Gledaš slike freelancera s laptopom na plaži, pivo u jednoj ruci, sunčane naočale na licu, a novac pristiže sam od sebe. Zvuči savršeno, zar ne? Nažalost, to je mit koji se prodaje godinama, ali nema puno veze sa stvarnošću.
Rad u IT industriji nije čarobni put do bogatstva i slobode. Da, mogućnosti su ogromne, plaće često iznad prosjeka, a remote rad sve uobičajeniji. Ali ono što se rijetko spominje su neprospavane noći zbog bugova, beskonačni Zoom sastanci i klijenti koji “samo žele malu promjenu” – koja se pretvori u tjedan dana rada.
Vrijeme je da razbijemo najčešće mitove o IT karijeri i otkrijemo što se stvarno krije iza priča o životu digitalnih nomada i programera koji zarađuju bogatstvo.
Mit #1: “Programiranje je lagano, samo naučiš kodirati i zaradiš bogatstvo”
Internet je prepun oglasa koji obećavaju da ćeš za tri mjeseca naučiti programirati i pronaći posao s plaćom od 10.000 eura. Sve što trebaš je završiti online tečaj i tvoj novi život može početi. Zvuči predobro da bi bilo istinito? Zato što i jest.
Programiranje nije samo nizanje linija koda – to je rješavanje problema, stalno učenje i rad s nepredvidivim situacijama. Naučiti sintaksu jezika poput Pythona ili Jave nije teško, ali razumjeti kako stvarno graditi softver, optimizirati kod, otklanjati bugove i raditi u timovima – to su vještine koje dolaze s vremenom i iskustvom.
Ako misliš da ćeš nakon par mjeseci moći konkurirati iskusnim developerima, čeka te neugodno iznenađenje. Početnička znanja nisu dovoljna za ozbiljne projekte. Većina junior developera provodi prve godine karijere učeći od mentora, radeći na zadacima koji su često manje glamurozni nego što si zamišljao.
Realnost: Ako želiš uspjeti u IT-ju, morat ćeš uložiti godine učenje i praksu. Programiranje može biti odlično plaćeno, ali bogatstvo ne dolazi preko noći – ni s plaže, ni iz ureda.
Mit #2: “Freelanceri žive kao digitalni nomadi na egzotičnim lokacijama”
Slika je jasna: laptop na plaži, noge u pijesku, egzotični koktel u ruci, a posao se odrađuje uz zvuk valova. Freelancing u IT industriji često se povezuje s potpunom slobodom i luksuznim životnim stilom. No, realnost je puno drugačija – i puno manje glamurozna.
Prvi problem: Internet. Da bi mogao raditi s bilo koje lokacije, treba ti stabilna i brza internet veza. Javni WiFi u kafiću? Previše nesiguran. Mobilni hotspot? Spori i nepouzdani. A ako misliš da ćeš u nekom egzotičnom resortu imati super konekciju, čekaj dok te usred videopoziva klijent pita zašto zvučiš kao robot i nestaneš s mreže.
Drugi problem: Radno okruženje. Slike programera koji rade iz hammocka izgledaju odlično na Instagramu, ali pokušaj tipkati osam sati s laptopom u krilu. Ergonomija? Ne postoji. Plus, sunce na ekranu, vrućina, buka i neudobnost brzo unište svaki dojam “slobodnog rada s plaže”.
Treći problem: Vremenske zone i klijenti. Ako su tvoji klijenti u Europi, a ti si na Baliju, pripremi se na sastanke usred noći. Ako misliš da freelanceri sami biraju svoje radno vrijeme, razmisli opet – većina njih mora biti dostupna kada to klijenti zahtijevaju, ne kada im odgovara.
Zaključak: Da, freelancing može ponuditi fleksibilnost, ali ne znači da možeš raditi bilo gdje i bilo kada. Većina uspješnih freelancera bira mirne, radno prilagođene lokacije, a ne plaže i kafiće. Digitalni nomadi postoje, ali njihova realnost je puno manje romantična nego što se prikazuje na društvenim mrežama.
Mit #3: “Remote rad znači manje stresa i više slobode”
Remote rad često se prikazuje kao sveti gral modernog IT posla – radiš iz udobnosti svog doma, bez gužve u prometu, bez šefa koji ti diše za vratom, i možeš raditi u pidžami. Zvuči savršeno? Samo na papiru.
Prvi problem: Radno vrijeme ne postoji. Kada radiš od kuće, granica između posla i privatnog života gotovo nestaje. Klijenti i kolege često očekuju da si uvijek dostupan, jer “ionako si kod kuće”. Pauza za ručak može se pretvoriti u improvizirani sastanak, a radni dan u maraton koji traje do kasno u noć.
Drugi problem: Komunikacija postaje noćna mora. Remote rad znači beskonačne Zoom sastanke, Slack notifikacije koje ne prestaju i e-mailove u svako doba dana. Umjesto brzog dogovora u uredu, sada trebaš pisati poruke, čekati odgovore i često ponavljati iste stvari jer netko nije pročitao cijeli thread.
Treći problem: Usamljenost i motivacija. Rad u uredu možda zna biti naporan, ali omogućava razmjenu ideja, brze dogovore i društvenu interakciju. Kod remote rada, možeš provesti cijeli tjedan bez pravog razgovora s kolegama. Motivacija pati, a bez jasne organizacije lako je izgubiti fokus.
Zaključak: Remote rad nudi slobodu, ali samo ako znaš postaviti jasne granice i organizirati svoj radni dan. Ako misliš da ćeš automatski imati manje stresa, pričekaj prvi ponedjeljak kad te šef nazove u 20:00 s “jednim brzim zadatkom” koji će potrajati do ponoći.
Mit #4: “U IT-ju su plaće ogromne, svi zarađuju 10k eura mjesečno”
Jedan od najčešćih mitova o IT industriji je da svaki programer vozi Teslu i zarađuje kao liječnik specijalist. Internet je prepun priča o juniorima koji nakon par mjeseci učenja dobiju ponudu od 10.000 eura mjesečno. Realnost? Mnogo kompleksnija.
Prvi problem: Plaće ovise o mnogo faktora. Da, postoje developeri koji zarađuju desetke tisuća eura mjesečno, ali to su vrhunski stručnjaci s godinama iskustva, često u velikim tech kompanijama (FAANG) ili specijalizirani konzultanti. Junior developeri, sistem administratori i helpdesk osoblje imaju znatno skromnije početne plaće.
Drugi problem: Lokacija i industrija igraju ključnu ulogu. Zaposlenje u Njemačkoj ili Švicarskoj nije isto kao rad u Hrvatskoj ili Srbiji. Isto vrijedi i za vrste poslova – programeri specijalizirani za AI ili blockchain mogu očekivati veće plaće od web developera koji rade klasične poslovne aplikacije.
Treći problem: Freelancing nije uvijek zlatni rudnik. Mnogi freelanceri sanjaju o visokim satnicama, ali konkurencija je ogromna, a klijenti često žele što nižu cijenu. Početnici provode mjesece tražeći projekte, pregovarajući i radeći za puno manje od onoga što su očekivali.
Zaključak: Da, IT industrija može ponuditi visoke plaće, ali samo onima koji ulažu godine u učenje, specijalizaciju i građenje karijere. Ako misliš da ćeš nakon prvog tečaja odmah ući u “klub 10k”, možda je vrijeme za realnija očekivanja.
Zaključak: Što je istina o IT karijeri?
IT industrija nudi sjajne prilike, ali nije čarobna ulaznica za lagodan život bez stresa i napora. Da, možeš raditi remote, možeš imati fleksibilno radno vrijeme, a plaće su često više od prosjeka. No, to dolazi s cijenom – konstantnim učenjem, prilagođavanjem i preuzimanjem odgovornosti za vlastitu karijeru.
Ako sanjaš o radu s plaže, pripremi se na loš internet, neudoban radni prostor i vremenske zone koje će ti uništiti san. Ako misliš da ćeš nakon kratkog tečaja programiranja odmah postati milijunaš, očekuje te razočaranje. Freelanceri nisu slobodni kao što se čini, a remote rad nije uvijek sinonim za manje stresa.
Ipak, ako si spreman ulagati vrijeme, učiti i prilagođavati se promjenama, IT može biti jedna od najboljih karijera današnjice. Ne zbog mita o brzom bogatstvu, već zbog dugoročnih mogućnosti koje nudi onima koji znaju kako ih iskoristiti.
