Otvarate Facebook ili mail i pojavljuje se poruka โ โpopusti do 50 posto!โ. Otvarate webshop i shvaฤate da popusti zapravo iznose 10 ili 20 posto, uz jedan ili svega nekoliko proizvoda ฤije je cijene trgovina doista prepolovila. I dok ฤe veฤina stranicu ugasiti, netko se moลพda odluฤi uzeti proizvod iako je mislio da ฤe akcija biti veฤa. Ili nastaviti traลพiti po istoj trgovini i za sebe pronaฤi neลกto drugo.
Takvi natpisi, kojima trgovine privlaฤe kupce, graniฤe s laลพnim oglaลกavanjem i obiฤno su vezani uz proizvode s izrazito visokim cijenama. Tako vam popust od 10 posto na proizvod koji, recimo, stoji 100 eura omoguฤuje da ga kupite za 90, ลกto i nije neka bombastiฤna ponuda. Gotovo sve trgovine sliฤne akcije imaju i kroz godinu; za Crni petak ipak se oฤekuje neลกto viลกe.
U prvom su planu posljednjih dana trgovine s odjeฤom. Tko uopฤe moลพe pobrojati silne brendove koji prodaju modne marke? Upravo su zbog toga najeksponiraniji, iako se primjeri mogu pronaฤi i na drugim podruฤjima prodaje. Joลก ako ne kupujete uลพivo veฤ online pa platite poลกtarinu โ koliko je zapravo velik taj popust? Baลก i nije, zar ne?
Crni petak ameriฤka je ideja koja se kod nas pojavila unazad nekoliko godina. No, ฤini se da je veฤ โishlapilaโ i uskoro bi mogla postati besmislena. Ovakve prakse moลพemo izjednaฤiti s varanjem kupaca, jer zbog natpisa koji graniฤe s obmanjujuฤim otvaraju webshopove. Ipak, kako tu i tamo neki proizvod doista bude na popustu od 50 posto, sve je u redu.
Barem ลกto se trgovina tiฤe.