Pratite nas

Pozdrav, koji sadrลพaj vas zanima?

Tech

Nosivi gadgeti kao detektori zaraze u ranoj fazi bolesti?

Pametni satovi i narukvice mogli bi odigrati veliku ulogu u sprjeฤavanju ลกirenja virusa i otkrivanju zaraลพenih u ranoj fazi bolesti.

Medicinski fakultet sveuฤiliลกta Stanford, Istraลพivaฤki institut Scripps i poznati proizvoฤ‘aฤ nosivih gadgeta Fitbit pokrenuli su inicijativu koja ima za cilj podatke sa senzora pametnih satova iskoristiti za uoฤavanje ranih znakova zaraze.

Oni razvijaju algoritme koji ฤ‡e, iz podataka koje senzori prikupe, oznaฤiti poviลกene otkucaje srca i temperaturu. Tako ฤ‡e korisnici moฤ‡i dobiti upozorenje u najranijim fazama bolesti, ฤak i prije pojave simptoma te se tako moฤ‡i izolirati prije nego ลกto zaraze drugu osobu.

U projektu ฤ‡e biti prouฤavani podaci s pet razliฤitih nosivih gadgeta, a na svakom od njih ฤ‡e se nalaziti drugaฤiji analitiฤki algoritam. Za potrebe projekta, Fitbit ฤ‡e znanstvenicima osigurati i 1.000 pametnih satova i promovirati istraลพivanje meฤ‘u svojim korisnicima, kojima ฤ‡e biti ponuฤ‘ena moguฤ‡nost da u njoj sudjeluju.

Sa Stanforda poruฤuju da ฤ‡e uspjeลกnost razvoja ovakvog tipa rane dijagnostike ponajviลกe ovisiti o broju sudionika istraลพivanja, pa se nadaju da ฤ‡e u njega biti ukljuฤen veliki broj dobrovoljaca.

Znanstvenici su svjesni izazova koji stoji pred njima. Na srฤani ritam i promjene tjelesne temperature utjecaj imaju razliฤiti faktori poput vjeลพbanja ili gledanja napetog filma, a algoritmi bi to trebali prepoznati i izdvojiti od uzorka koji ukazuje na moguฤ‡nost zaraze virusom. Uz to, problem je i u prepoznavanju razliฤitih virusa, kako se ne bi dogodilo da pametni sat napravi uzbunu ฤak i kad se radi o obiฤnoj prehladi.

Bez obzira na sve te izazove, znanstvenici sa Stanforda vjeruju da su pametni satovi i narukvice dobar โ€œalatโ€ za ovaj posao, s obzirom na to da njihovi senzori dnevno naprave viลกe od 250.000 mjerenja. Profesor Michael Snyder vjeruje da ฤ‡e upravo zahvaljujuฤ‡i tim podacima biti moguฤ‡e pronaฤ‡i uzorke koji ฤ‡e otkriti tko se razbolio i kako.

Naravno, to neฤ‡e moฤ‡i pruลพiti kompletnu sliku epidemije, s obzirom na to da samo manji dio populacije nosi pametne satove ili narukvice, ali bi u skorijoj buduฤ‡nosti sve viลกe ljudi moglo poฤeti koristiti takve gadgete i mogli bi postati obavezni.

Moลพda ฤ‡e vas zanimati

Tech

ล to bi se dogodilo ako uronite ruku u posudu tekuฤ‡eg duลกika? Bi li vam se ruka smrzla do ozeblina? Bi li se razbila ฤim...

Internet

Sigurno ste do sad naletjeli na neke od bizarnosti na koje je Googleovo auto naletjelo pri snimanju, a u ovom videu pogledajte kompilaciju najฤudnijih...

Tech

Trebate izraฤunati postotak od nekog broja, a ne znate kako? Proฤitajte ovaj jednostavan ฤlanak i nauฤite kako se raฤuna postotak. Postotci se koriste za...

Tech

1995. godine grupa znanstvenika NASA-e napravila je testove o tome kako pojedine droge utjeฤu na paukovu sposobnost da izgradi mreลพu.

Internet

Odmah da vam kaลพemo โ€“ neizbjeลพan kraj dogodio bi se iznenaฤ‘ujuฤ‡e brzo. Ako je zapremnina prosjeฤnog lijesa 886 litara, a prosjeฤan volumen ljudskog tijela...

Automoto

Tvrtka Laser Power Systems razvila je automobil pogonjen nuklearnom energijom. Napokon je pronaฤ‘en naฤin koji ฤ‡e vaลกem automobilu omoguฤ‡iti vjeฤni rad bez punjenja. No...

Tech

Rudnik dijamanata Mir u Siberu jedna je od najveฤ‡ih rupa u tlu koju je ฤovjek napravio. Duboka je 525 metara i ลกiroka 1200m. Let...

Tech

Bumerang je jedan od najstarijih leteฤ‡ih objekata koje je ljudska ruka stvorila. Svi znamo da su ih koristili Aboridลพini, no malo je poznato je...