let s posadom imati sljedeฤ‡e godine. Ovaj je aparat izabran da nosi ameriฤke astronaute k Meฤ‘unarodnoj svemirskoj postaji (ISS).

Dragon V2 naprednija je verzija bespilotnog broda Dragon (Credit: SpaceX)

Dragon V2 naprednija je verzija bespilotnog broda Dragon (Credit: SpaceX)

Orion

Nakon umirovljenja Space Shuttlea, NASA i ESA zajedniฤki su razvili novi brod namijenjen letu u duboki svemir. Orion ฤ‡e prvi put poletjeti poฤetkom sljedeฤ‡eg desetljeฤ‡a, a nosit ฤ‡e ljude na asteroide i Mars.

Orion (Credit: NASA)

Orion (Credit: NASA)

Federacija

Ruska svemirska agencija Roskosmos razvija nasljednika Sojuza pod imenom Federacija. Ne zna se kad ฤ‡e poletjeti, a sluลพit ฤ‡e za letove u Zemljinu orbitu i prema Mjesecu.

Federacija (Credit: Roskosmos)

Federacija (Credit: Roskosmos)

CST-100 Starliner

Uz veฤ‡ spomenuti Crew Dragon, joลก je jedan brod izabran za prijevoz astronauta k ISS-u: Boeing CST-100 Starliner. Prvi let bit ฤ‡e sljedeฤ‡e godine, a osim ISS-a, letjet ฤ‡e i prema buduฤ‡oj privatnoj svemirskoj postaji kompanije Bigelow.

CST-100 Starliner (Credit: Boeing/NASA)

CST-100 Starliner (Credit: Boeing/NASA)

Izvor: Gizmodo

Moลพda ฤ‡e vas zanimati

Tech

ล to bi se dogodilo ako uronite ruku u posudu tekuฤ‡eg duลกika? Bi li vam se ruka smrzla do ozeblina? Bi li se razbila ฤim...

Internet

Sigurno ste do sad naletjeli na neke od bizarnosti na koje je Googleovo auto naletjelo pri snimanju, a u ovom videu pogledajte kompilaciju najฤudnijih...

Tech

Trebate izraฤunati postotak od nekog broja, a ne znate kako? Proฤitajte ovaj jednostavan ฤlanak i nauฤite kako se raฤuna postotak. Postotci se koriste za...

Tech

1995. godine grupa znanstvenika NASA-e napravila je testove o tome kako pojedine droge utjeฤu na paukovu sposobnost da izgradi mreลพu.

Internet

Odmah da vam kaลพemo โ€“ neizbjeลพan kraj dogodio bi se iznenaฤ‘ujuฤ‡e brzo. Ako je zapremnina prosjeฤnog lijesa 886 litara, a prosjeฤan volumen ljudskog tijela...

Automoto

Tvrtka Laser Power Systems razvila je automobil pogonjen nuklearnom energijom. Napokon je pronaฤ‘en naฤin koji ฤ‡e vaลกem automobilu omoguฤ‡iti vjeฤni rad bez punjenja. No...

Tech

Rudnik dijamanata Mir u Siberu jedna je od najveฤ‡ih rupa u tlu koju je ฤovjek napravio. Duboka je 525 metara i ลกiroka 1200m. Let...

Tech

Bumerang je jedan od najstarijih leteฤ‡ih objekata koje je ljudska ruka stvorila. Svi znamo da su ih koristili Aboridลพini, no malo je poznato je...