Uvod
Zamislite da sjedite u svojoj vikendici negdje u Lici, pokušavate pustiti YouTube video, ali umjesto glatke reprodukcije, dobijete kolekciju pikseliziranih sličica i kružić učitavanja koji se vrti kao da ste u 2005. Dobrodošli u hrvatsku realnost loše internetske infrastrukture!
I baš kad ste pomislili da nema spasa, pojavljuje se Elon Musk s obećanjem interneta direktno iz svemira. Zvuči kao znanstvena fantastika, zar ne? Dobrodošli u Starlink – mrežu satelita koja bi trebala omogućiti brzi internet svima, čak i u najzabačenijim dijelovima svijeta. U teoriji, više nikada ne biste trebali trpjeti prekinute Zoom pozive ili beskonačno učitavanje Netflix serija.
No, s obzirom na to da se ovdje radi o Musku – čovjeku koji prodaje bacače plamena iz hobija – logično je postaviti pitanje: je li ovo stvarno revolucionarna tehnologija ili samo još jedan skupi hype koji nam je fino zapakiran?
Što je Starlink?
Ukratko, Starlink je mreža malih satelita u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO – Low Earth Orbit), dizajnirana da omogući brzi internet bilo gdje na planeti. Razvijen od strane SpaceX-a, ovaj projekt ima jedan jednostavan cilj: riješiti problem loše internetske povezanosti bez obzira na geografski položaj.
Trenutno, Starlink već ima preko 5000 satelita u orbiti, a cilj je da ih jednog dana bude čak 42.000. Usporedbe radi, do nedavno je u Zemljinoj orbiti operiralo samo nekoliko tisuća satelita ukupno – dakle, Musk doslovno zatrpava nebo vlastitom tehnologijom.
Za korisnike, Starlink funkcionira pomoću posebne satelitske antene i rutera, koji se povezuju s najbližim satelitom i omogućuju širokopojasni internet bez potrebe za kablovima, optikom ili telekom operaterima. To znači da ga možete koristiti bilo gdje – na planini, otoku ili u selu gdje je ADSL još uvijek vrhunac tehnologije.
U teoriji, brzine se kreću između 50 i 200 Mbps, uz latenciju od 20 do 40 ms – što je značajno bolje od klasičnog satelitskog interneta, ali još uvijek nije na razini optike.
Naravno, sve to dolazi s određenim problemima. Astronomi se žale da Starlink zagađuje nebo, konkurencija ga pokušava sabotirati, a cijena nije baš sitnica. No, o svemu tome malo kasnije…
Što to znači za Hrvatsku?
Ajmo biti realni – internet u Hrvatskoj je kombinacija sreće, geografije i vaše spremnosti da plaćate skupe tarife. Ako živite u Zagrebu, Splitu ili nekom drugom većem gradu, vjerojatno imate solidan optički internet. No, ako ste negdje na selu, u planinama ili na otoku, situacija je već druga priča – brzine su upitne, a stabilnost veze ovisi o vjetru, oblacima i dobroj volji providera.
Tu dolazi Starlink, koji obećava da će vam dati brz i stabilan internet, bez obzira gdje se nalazite. No, koliko to zapravo košta?
- Cijena opreme: 450 eura (pristojna svota za nešto što bi moglo izgledati kao satelitski tanjur iz ’90-ih).
- Mjesečna pretplata: oko 65 eura – što je više nego neki optički paketi, ali ipak manje od kombinacije lošeg mobilnog interneta i beskonačnih nadoplata za gigabajte.
- Brzina: može varirati, ali u idealnim uvjetima možete dobiti i do 200 Mbps – što je odlično ako ste navikli na 4 Mbps ADSL koji puca svaki put kad padne kiša.
Je li Starlink rješenje za svakoga? Ako ste u ruralnim područjima gdje je jedina alternativa mobilni internet s ograničenim paketima – apsolutno. Ako već imate optiku, Starlink vam realno ne treba. No, ako volite ideju da vam internet dolazi iz svemira i ne smeta vam visoka cijena, tko smo mi da sudimo?
Problemi koji (ni)su problemi
Naravno, kao i svaka tehnološka revolucija, Starlink dolazi s vlastitim setom problema – neki su realni, neki prenapuhani, a neki samo tipični Muskovi cirkuski trikovi.
1. Cijena – nije baš internet za sirotinju
Da, dobivate internet iz svemira, ali za to morate iskrcati 450 eura za opremu i plaćati 65 eura mjesečno. Usporedbe radi, neki optički paketi su i duplo jeftiniji, s boljom stabilnošću. Starlink nije konkurencija za optiku, nego za one koji nemaju drugog izbora.
2. Brzina – može biti sjajna, ali i katastrofalna
U idealnim uvjetima, Starlink može dosegnuti 200 Mbps, ali ako je previše korisnika povezano ili ako vrijeme nije savršeno, brzina može pasti i ispod 50 Mbps. Za prosječnog korisnika to je dovoljno, ali ako očekujete optičku stabilnost – zaboravite.
3. Latencija – bolja od klasičnog satelita, ali nije optika
S latencijom od 20-40 ms, Starlink je puno bolji od tradicionalnih satelitskih interneta, ali još uvijek nije na razini žičane veze. Hardcore gameri i profesionalci kojima je potrebna ultra-brza reakcija možda neće biti oduševljeni.
4. Svemirski otpad – Muskova kiša sa neba?
Trenutno već imamo tisuće satelita u orbiti, a plan je lansirati ih desetke tisuća. Ako nešto pođe po zlu (a znamo da SpaceX nije imun na spektakularne eksplozije), postoji realna šansa da se neki od tih satelita sruši ili sudari, što bi moglo stvoriti problem za buduće misije i astronomiju.
5. Astronomi ga mrze – i to s razlogom
Starlink sateliti odbijaju svjetlost i prave probleme pri promatranju neba. Musk tvrdi da su “poboljšali dizajn”, ali astronomi i dalje negoduju jer su noćna neba sada ispunjena reflektirajućim točkicama koje mogu uništiti dugotrajne ekspozicije i znanstvena istraživanja.
Starlink rješava neke velike probleme, ali stvara i nove. Ako ste bez interneta, ovo je sjajno rješenje. Ako već imate dobru vezu, vjerojatno se ne isplati. A ako ste astronom? Pa, vjerojatno želite poslati Musku ljutiti e-mail (ili satelit u glavu).
Zaključak
Starlink je fascinantan projekt – omogućuje brz internet ljudima koji su do sada mogli birati između puževe brzine ADSL-a ili preskupog mobilnog interneta. Za one u zabačenim krajevima, ovo je možda jedina opcija da konačno dobiju pristojnu internetsku vezu bez rezanja živaca.
Ali nije sve tako svemirski bajno. Cijena je visoka, brzina varijabilna, a svemirski otpad postaje ozbiljan problem. Starlink nije konkurencija optici, niti je zamišljen kao rješenje za svakoga – ako živite u gradu s normalnim internetom, ovo vam realno ne treba.
Dakle, vrijedi li ga uzeti? Ako živite u izolaciji i trebate pouzdan internet – da. Ako ste samo fascinirani idejom interneta iz svemira – možda. A ako mrzite Muska? Pa… onda vjerojatno ionako niste došli do kraja ovog članka.
