Pratite nas

Sci

Prvi kontakt s vanzemaljcima bit će u potpunosti drugačiji nego u filmovima. Evo zašto!

Objavljeno

-

Gledajući SF filmove i serije, naučeni smo što očekivati od vanzemaljskih oblika života: U Danu nezavisnosti našli smo se pod invazijom, ali smo se spasili podmetanjem računalnog virusa u računalo njihova broda. U War of the Worlds ispostavilo se kako su naši virusi smrtonosni za osvajače, pa smo za dlaku izbjegli holokaust. Znanstvenici kažu kako je takav prikaz vanzemaljaca nerealan i u stvarnosti možemo očekivati nešto sasvim drugo.

Vanzemaljci neće izgledati poput ljudi

Za razliku od serije Star Trek, gdje se ljudi od drugih rasa razlikuju tek po frizuri, pravi prvi kontakt bit će svojevrsni antiklimaks. S obzirom da su se razvili u drastično drugačijem okružju nego mi, vrlo je vjerojatno da vanzemaljci neće ličiti ni na što slično životu na Zemlji, a kamoli ljudima.

Nećemo moći komunicirati s njima

Ukoliko samo prijeđete državnu granicu i zaputite se u primjerice Mađarsku, naći ćete se okruženi ljudima s kojima nećete biti u stanju razmijeniti niti jednu riječ. Zapisi nekih drevnih, izumrlih naroda vjerojatno nikad neće niti biti odgonetnuti. A riječ je o pripadnicima naše vrste.

Komunikacija sa životinjama svedena je tek na osnovno sporazumijevanje s nekoliko vrsta (s psima ili čovjekolikim majmunima, primjerice) i to nakon nekoliko stoljeća suživota, proučavanja i treniranja. Razmjenjivanje informacija s vanzemaljcima, koji možda neće imati niti ista osjetila kao mi – što ako su gluhi i slijepi? – vjerojatno će biti nemoguće.

Ukoliko postoji u Sunčevu sustavu, vanzemaljski život nije odmakao dalje od mikroskopske razine (Credit: popsci.com)
Ukoliko postoji u Sunčevu sustavu, vanzemaljski život nije odmakao dalje od mikroskopske razine (Credit: popsci.com)

Nećemo moći shvatiti stranu tehnologiju

Ukoliko stupimo u kontakt s tehnološki naprednom vrstom (život na Enkeladu i Europi, ako ga ima, nije odmakao dalje od mikroskopske razine), nećemo moći pojmiti uređaje kojima raspolažu. Evolucija u sasvim drugačijim uvjetima uvjetovala je i razvoj tehnologije prilagođene takvom obliku života. Osim toga, ukoliko netko zaista dođe do nas (mi s našom tehnologijom trenutno ne možemo dalje od vlastite orbite) učinit će to s toliko naprednom tehnologijom, da će naši najbolji znanstvenici u to gledati kao što bi homo habilis gledao u laptop.

Prvi kontakt učinit će roboti

Put u svemir je dugotrajan, opasan i naporan. Let do Marsa, primjerice, trajat će najmanje šest mjeseci – i to u jednom smjeru. U tom su pogledu roboti daleko bolji izbor, što pokazuje broj lansiranih misija u duboki svemir: sve su, bez iznimke, u potpunosti autonomne, a prisustvo čovjeka svodi se na boravak u sigurnosti klimatizirane kontrolne sobe negdje na Zemlji.

A ukoliko smo mi nevoljni i nespremni za daleka putovanja, sva je prilika i da druga strana slično misli. Čak štoviše: kad se jednom u dalekoj budućnosti sretnu takva dva robota, moguće je da će civilizacije koje su ih poslale već stoljećima biti izumrle.

Ne moramo se bojati njihovih bolesti, kao niti oni naših

Svaka zaraza koja postoji na Zemlji prilagođena je upravo domaćim uvjetima i vrstama. Primjerice, ako ne želite dobiti gripu, izbjegavat ćete ljude koji ju imaju. Istovremeno ćete provoditi vrijeme sa svojom mačkom ili psom bez bojazni od bilo kakve zaraze.

Iz istog razloga ljudi se neće moći zaraziti bolestima od kojih oboljevaju vanzemaljci, kao što niti oni od nas neće moći dobiti niti prehladu.

Voyager 1, lansiran 1977. godine, još nije napustio Sunčev sustav. Ljudi ne mogu podnijeti tako dugotrajna putovanja (Credit: Wikipedia)
Voyager 1, lansiran 1977. godine, još nije napustio Sunčev sustav. Ljudi ne mogu podnijeti tako dugotrajna putovanja (Credit: Wikipedia)
Nastavi čitati
Super ponuda
2 komentara

Dodaj komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Sci

Kako je učinkovitije učiti – iz knjiga ili s ekrana?

Papir protiv digitalnih materijala

Objavljeno

-

Objavio

Foto: Pixabay

Mnoge škole su već uvele ili uvode tablete i pametne ploče, a nije ni neobično da djeca uče iz e-udžbenika i ostalih bilježaka u digitalnoj formi.

Svejedno, iako je tehnologija omogućila da je učenicima gomila informacija brzo dostupna, znanstvenici su otkrili da to nije baš najbolji izbor po pitanju učenja.

Studija koju su proveli znanstvenici iz SAD-a otkrila je da mladi češće biraju učenje iz digitalnih materijala, no ne postižu najbolje rezultate.

Istraživanja su i prije pokazivala da učenici zaista radije (i brže) čitaju s ekrana nego s papira, a u ovom istraživanju nakon rješavanja testova, ispalo je da su čitanje s razumijevanjem bolje odradili na tekstu ispisanom na papiru negoli onom na ekranu.

Zaključeno je da je brzina čitanja presudan faktor toga koliko će učenici zapamtiti ono što čitaju. Naime, grupa učenika koja je čitala materijale sporije na ekranu imala je bolje rezultate nego pri normalnoj brzini čitanja materijala u papirnatom obliku.

Znanstvenici su svjesni da će sve više materijala u budućnosti biti u digitalnom obliku zato savjetuju – želite li bolje shvatiti ili zapamtiti neki tekst, čitajte ga sporije (bez obzira u kojem obliku on bio).

Nastavi čitati

Sci

Evo zašto ne biste trebali držati laptop u krilu

Volite li i vi držati laptop u krilu?

Objavljeno

-

Objavio

Foto: Pixabay

Ako laptop često držite u krilu, bilo bi dobro da se podsjetite da je loša cirkulacija zraka kriptonit svakog laptopa. Upravo takav način korištenja često dovodi do pregrijavanja.

Nije ga pametno ni držati na krevetu, deki ili na jastuku, jer su u pitanju površine koje nisu dovoljno čvrste i ravne te koje znatno otežavaju ventilaciju. Stalak za laptop u tim situacijama bi bio sasvim dobra alternativa stolu.

Najvažnije je da nijedan od otvora zraka nije blokiran. Oni se obično nalaze na stražnjim i bočnim stranama samog uređaja, ali neki ih modeli imaju i na dnu. Stoga bi najbolje bilo da ih držite na podignutoj površini kako se ti otvori ne bi blokirali.

Za protok zraka i smanjenje šansi za pregrijavanje je također bitno jednom mjesečno očistiti laptop od prašine. To treba raditi na ispravan način tako da nikada ne pušete zrak u računalo, nego da se prašina usisa. Ako niste sigurni u to što radite, bilo bi dobro to povjeriti servisu.

Bilo bi korisno i držati ga podalje od sunčeve svjetlosti i drugih izvora topline. Ako se izloženost ekstremno vrućim ili hladnim temperaturama svejedno dogodi, prijenosnom računalu treba dati vremena da se vrati na sobnu temperaturu prije početka korištenja.

Čak i ako brižno pazite na sve navedeno, do problema može doći ako ste nemarni s kabelima za napajanje. Kabel ne bi trebao biti savijen bilo na koji način te treba pripaziti da mu vrh nije oštećen.

Također, razmislite još jednom o držanju kabela na podu ako nerijetko za njega zapinjete dok hodate. Uz to što uređaj može pasti, vjerojatnija prijetnja je oštećenje utora za napajanje.

I AC adapter se može isto tako pregrijati pa je bitno da i on nema nikakvih zapreka dobrom cirkuliranju zraka.

Nastavi čitati

Hi-tech

NASA traži električni SUV model za Mjesec, a vi joj možete pomoći da ga izabere

Objavljeno

-

Objavio

Foto: NASA

Plan za vraćanje astronauta na Mjesec podrazumijeva i novo vozilo koje će se moći kretati po površini našeg prirodnog satelita. Zato NASA sada traži pomoć u okviru programa Artemis, to jest dizajnera koji će osmisliti vozilo koje se može kretati, istraživati i omogućiti stvaranje nove generacije astronauta, piše TopGear.

“Svemirska agencija traži koncepte za sistem robotičke pokretljivosti pomoću kojeg bi se preko Mjeseca mogli transportirati instrumenti, provesti krucijalna znanstvena istraživanja širom Mjesečevog teritorija, uključujući i područja do kojih ljudi ne mogu doprijeti, kao što je njegov Sjeverni pol”, piše u zahtjevu.

“Možemo očekivati da će posada u svojim svemirskim odjelima moći hodati najviše pola milje. Ako budemo mogli postaviti rover blizu mjesta slijetanja prije nego što posada stigne, potencijal ovih prvih misija će znatno porasti”, kaže Marshall Smith, direktor programa za istraživanje Mjeseca koje uključuje čovjeka.

Rok za prijavu na natječaj je 6. ožujak, a nekoliko dana kasnije bit će objavljeno tko je predložio najpogodniji model automobila za vožnju po Mjesecu.

“Želimo dobiti ponude iz automobilske industrije, za terenska vozila, za električne automobile i više od toga – svemirska industrija nije isključiva. Želimo svoje rovere na Mjesecu, električne, autonomne i otporne na ekstremno okruženje”, zaključuje on.

Povećanje pokretnosti na Mjesecu je posljednji korak programa Artemis, u okviru kojeg će na Mjesecu biti testirani novi sistemi i tehnologije prije nego što se u četvrtom desetljeću 21. stoljeća tamo pošalje posada.

Nastavi čitati

Preporučeno