ลฝelite li postati astronaut? Da biste ostvarili svoje djeฤje snove, morate ispuniti dugaฤak niz uvjeta. Jedan od njih je nauฤiti upravljati svemirskim brodom kojim ฤete letjeti svemirom. Da biste to pak nauฤili morate dugo i naporno vjeลพbati za upravljaฤkom ploฤom broda; svi znamo kako izgleda Space Shuttle i pomalo nam je smijeลกan onaj lunarniย modul, kojim su se Armstrong i ostali astronauti spuลกtali na povrลกinu Mjeseca. Ali kako ti strojevi izgledaju iznutra?
Donosimo vam pregled unutraลกnjosti svih svemirskih brodova, a na vama je da zavirite u njih i odluฤite se za upravljaฤku palicu kojeg od njih biste najradije sjeli.
Vostok
Prvi svemirski brod uopฤe, kojim se u svemir u travnju 1961. godine otisnuo Jurij Gagarin. Jednostavna, lako pregledna kontrolna ploฤa imala je neลกto viลกe od 25 prekidaฤa, ลกto tadaลกnjim svemirskim putnicimaย nije bio problem za svladati.
Unutraลกnjost Vostoka (Credit: Gizmodo)
Mercury
Ameriฤki svemirski brod prve generacije i svojevrsni konkurent Vostokuย zvao se Mercury. ล est je Amerikanaca njime dospjelo u orbitu, s kontrolnom ploฤom znatno sloลพenijom od Vostokove.
Unutraลกnjost Mercuryja (Credit: NASA)
North American X-15
X-15 je bio eksperimentalni raketni zrakoplov Ameriฤkog ratnog zrakoplovstva i NASA-e. Ukupno je letio 199 puta, od ฤega je dva puta ispaljen ravno u svemir, dosegnuvลกi visinu od 106, odnosno 108 kilometara.
Zrakoplovom X-15 letio je i Neil Armstrong (Credit: USAF/NASA)
Gemini
Druga generacija ameriฤkih brodova dizajnirana je da primi dvojicu astronauta, od kojih je svaki imao vlastite zadatke i obveze. Kabina tog broda, iako vrlo skuฤena, bila je preplavljena instrumentima.
Gemini je letio samo dvije godine (Credit: NASA)
Sojuz
Treฤi sovjetski svemirski brod โ Voshod nismo naveli ranije, jer je zapravo tek od sigurnosnih aspekata cijepljeni Vostok โ donio je nove instrumente unutar broda. Sam je Sojuz doลพivio nekoliko generacija (prvi put je poletio 1967. i joลก uvijek je u upotrebi), od kojih je svaka bila sve sloลพenija od prethodne.
Sojuz (Credit: Charles Simony)
Sojuz TM (Credit: GTCT)
Sojuz TMA (Credit: NASA)
Apollo โ zapovjedni modul
Misije na Mjesec podrazumijevale su let u dva svemirska broda; prvi od njih, zapovjedni modul, nosio je posadu u Mjeseฤevu orbitu i nazad na Zemlju.
Zapovjedni modul broda Apollo (Credit: NASA)
Apollo โ lunarni modul
Drugi svemirski brod u sklopu misija Apollo bio je lunarni modul. On se koristio tek po prispijeฤu u orbitu Mjeseca te spuลกtanje na njegovu povrลกinu. Po zavrลกetku povrลกinskih operacija posada bi se vratila u orbitu i nanovo spojila s zapovjednim modulom, nakon ฤega bi lunarni modul bio odbaฤen.
Lunarni modul (Credit: Mark Avino/NASA)
Space Shuttle
Flota ameriฤkih raketoplana, popularno zvani Space Shuttleovima, prvi su viลกekratno iskoristivi svemirski brodovi. Najsloลพeniji su strojevi za put u svemir u povijesti, u ลกto se moลพete uvjeriti ako bacite oko na njihovu kabinu.
Unutraลกnjost Shuttlea Atlantis (Credit: NASA)
Unutraลกnjost Shuttlea Discovery (Credit: NASA)
Buran
Sovjetska varijanta viลกekratno iskoristivog svemiroplova, Buran, poletio je tek jednom i to bez posade. Ekonomski krah SSSR-a uvjetovao je ukidanje letova, a na priloลพenoj slici moลพemo posvjedoฤiti kako bi kozmonautima bilo u njemu.
Sovjetski raketoplan Buran (Credit: Roskosmos
SpaceShipOne
Prvi privatni svemirski brod poletio je poฤetkom 21. stoljeฤa. Dvoฤlana posada imala je zadatak odvesti ga u suborbitalni let i vratiti na Zemlju.
SpaceShipOne bio je eksperimentalni stroj kompanije Virgin Galactic (Credit: Light Media)
ล enฤou
Prvi, zasad i jedini kineski svemirski brod jest ล enฤou. Iako temeljen na Sojuzovoj tehnologiji, danas se toliko razlikuje od njega da moลพemo govoriti o pravom kineskom proizvodu.
ล enฤou (Credit: Xinhua)
Dream Chaser
U Sjedinjenim Ameriฤkim Drลพavama posljednjih se godina pojavilo nekoliko tvrtki koje su proizvele vlastite svemirske brodove sposobne doseฤi svemir. Dream Chaser je produkt kompanije Sierra Nevada.
Dream Chaser (Credit: NASA)
Dragon V2
Dragon V2 vlasniลกtvo je kompanije SpaceX, a svoj ฤe premijerni let s posadom imati sljedeฤe godine. Ovaj je aparat izabran da nosi ameriฤke astronaute k Meฤunarodnoj svemirskoj postaji (ISS).
Dragon V2 naprednija je verzija bespilotnog broda Dragon (Credit: SpaceX)
Orion
Nakon umirovljenja Space Shuttlea, NASA i ESA zajedniฤki su razvili novi brod namijenjen letu u duboki svemir. Orion ฤe prvi put poletjeti poฤetkom sljedeฤeg desetljeฤa, a nosit ฤe ljude na asteroide i Mars.
Orion (Credit: NASA)
Federacija
Ruska svemirska agencija Roskosmos razvija nasljednika Sojuza pod imenom Federacija. Ne zna se kad ฤe poletjeti, a sluลพit ฤe za letove u Zemljinu orbitu i prema Mjesecu.
Federacija (Credit: Roskosmos)
CST-100 Starliner
Uz veฤ spomenuti Crew Dragon, joลก je jedan brod izabran za prijevoz astronauta k ISS-u: Boeing CST-100 Starliner. Prvi let bit ฤe sljedeฤe godine, a osim ISS-a, letjet ฤe i prema buduฤoj privatnoj svemirskoj postaji kompanije Bigelow.
CST-100 Starliner (Credit: Boeing/NASA)
Izvor: Gizmodo
