O špijunima, romantičnim herojima koji spašavaju svoju zemlju – ponekad i svijet – čitali smo u romanima i gledali ih u filmovima. James Bond, Jason Bourne i Ethan Hunt samo su neki od odvažnih junaka za koje znamo. No postoje li zaista takvi odlučni i opasni ljudi?
U stvarnosti postoji čitav niz ljudi koji su činili još opasnije stvari negoli špijuni viđeni na velikom platnu. Upoznajte neke od njih!
Sidney Reilly
Rođen u Rusiji kao Sigmund Georgijevič Rosenblum, pružao je usluge špijuniranja na četiri različite adrese. Nekoliko godina prije Prvog svjetskog rata radio je za Tajnu službu Ujedinjenog Kraljevstva (preteča današnjeg MI6) i izvršio spektakularnu krađu planova i nacrta novih oružja u ondašnjoj Njemačkoj. Tijekom rata napravio je pauzu, kako bi iz neutralnog SAD-a krijumčario oružje Nijemcima i Rusima, koji su se u to doba nemilice međusobno tukli. Reillyjevim oružjem, ispostavilo se kasnije.
Poslije rata, kada je trgovina oružjem zabilježila snažan pad potražnje, ponovno je počeo raditi za Britance. Infiltrirao se u Rusiju kao turski trgovac kako bi zbacio boljševički režim i smaknuo njihovog tadašnjeg vođu Lenjina. Zavjera je otkrivena i mnogi su akteri likvidirani, no ne i Reilly, koji je uspio uteći u London. Nekoliko godina kasnije s istom se namjerom vratio u Rusiju, no otkriven je i nakon kratkog suđenja smaknut.
Sidney Reilly je, inače, volio život na visokoj nozi, a osim lagodnog života, cijenio je i žensko društvo. Poslije smrti njegovi su pothvati prerasli u legendu (ovi gore spomenuti samo su isječak iz njegova životopisa), što je inspriralo Iana Fleminga da stvori lik Jamesa Bonda.
Krystyna Skarbek
Rođena Poljakinja (poznata i pod imenom Christine Granville) koja je špijunirala za Britance, poslužila je kao inspiracija za lik Eve Green u romanu Casino Royale. Tijekom Drugog svjetskog rata infiltrirala se u Mađarsku, odakle je koordinirala izvlačenje poljskih antifašista na zapad.
1941. godine uhitio ju je Gestapo, no Skarbek si je pregrizla jezik i počela snažno kašljati; krv iz usta i kašalj alarmirali su naciste na tuberkulozu, pa su je izbacili iz zatvora.
Britancima je tijekom rata dostavila neprocjenjivo vrijedne informacije o transportu nafte iz Rumunjske u Treći Reich, a usput je i sabotirala komunikacije te nadgledala željeznički, cestovni i riječni promet u Mađarskoj i Rumunjskoj.
Kasnije je prebačena u Francusku, gdje je sabotirala njemačke i talijanske trupe, prikupljajući vrijedne informacije pred nadolazeću operaciju Overlord. Višestruko je odlikovana zbog iznimne hrabrosti.
George Blake
Sin Nizozemke i egipatskog Židova rođen je u Rotterdamu 1922. godine. Tijekom Drugog svjetskog rata regrutirala ga je britanska Tajna služba, za koju je prikupljao podatke o njemačkom ratnom stroju.
Kao vrlo dobar govornik ruskog jezika, poslije Drugog svjetskog rata poslan je u Seul u Južnoj Koreji, kako bi odande prikupljao podatke o komunističkom sjeveru zemlje, Kini i istočnom dijelu SSSR-a. Izbijanjem Korejskog rata Seul je brzo okupiran, a Blake uhićen. Tijekom trogodišnjeg uzništva postao je gorljivi komunist i promijenio stranu.
Povratkom u Veliku Britaniju Blake je nastavio raditi za MI6, gdje je imao pristup podacima o britanskim špijunima iza Željezne zavjese. Te je informacije proslijedio Sovjetima, koji su zahvaljujući njemu doslovno uništili britansku špijunsku mrežu u istočnoj Europi.
1961. godine je otkriven i osuđen na 42 godine zatvora. Nakon nekoliko godina robije pobjegao je i dočepao se Moskve, gdje i danas živi.
Dušan Popov
Rođeni Srbin još je jedan u nizu agenata koje je vrbovala britanska Tajna služba, iako je ovaj istovremeno bio na spisku i jugoslovenske, odnosno njemačke Tajne službe. Baš kao i Sidney Reilly, i Popov je vodio ekstravagantan život, što su mu omogućavala primanja s tri različite strane, mada je Nijemce zapravo prezirao i – u dogovoru s Britancima – dostavljao im tek ograničene ili lažne podatke.
Upravo su ga Nijemci 1941. godine poslali u Sjedinjene Američke Države, gdje je trebao izgraditi njihovu špijunsku mrežu. Ondje je saznao kako se sprema invazija na Pearl Harbor što je prijavio FBI-ju, no ovi su ga ismijali i protjerali iz zemlje.
Kao njegov najveći uspjeh broji se uvjeravanje Njemačke kako će iskrcavanje Saveznika tijekom operacije Overlord biti u području pokrajne Calais, a ne u Normandiji.
Isto kao i Sidney Reilly, i Popov je poslužio kao inspiracija za Jamesa Bonda – čak štoviše, šifra fikcionalnog agenta, 007, potječe od telefonskog broja Popovljeva strica u Beogradu, kojeg je ovaj često zvao.
Henri Dericourt
Tijekom Drugog svjetskog rata Henri Dericourt služio je kao francuski vojni pilot, no nakon okupacije njegove domovine bježi u Veliku Britaniju, gdje ga vrbuje britanska Tajna služba.
Šalju ga nazad u Francusku sa zadatkom da organizira transport špijuna na relaciji Velika Britanija-Francuska. Uskoro su neki agenti netragom nestali, dok je druge uhitio Gestapo. U bjesomučnoj potrazi za dvostrukim agentom u svojim redovima, Britanci su optužili Dericourta za izdaju i raspisali tjeralicu za njim.
Uhitili su ga Francuzi i to tek nakon rata, no suđenje se pokazalo uzbudljivije no na filmu; ispostavilo se kako je Henri Dericourt bio trostruki agent. On je, naime, u dogovoru s visokim britanskim obavještajnim časnicima namjerno žrtvovao vlastite agente kako bi se Nijemcima pokazao vjerodostojnim, a zatim stečeni ugled iskoristio za davanje krivih informacija o nadolazećoj invaziji na Normandiju.
Klaus Fuchs
Jedini Nijemac na ovom popisu iznimno je bitan; političkim uvjerenjem komunist, pobjegao je iz Njemačke kad su nacisti došli na vlast. Kao iznimno darovit fizičar, tijekom prvih godina Drugog svjetskog rata radio je na britanskoj atomskoj bombi.
Tadašnja ratna događanja samo su još više učvrstila njegovu vjeru u komunizam, pa je stupio u kontakt sa sovjetskom tajnom službom i počeo joj dostavljati podatke o bombi. 1944. godine odlazi u SAD, gdje se pridružuje projektu Manhattan – izradi američke atomske bombe. I dalje održava kontakt sa Sovjetima, koji su upravo zahvaljujući podacima dobivenim od Fuchsa sagradili vlastito atomsko oružje.
Nakon što je otkriven, osuđen je na 14 godina zatvora. Oslobođen je 1959. i odmah potom emigrirao u Istočnu Njemačku, gdje je preminuo 1988. godine.
Izvor: HistoryLists